Buduća namjena zgrada na lokaciji Šalata odredit će se u dogovoru s osnivačem KBC-a Zagreb, no „namjera je da se prostorni kapaciteti koriste u svrhu pružanja zdravstvene zaštite i edukacije novih generacija liječnika i zdravstvenih djelatnika“
Sanacijski upravitelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. Hrvoje Vrčić i predsjednik Sanacijskog vijeća Marko Rudnički odlučili su da Kliniku za dermatovenerologiju i Kliniku za ortopediju treba sa Šalate preseliti na središnju lokaciju ove najveće bolnice u Hrvatskoj, na Rebro.
Najavili su to i predstojnicima ove dvije velike klinike prof. dr. Branki Marinović i prof. dr. Domagoju Delimaru i, kako doznajemo u razgovoru s liječnicima na Dermatovenerologiji i Ortopediji, Vrčić i Rudnički preseljenje su im prezentirali kao konačnu odluku koju je prvo trebalo pretočiti u život do kraja kolovoza, a, kako stvari trenutno stoje, rok preseljenja produljen je do kraja ove godine.
Fizičko priključenje ovih dviju klinika matičnoj kući na Rebro iščekuje se već godinama pa na prvi pogled odluka uprave KBC-a Zagreb ne bi trebala biti ni sporna niti problematična. Ipak, odluka o preseljenju među zaposlenicima Dermatovenerologije i Ortopedije, ali i među nekim šefovima klinika na Rebru pobudila je, blago rečeno, nezadovoljstvo, ali i brojna pitanja. Čelni ljudi bolnice pričaju priču o skoroj selidbi, a da onima koji bi trebali seliti nije predočen ni jedan jedini nacrt ili konkretan plan o tome u koje će se prostore na Rebru interpolirati tristotinjak liječnika i medicinskih sestra dvije klinike, gdje će biti njihove ambulante, gdje će biti njihove poliklinike, odjel, gdje će biti stacionarni dio za ležeće bolesnike, njihova medicinska oprema, koliko će imati bolesničkih soba, koliko kvadrata…
Podsjetimo, ukratko, da su se prije sedam godina u nove prostore na tada novoizgrađeno Rebro sa Šalate preselile Klinika za pedijatriju i Klinika za otorinolaringologiju, dok Klinici za ortopediju i Klinici za dermatovenerologiju, u toj tzv. prvoj fazi novoga Rebra, nije ponuđen adekvatan prostor, među ostalim, i zbog toga što su u ono vrijeme neki šefovi klinika izborili za sebe više kvadrata no što im je objektivno bilo potrebno. No, u međuvremenu je završena i u 2012-toj godini otvorena i druga faza projekta Rebro kada su potpuno preuređeni svi preostali stari i derutni dijelovi Rebra čime je u cijeloj bolnici znatno podignut standard za pacijente, ali i za liječnike.
Ortopedija i Dermatovenerologija i dalje ostaju izdvojene na lokaciji Šalata, ali vjerovalo se u ostvarenje idejnog projekta i službenih najava, koje su zvučale jako ozbiljno, o trećoj fazi projekta Rebro - izgradnji još jedne nove zgrade namijenjene ovim dvjema klinikama, novoj kuhinji i ljekarni. I danas mnogi tvrde da je samo to jedino, optimalno i stručno utemeljeno rješenje za normalno funkcioniranje Ortopedije i Dermatovenerologije na Rebru. No, tri-četiri godine, planirane za podizanje nove zgrade na lokaciji koja je bila već definirana, su prošle, a treća faza projekta Rebro, na žalost, nije realizirana niti će biti jer novaca za to nema. Iako se, kažu neki, novac za ovaj projekt mogao dobiti iz europskih fondova.
U liječničkim kuloarima na Šalati, ali i na Rebru posljednjih se tjedana intenzivno raspravlja o seobi, ali nitko nema odgovor na pitanje: Gdje se na Rebru uopće mogu ugurati dvije velike klinike?
Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb prof. Vrčić za Forum.tm odgovorio je na nekoliko pitanja i, među ostalim, potvrdio da se radi na preseljenju klinika sa Šalate na Rebro.
„Uprava KBC-a Zagreb pokrenula je čitav niz projekata u svrhu poboljšanja poslovnih procesa i unapređenja razine zdravstvene zaštite koju pružamo građanima Republike Hrvatske. U sklopu navedenih aktivnosti također je planirano objedinjavanje većine djelatnosti na glavnoj lokaciji KBC-a Zagreb u Kišpatićevoj ulici. Slijedom navedenog, početkom godine provedeno je preseljenje svih administrativnih i upravnih djelatnosti s lokacije Šalata, a u pripremi je i tranzicijski plan preseljenja Klinike za ortopediju i Klinike za dermatovenerologiju. Planirano preseljenje trebalo bi značajno poboljšati uvjete u kojima djeluju dvije navedene klinike te omogućiti našim pacijentima najvišu moguću razinu skrbi“, kaže prof. Vrčić.
Na pitanje o roku preseljenja kaže sljedeće: „Kako bi se osigurao nesmetan nastavak rada navedenih klinika nakon preseljenja, posebna pažnja je stavljena na mapiranje procesa i planiranje svih potrebnih postupaka koji su uključeni u proces premještanja dviju klinika. Stoga je u tijeku izrada tranzicijskog plana koji bi trebao biti gotov do jeseni, a prema kojem će biti određeni konačni rokovi za dovršenje preseljenja.“
„U sklopu izrade tranzicijskog plana, uprava KBC-a Zagreb provela je analizu iskorištenosti postojećih prostornih kapaciteta, te je na osnovu provedene analize pripremila nekoliko mogućih opcija prostornog smještaja dvije klinike. Pri tome se prije svega pazilo na pridržavanje najviših standarda bolničke skrbi za pacijente, kao i na poštivanje pravila struke vezano uz bolničke postupke i procese. Ono što je važno naglasiti je da će se provedbom preseljenja prije svega djelatnicima Klinike za ortopediju omogućiti korištenje postojećih modernih operacijskih sala i jedinice intenzivne skrbi u centralnom operacijskom traktu, što će uvelike unaprijediti uvjete u kojima se provode operativni zahvati. Konačni plan prostornog smještaja bit će usvojen po završetku izrade tranzicijskog plana“, kaže također prof. Vrčić iz čega je jasno da još uvijek nema konkretnog odgovora na pitanje gdje bi se na Rebru mogle smjestiti još dvije klinike.
Razgovarali smo o tome i sa predstojnicima nekoliko klinika na Rebru koji su nas zbog osjetljivosti situacije zamolili za anonimnost i diskreciju, ali zanimljivo je da svi govore isto. I kažu da na stručnim kolegijima do sada nije bilo ni riječi o tome da im stižu kolege sa Šalate, nema javnih razgovora kao ni pravih informacija. No, zato se u kuloarima uvelike nagađa kako slijedi nova raspodjela prostora u kojoj će se šefovi nekih klinika na Rebru morati odreći dijela svojih prostora i stisnuti u manji broj soba kako bi uselile Ortopedija i Dermatovenerologija. Tako se spominje da će se oduzeti dio kvadrata Klinici za psihološku medicinu, pa dio kvadrata Klinici za onkologiju, pa dio kvadrata Klinici za oftalmologiju. Nagađa se također da bi neki liječnici mogli ostati bez svojih soba, zatim, da će se dio internističkih postelja pretvoriti u ortopedske pa čak i to da bi se mogao ukinuti Zavod za kliničku farmakologiju kako bi se uselila Dermatovenerologija.
„Možda je i točno da neki prostori na Rebru nisu dovoljno iskorišteni i da neke klinike, zavodi, odjeli imaju previše soba i bolesničkih postelja, možda je točno i to da se ponekoj medicinskoj djelatnosti može oduzeti poneka soba i dio prostora. Ali ne samo što je nerealno već je pogubno, ako se na oduzetom prostoru temelji plan useljenja za dvije klinike koje moraju biti cjelovite, a nikako raskomadane i rascjepkane“, rekao nam je predstojnik jedne velike klinike na Rebru.
