Šest godina bijega od reformi

Hrvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji, već šestu godinu zaredom, pokazala je u petak prva procjena Državnog zavoda za statistiku, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

Kronologija hrvatske recesije pokazuje na što su od 2009. upozoravali ekonomski stručnjaci, međunarodne institucije i rejting agencije, što su predlagali poslodavci, a kako su na recesiju reagirale vlasti.

studeni 2008. – Dok se svijetom širi najveća financijska kriza od Velike depresije 1930.-ih, premijer Ivo Sanader na sastanku sa sindikatima prvi puta priznaje da su proračun i gospodarstvo u problemima. „Bez dramatike, visimo o niti“, kazao je Sanader, pozvavši socijalne partnere na dogovor jer je država, kako se slikovito izrazio, „u banani“.

siječanj 2009. – Premda najveća globalna gospodarstva uranjaju u recesiju, a pod pritiskom je i hrvatsko, premijer tvrdi da Hrvatska nije u recesiji. "Očekujem, a mogu obećati da ću učiniti sve, da Hrvatska ne upadne u recesiju", rekao je Sanader.

veljača 2009. – Nakon rekordnog pada industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, ekonomisti traže uvođenje hitnih antirecesijskih mjera i oštro smanjenje proračuna, jer bi, kažu, kriza mogla potrajati cijelo desetljeće. Ministar financija Ivan Šuker, pak, tvrdi: "Nitko ne govori o desetljeću, svi stručnjaci drže kako će 2010. strelica oporavka krenuti prema gore".

ožujak 2009. – Vlada donosi „rebalans istine“, kojim smanjuje proračunske prihode i rashode. Premijer Sanader poručuje da je gospodarska kriza izbacila na površinu spoznaju da je potrebno raditi na novoj paradigmi kapitalizma. „Oni koji zarađuju u dobrim vremenima, moraju danas, kada su vremena loša, snositi dio tereta i vratiti društvu dio profita“, kazao je Sanader, nakon što mu je HDZ kupio novi luksuzni BMW.

travanj 2009. – Dio stručne javnosti predlaže da se Hrvatska obrati Međunarodnom monetarnom fondu, no vlasti to odbacuju, a guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski poručuje: „Iako će gospodarstvo u ovoj godini pasti četiri posto, Hrvatskoj, zbog stabilnog financijskog sustava, neće trebati pomoć MMF-a“.

lipanj 2009. – Državni zavod za statistiku objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju potonuo za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je najveći pad od kada DZS vodi te podatke.

srpanj 2009. – Sanader daje ostavku na mjesta predsjednika Vlade i HDZ-a, a zamjenjuje ga Jadranka Kosor. Pod hitno se donosi novi rebalans proračuna kojim se uvodi krizni porez od 4 posto i povećava PDV kako bi se povećali državni prihodi, te najavljuje oštra borba protiv neplaćanja kako bi se poboljšala likvidnost u gospodarstvu.

kolovoz 2009. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 6,9 posto na godišnjoj razini.

studeni 2009. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 5,7 posto na godišnjoj razini. Vlada donosi proračun za 2010. u kojemu predviđa rast gospodarstva od 0,5 posto i, u skladu s time, planira povećanje prihoda.

Ministar Šuker kaže: "Sve relevantne financijske institucije predviđaju u idućoj godini gospodarski oporavak. Jesmo li pri izradi proračuna trebali ignorirati ta predviđanja ili na njima graditi svoju projekciju proračuna?".

Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić upozorava da novi proračun predstavlja kontinuitet iste strategije ekonomske politike, zbog čega bi se moglo izgubiti još 40.000 do 50.000 radnih mjesta.

veljača 2010. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju pao za 4,6 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2009. za 5,9 posto. To je prvi godišnji pad gospodarstva od 1999. i najveći od kada DZS vodi te podatke.

Oporba traži ukidanje kriznog poreza radi povećanja potrošnje i redovno plaćanje države kako bi se smanjila nelikvidnost, a HUP smanjenje parafiskalnih nameta i porezno rasterećenje.

