Ucjene grupe ekstremnih nacionalista u sklopu inicijative za promjenu imena Trga maršala Tita sama po sebi svjedoči u kakvom je jadnom političkom stanju Hrvatska danas i kakvu sliku šalje Europi i svijetu. Jer odluka o promjeni imena jednog trga u glavnome gradu mnogo je više od toga. Ona označava ili radikalni i definitivni otklon od političke platforme upisane u Ustavu RH ili njezino reafirmiranje, poručuje SABA Foto: mreza.tv
Hrvatski sabor je 2005. godine, u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom, u svojoj Deklaraciji potvrdio antifašističku demokratsku utemeljenost i opredjeljenost Republike Hrvatske i hrvatskoga društva, te duboku privrženost vrijednostima suvremene demokracije, priopćili su iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH.
Hrvatski sabor poziva državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog vjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma. Poziva državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju, unapređuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskoga društva i Republike Hrvatske.
Živimo u vremenu u kojem divlja nasilje nad povijesnim istinama. Danas je u Hrvatskoj na djelu ofanziva neoustaštva, koje želi nakon 72 godine pobjedu antihitlerovske koalicije pretvoriti u lažnu pobjedu nacističkih i kolaboracionističkih snaga. Bez imalo morala i skrupula, često se pozivajući na kršćanstvo, širi se mržnja koju je upravo ustaštvo utjelovilo kroz svoje zločine.
SABA RH, potaknut razvojem događaja na društvenoj i političkoj sceni, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog falsificiranja povijesti, relativizacije NOB-a i poslijeratne izgradnje, ali i uspostavljanja nove društvene paradigme zasnovane na reliktima zločinačke tvorevine, koja se zvala NDH. Takvi otvoreni zahtjevi razvidni su u djelovanju pojedinaca, političkih stranaka, segmenata katoličke crkve i dijelova akademske zajednice, a da ne govorimo o otvorenim pozivima i akcijama, zasada marginalnih društvenih grupa, koji otvoreno pozivaju na načela i veličanje ustaškog pokreta.
Na sve te opasnosti nema adekvatnog i aktivnog odgovora društvenih i političkih snaga u našem društvu, kao ni tijela aktualne državne vlasti. Naprotiv! Ucjene grupe ekstremnih nacionalista u sklopu inicijative za promjenu imena Trga maršala Tita sama po sebi svjedoči u kakvom je jadnom političkom stanju Hrvatska danas i kakvu sliku Hrvatska danas šalje Europi i svijetu. Jer odluka o promjeni imena jednog trga u glavnome gradu mnogo je više od toga. Ona označava ili radikalni i definitivni otklon od političke platforme upisane u Ustavu RH ili njezino reafirmiranje.
Josip Broz Tito je povijesna osoba i svijet to pamti. Uloga Tita u definiranju principa međunarodnih odnosa i politike, i pored svih nastojanja, ne može se negirati. Liderstvo u borbi za oslobođenje od fašističkog okupatora priznao je cijeli napredni svijet, uključujući najznačajnije snage antifašističke koalicije. Tu činjenicu danas ponajviše doživljavaju kao povod za osvetu oni kojih su ideje i nastojanja poraženi u borbi s fašistima i okupatorima tijekom Drugog svjetskog rata. Pobjeda Titovih partizana u NOB-u omogućila je povrat i pripojenje matici zemlji Hrvatskoj poklonjenih i otetih dijelova Istre, Hrvatskoga primorja, Dalmacije, Međimurja, te stvaranje nove zajednice. Hrvatska je prva među novoformiranim republikama Jugoslavije ustanovila izvršnu i zakonodavnu vlast.
Pokret nesvrstanih, koji je okupljao više od 120 država, u Titovo doba doživio je najveće uvažavanje u svijetu, posebno u zemljama vanblokovske orijentacije. I oni kojima zemlje trećeg svijeta nisu prirasle srcu znali su što znači snaga više od dvije trećine ukupnog broja članica Svjetske organizacije, koje su pripadale vanblokovskim idejama i akcijama. Za mnoge, do tada sanjani proces dekolonizacije, postao je politička realnost i stvar nacionalnog ponosa.
Činjenica da jedan trg u Zagrebu nosi ime maršala Tita svjedoči o tome, ali i tome da se Hrvatskoj priznaje znatna uloga u antifašističkom otporu u vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i u izgradnji antifašizma kao ljudskog, slobodarskog opredjeljenja. Ukinuti ime toga trga ne znači samo nasilno brisanje iz sjećanja naroda na čovjeka, vojskovođu, političara i državnika. To znači mnogo više. Znači da se Hrvatska, pune 72 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, iz tabora pobjednika seli u tabor onih koji su rat izgubili. Tito i antifašistička borba ne mogu se razdvojiti. Ne može se negirati Tita i biti antifašist.
Zbog svega toga oštro se protivimo političkoj trgovini, u kojoj se insistira na promjeni imena Trga maršala Tita, ali i na negiranju i konačnom obračunu s antifašizmom i Narodno-oslobodilačkom borbom.