Ipak, preseljenje dvije klinike sa Šalate na Rebro jedan je od glavnih zadataka prof. Vrčića otkada ga je prije otprilike šest mjeseci ministar zdravlja Siniša Varga imenovao sanacijskim upraviteljem KBC-a Zagreb. Naravno prvi je razlog štednja i racionalizacija troškova.
Evo i Vrčićevog objašnjenja: „U sklopu pripremnih radnji za preseljenje dviju klinika provedena je i analiza fiskalnih efekata koji uključuju više dimenzija. Sadašnji troškovi za održavanje dviju zgrada na Šalati iznose oko 3 milijuna kuna godišnje, što bi se preseljenjem na lokaciju Rebro značajno umanjilo. Dodatne uštede provest će se kroz korištenje objedinjenog operacijskog trakta i drugih djelatnosti koje će omogućiti uspostavljanje efikasnih procesa u pružanju zdravstvene zaštite, a čiji financijski efekt se procjenjuje na nekoliko stotina tisuća kuna godišnje. Ukupni troškovi preseljenja još uvijek nisu finalizirani, no u skladu s tranzicijskim planom projekcije su da bi troškovi bili između 7 i 10 milijuna kuna“. A ukoliko se realizira plan iseljenja klinika u što, uzgred rečeno, malo tko vjeruje po scenariju na kojem navodno radi uprava KBC-a, ostaje gotovo 18 tisuća četvornih metara prostora na Šalati koje je među najvrednijim zemljištima u Zagrebu. A buduća namjena zgrada na lokaciji Šalata, tvrdi prof. Vrčić, „odredit će se u dogovoru s osnivačem KBC-a Zagreb, no namjera je da se prostorni kapaciteti koriste u svrhu pružanja zdravstvene zaštite i edukacije novih generacija liječnika i zdravstvenih djelatnika“.
Treba reći da bi na Klinici za ortopediju i na Klinici za dermatovenerologiju svi bezrezervno podržali selidbu na Rebro kada bi to donijelo bolje uvjete rada za liječnike, bolji standard za pacijente. Sigurno je i to da bi obje klinike odavno već bile na Rebru da je za njih ondje bilo mjesta. Klinika za ortopediju koristi na Šalati oko devet tisuća četvornih metara prostora, ondje se pregleda više desetaka tisuća pacijenata i obavi nekoliko tisuća operacija godišnje. I što je iznimno važno, Klinika za ortopediju ima danas niski postotak infekcija upravo zato što je odvojena od drugih pacijenata. Klinika za dermatovenerologiju smještena je u zgradi od oko 5000 četvornih metara u kojoj su prije 'odlaska' na Rebro bile smještene pedijatrija i otorinolaringologija. Dermatovenerologiji naravno ne treba toliki prostor, ali mora ostati cjelovita i funkcionalna, prije svega, zbog oko 250 do 300 pacijenata koliko ih se u prosjeku svakodnevno pregleda u poliklinici.
Okosnica preseljenja je operacijski blok na Rebru s 36 operacijskih sala od kojih je u funkciji samo 26. Svi se slažu da objedinjavanje klinika na središnjoj bolničkoj lokaciji na Rebru donosi racionalnije poslovanje, ali, naglašavaju, scenarij o kojemu se govori – interpolacija dvije klinike između postojećih - nema stručne logike ni za koju stranu i zbog toga se preseljenje mahom opisuje kao nasilno i ishitreno. Šefovi obe klinike traže konkretan plan preseljenja, no osim odluke o preseljenju ništa konkretno nije im ponuđeno. Ali, uguravanje u značajno manji prostor između sadašnjih klinika, te, k tome, razjedinjavanje nužne cjeline u medicinskom procesu koji trebaju pacijenti dermatovenerologije i ortopedije smatraju krajnje neprimjerenim rješenjem na koje neće pristati!