Vlada, pak, optimistično najavljuje bolja vremena. „Ove godine Hrvatska će zabilježiti vrlo blagi rast BDP-a, a iduće rast od 2 do 2,5 posto“, kazao je premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević.

ožujak 2010. – Guverner HNB-a Rohatinski poručuje da će 2010. biti godina stagnacije, bez strukturnih promjena. „Sve pokazuje da je monetarna politika bila pravovremena, a možda i previše efikasna jer se stvorio dojam da u vrijeme krize možemo živjeti i raditi kao i prije, pa nije bilo snage i motiva da se stvari počnu mijenjati. Zato smo sada u razdoblju preživljavanja, a ne u fazi brzog izlaska iz krize“, poručio je.

travanj 2010. - Premijerka Jadranka Kosor predstavlja "Program gospodarskog oporavka", kojim najavljuje ukidanje kriznog poreza i poreznih olakšica, kao i smanjenje broja i visina stopa poreza na dohodak. Najavljuje i smanjenje neporeznih davanja, smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi za 5 posto, reviziju sustava mirovina stečenih po posebnim uvjetima...

svibanj 2010. – DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 2,3 posto na godišnjoj razini. Vlada je zadovoljna zbog usporavanja pada u odnosu na prethodni kvartal, no analitičari upozoravaju da nema razloga za zadovoljstvo.

"Statistički gledano, došlo je do očekivanog usporavanja pada BDP-a u odnosu na prethodne kvartale, no analitički gledano potonuli smo još dublje u odnosu na razdoblje prije krize", poručili su analitičari PBZ-a.

srpanj 2010. - Guverner HNB-a Rohatinski poziva na smanjenja javne potrošnje. "Očekivanja da će silazni trend biti zaustavljen u prvom kvartalu pokazala su se preoptimističnima. Krajnje je vrijeme da nešto uradimo", rekao je, ističući da će bolni rezovi s odgađanjem postajati samo teži, a tvrdi i da sam ulazak Hrvatske u EU neće ništa riješiti.

"Pogledajmo nove članice, probleme koje one imaju i reakciju EU na njihove probleme: snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese", kazao je guverner.

kolovoz 2010. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 2,3 posto na godišnjoj razni, već šesti kvartal zaredom. Vlada donosi rebalans kojim se proračun smanjuje za 1,5 milijardi kuna i obećava zamrzavanja rashoda u 2011. na postojećoj razini.

Rebalansom se Vlada nije odlučila za pokretanje strukturnih reformskih poteza, ocijenili su analitičari i upozorili da se problemi javnih financija i gospodarstva ne mogu riješiti 'prelijevanjem iz šupljeg u prazno' preraspodjelama u proračunu.

„Stoga je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim 'dobru' krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima. Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena… a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu“, poručili su analitičari PBZ-a.

listopad 2010. – Razvila se javna polemika između Vlade i HNB-a jer je guverner Rohatinski kazao da je možda ipak trebalo pozvati u pomoć MMF.

„Kriza u Hrvatskoj nije generirana iz financijskog sustava, kao u svjetskom gospodarstvu, nego urušavanjem gospodarskog modela iz prethodnih 10 godina, zasnovanog na priljevu inozemnog kapitala, koji nije bio utrošen u izgradnju izvozno orijentirane, konkurentne ekonomije“, kazao je Rohatinski, istaknuvši da bi u Hrvatskoj do krize došlo kad-tad, i da nije bilo svjetske.

Premijerka Kosor i dalje je optimistična: "Svi pokazatelji u zemlji pokazuju da smo na putu da stignemo na put izlaska iz krize". Poručila je i da nije potrebno zvati MMF. „Svoje probleme možemo riješiti sami jer imamo snage, znanje i pameti“, kazala je, najavljujući rast BDP-a idućoj godini za 1,5 posto.

studeni 2010. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 0,3 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon šest kvartala neprekidnog pada. I dok Vlada likuje, tvrdeći da je počeo oporavak gospodarstva, analitičari upozoravaju da se radi samo o privremenom pozitivnom učinku dobre turističke sezone, a ne o preokretu negativnih trendova.

„Ako četvrti kvartal donese novi pad gospodarske aktivnosti, a to je vrlo izvjesno, Hrvatska će se naći u tzv. 'duplom padu'", poručili su analitičari PBZ-a.

Sindikati su, pak, ponovno pozvali na pregovore o rješavanju glavnih problema - nelikvidnosti, neisplate plaća i doprinosa, uklanjanje birokratskih i zakonskih prepreka investiranju te reforme državne uprave i javnih službi. Jer, masa nepodmirenih obveza porasla je u godinu dana za 39 posto, na 33,6 milijardi kuna.

„Ako se hitno ne krene u raščišćavanje nelikvidnosti i strukturne reforme, Hrvatskoj prijeti kolaps gospodarstva“, upozorio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević.

veljača 2011. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju pao za 0,6 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj 2010. skliznuo 1,2 posto. Vladi i dalje ne nedostaje optimizma.

