Rizici su preozbiljni, treba naći političko rješenje

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u utorak s novim vlastima Krima sporazum o spajanju tog poluotoka s Rusijom. Prije toga priznao je Krim na osnovi nedjeljnog referenduma - provedenog pod sumnjivim okolnostima - kao suverenu državu, a potom odobrio zakon o njegovu spajanju s Ruskom Federacijom. U poslijepodnevnim satima stigla je vijest o napadu na ukrajinske vojnike na Krimu u kojem je jedan ukrajinski časnik poginuo.

Iako je Putin ustvrdio kako nakon spajanja Krima neće krenuti na istočnu Ukrajinu, ukrajinski mediji navode da je duž granice s ruske strane raspoređena vojska. U svom obraćanju naciji Putin je, međutim, ustvrdio i kako Rusija i Ukrajina nisu samo susjedi, nego predstavljaju jednu naciju te da će Rusija uvijek štititi milijune koji se koriste ruskim jezikom. Ustvrdio je i da će Rusi na Krimu štititi tamošnje Tatare te da su se i brojni Tatari na referendumu odlučili za pripojenje Rusiji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je tvrdnje posebnog izaslanika UN-a Ivana Šimonovića koji je upozorio da među tamošnjim Tatarima vlada strah te kako neidentificirane naoružane skupine napadaju civilne aktiviste i novinare, a brojni od njih su i nestali. Šimonović je te zaključke donio na osnovi svjedočenja ljudi iz tog područja, nije se na licu mjesta mogao uvjeriti u stanje jer su u vrijeme kada je bio predviđen njegov posjet Krimu prekinute sve zrakoplovne veze poluotoka, osim s Rusijom. Sigurno mu nije bilo poći ni automobilom, pogotovo stoga što je njegovog prethodnika iz UN-a, Amerikanca Roberta Serryja početkom mjeseca neidentificirana grupa opkolila i zaustavila mu daljnje kretanje, a on se jedva izbavio i odletio (tada je to još bilo moguće) za Istanbul.

S pomoćnikom glavnog tajnika UN-a zaduženim za ljudska prava kratko smo razgovarali danas na njegovom povratku u New York. Nije želio komentirati ruske optužbe da je pristran, ali na pitanje je li tijekom boravka u Ukrajini, gdje je uz Kijev posjetio i Lavov i Harkiv zabilježio kršenja ljudskih prava stanovnika koji koriste ruski jezik odgovara:

"Velika većina ljudi u Kijevu te Ukrajini općenito, čak i kada se ljuti na Rusiju, ne ljuti se na svoje sugrađane Ruse, kao ni na Ruse u Rusiji koje smatraju svojim bliskim slavenskim rođacima. Ima desničara, nacističkih simbola na zidovima i militantnih skupina, ali to je manjina kakva postoji u mnogim europskim državama. Aktualne napetosti samo su je učinile jače vidljivom. Za kršenja prava Rusa na Krimu ne znam. Na istoku Ukrajine ih je bilo, ali ne djeluju kao masovna ni sistematska. O tome provodimo istrage, kanimo provjeriti svaku ozbiljnu pritužbu. U Harkivu je vrlo napeto. Bio sam tamo prošli tjedan. U međuvremenu je u sukobima na raznim stranama bilo ubijenih i ranjenih. Od ovog vikenda imat ćemo tamo promatrače", kaže.

Na upit što se zbiva s istragom o pucnjavi na Majdanu u kojoj je poginulo više od 100 ljudi, a koja je ubrzala događaje i isprovocirala uspostavu nove vlade u Kijevu, Šimonović odgovara:

"Za sada se nije odmaklo tako daleko koliko bi trebalo. Danas sam se u bolnici u Kijevu sreo s jednim od preživjelih: bili su profesionalno gađani u glavu ili sredinu grudi, s namjerom usmrćenja. Razgovarao sam s nacionalnim pravosudnim organima, svjedocima i međunarodnim organizacijama. Tko su bili snajperisti i za čiji su račun ubijali, mora biti potpuno raščišćeno. Priprema se povjerenstvo sastavljeno od nacionalnih vlasti i međunarodnih predstavnika", kaže Šimonović i upozorava: "Situacija je vrlo ozbiljna, ali vjerujem da se oružani sukobi mogu izbjeći. Uspostavljanje UN-ovih  promatrača i izvješćivanje o kršenjima ljudskih prava i odgovarajućim incidentima ima upravo tu svrhu. Smirivanje situacije želimo postići kroz objektivno informiranje: ono sili ukrajinske vlasti da reagiraju na kršenja ljudskih prava i incidente, ali istodobno sprečava manipulaciju i uveličavanje incidenata."

"Nužno je političko rješenje krize: okupiti sve one koji mogu djelovati na daljnje produbljivanje, ali i na smirivanje napetosti na otvoreni međusobni dijalog. U tom smislu UN može, a nadam se da i hoće, odigrati značajnu ulogu. Rizici su preozbiljni, treba pronaći političko rješenje, a u međuvremenu koristiti promatranje i izvješčivanje UN-ovih promatrača za smirivanje napetosti" zaključuje.