"Znakovi gospodarskog oporavka su ovdje, vide se kroz oporavak osobne potrošnje, trgovine na malo, izvoza… Očekujem da će dinamika oporavka jačati kako godina bude odmicala", kazala je ministrica financija Martina Dalić.

ožujak 2011. – Analitičari upozoravaju da će Hrvatska i u 2011. zaostajati za regijom zbog strukturnih slabosti gospodarstva koje treba početi što prije rješavati. „Prije pola godine tvrdili smo da se oporavljamo puževim korakom, a danas možemo kazati kako je hrvatsko gospodarstvo poput usamljene kornjače, ima jednu od najnižih stopa rasta i pokazuje malu spremnost da se mijenja. Odgađanje strukturnih reformi za rizik ima smanjenje kreditnog rejtinga“, poručio je Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria-Banke.

svibanj 2011. – DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 0,8 posto na godišnjoj razini. Guverner HNB-a Rohatinski upozorava da se u 2011. mogu očekivati određeni pozitivni pomaci, ali će oni svojim intenzitetom i načinom biti samo potvrda onoga što se predviđalo i prije - a to je da će oporavak gospodarstva biti dug i spor. "Za mnogo toga sami smo si krivi", poručio je.

Premijerka Kosor uzvratila je da se Program gospodarskog oporavka provodi i pokazuje rezultate. „Da nismo donijeli takav program, stanje u Hrvatskoj bilo bi puno gore“, poručila je.

kolovoz 2011. – DZS objavljuje da je u drugom tromjesečju BDP porastao za 0,8 posto na godišnjoj razini, prvi puta od trećeg tromjesečja 2010., pa je gospodarstvo ponovno provirilo iz recesije. To je ponajviše bio rezultat rasta potrošnje države za 1,7 posto. Kasnije su podaci Eurostata pokazali da je u toj godini deficit opće države premašio 25 milijardi kuna, dosegnuvši 7,8 posto BDP-a.

listopad 2011. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 0,7 posto na godišnjoj razini, drugi kvartal zaredom.

Unatoč tome, guverner HNB-a Rohatinski upozorava da se Hrvatska nalazi u stanju stagnacije, bez jačih impulsa ekonomskom rastu i strukturnim promjenama, sa snažnim socijalnim i političkim otporima prema promjenama, te da bi nastavak dosadašnje inertnosti mogao imati dalekosežne negativne posljedice.

"Nema izlaska iz krize bez suštinskih reformi nasuprot nerealnih očekivanja da će nastavak rasta svjetske ekonomije i završetak pregovora s EU predstavljati lokomotivu koja će povući i hrvatsku ekonomiju bez bolnih rezova. Stoga nova Vlada mora djelovati odmah", rekao je Rohatinski uoči parlamentarnih izbora.

prosinac 2011. – Na parlamentarnim izborima pobjeđuje Kukuriku koalicija, a Vlada premijera Zorana Milanovića poručuje da joj je cilj znatno smanjenje nezaposlenosti i postupno povećanje stope rasta gospodarstva na oko 5 posto 2015. godine.

U programu Vlade navodi se da će rješenja temeljiti na tri osnovna stupa - snažnom gospodarskom rastu zasnovanom na stvaranju novih vrijednosti, manjoj i učinkovitijoj državnoj potrošnji, mijenjanju sustava društvenih vrijednosti.

Analitičari, pak, upozoravaju da će nova Vlada morati odmah pokazati da je spremna provesti nužne reforme. „Sve reforme, koje su odgađane zadnjih godina, nova će Vlada morati početi odmah provoditi, inače će nam agencije smanjiti kreditni rejting“, poručila je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

veljača 2012. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju 2011. pao za 0,4 posto, pa je gospodarstvo ponovno uronilo u recesiji.

Vlada donosi proračun kojim povećava PDV i smanjuje rashode. Rejting agencija Fitch ocjenjuje da smanjenje rashoda u proračunu ohrabruje, ali da su planirani rezovi manji od ranije najavljenih. Vladina prognoza o rastu BDP-a u 2012. za 0,8 posto je optimistična, poručio je Fitch, koji očekuje pad za 1 posto.

Domaći analitičari također predviđaju daljnji pad gospodarstva, čak i do 2 posto na godišnjoj razini. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić upušta se s njima u javnu polemiku, pa poručuje da on, ako se do jeseni ne osjeti optimizam, buđenje gospodarstva, u Vladi nema što raditi.

"Ako pad bude dva posto, onda smo mi apsolutno odgovorni, onda i ja i Vlada u cjelini trebamo preuzeti odgovornost", kazao je, dodajući da s padom od dva posto on ide "iz ove Vlade van".

Čačić je kasnije napustio Vladu, ali ne zbog toga što je BDP u 2012. doista pao za 2 posto, nego zbog odsluženja zatvorske kazne jer je izazvao prometnu nesreću u Mađarskoj.

svibanj 2012. – DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na godišnjoj razini.

„Hrvatska je u teškoj krizi i recesiji, no Vlada je i dalje optimistična da će u drugoj polovici godine krenuti investicije i početak gospodarskog oporavka“, kazao je ministar financija Slavko Linić, dok je premijer Milanović zamolio javnost za "razumno strpljenje", jer je Vlada tek započela borbu s krizom.

Guverner HNB-a Rohatinski poručio je, pak, kako u pokretanju proizvodnje i zapošljavanja ne mogu pomoći "nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke, nego samo bolne reforme i strukturne promjene u funkcioniranju ekonomije".

srpanj 2012. – Na čelo HNB-a, umjesto Rohatinskoga, dolazi njegov dotadašnji zamjenik Boris Vujčić. Retorika iz središnje banke ostala je, međutim, nepromijenjena.

„Najavljeno smanjenje proračunskog deficita omogućilo je Hrvatskoj očuvanje makroekonomske stabilnosti, no kako se fiskalna konsolidacija ove godine događa pretežito na prihodnoj, umjesto rashodnoj strani proračuna, to će uz veći pad inozemne potražnje i podbačaj investicija dovesti do većeg pada BDP-a od očekivanog“, ustvrdio je Vujčić, povećavši procjenu pada gospodarstva u tekućoj godini s 1 na 1,6 posto.

No, Vlada je i dalje optimistična. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako se znalo da u prva dva kvartala neće biti lako, ali da očekuje da će druga dva pokazati prve rezultate onoga što je Vlada radila te da stopa BDP-a u 2012. neće biti negativna nego pozitivna.

kolovoz 2012. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 2,2 posto na godišnjoj razini, najviše u posljednje dvije godine. Premijer Milanović poručuje kako je jasno da čuda u pola godine nisu moguća te ponovno zamolio javnost za strpljenje. Pad gospodarstva naslijeđe je negativnih trendova globalne situacije, kazao je, ističući kako vjeruje da će sljedeća godina biti bolja.

rujan 2012. – Analitičari poručuju da Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike te Strategija Vladinih programa za 2013. - 2015. ne ulijevaju puno nade u uspjeh najavljenih reformi jer nije dovoljno kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navodno smanjivanje rashoda, bez naznaka stvarnih strukturnih reformi.

„Vladina strategija i smjernice nude istu viziju i ciljeve koje je HDZ-ova Vlada ponudila od 2010. - 2012., odnosno svojevrsni status quo“, poručila je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, postavljajući pitanje treba li ustrajati na strategijama koje očito ne daju rezultate.

listopad 2012. – Na snagu je stupio zakon o predstečajnim nagodbama, kojemu je cilj ponovno uspostavljanje likvidnosti i solventnosti u onim prezaduženim kompanijama koje imaju mogućnost opstanka na tržištu. Premda je taj zakon ubrzao proces stečajeva, iza njega se vuku repovi zbog sumnji u povlađivanje pojedinim poduzetnicima.

studeni 2012. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 1,9 posto na godišnjoj razini. Ministar financija Linić ocijenio je da je oštar pad BDP-a opasan, a odgovornim za taj pad ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te u prevelikoj mjeri ovisi o državi.

prosinac 2012. – Agencija Standard & Poor's smanjuje dugoročni kreditni rejting Hrvatske s BBB- na BB+, u neinvesticijski ili tzv. 'junk' razred. Kao razloge takve odluke navodi nedostatak strukturnih reformi koje bi ubrzale izlazak Hrvatske iz recesije i fiskalnu politiku, jer je u nedavno usvojenom proračunu povećan manjak u državnoj blagajni. S&P je istaknuo i kako je Vladina projekcija rasta BDP-a u 2013. od 1,8 posto preoptimistična.

„Oni su i nama i cijelom svijetu jasno poručili da naše reforme nisu dovoljne. Što je najgore, poručili su da smo inertni kao političari i da protiv sebe imamo interesne skupine koje već godinama izvlače novac iz proračuna. Mi ubuduće to ne smijemo dopustiti“, kazao je ministar Linić.

Premijer Milanović poručio je, pak, da će Hrvatska voditi ekonomsku i fiskalnu politiku na način da se ne dopadne svakome, jer "kad se dopadneš svakome na kraju će te svi prezreti".

„Kada bismo slušali bonitetne agencije, onda bismo otpustili jedno 30 tisuća ljudi, smanjili mirovine i plaće, pa bi nam onda rekli bravo. A ako to ne bi rezultiralo rastom, a vjerojatno ne bi, onda bi nam srušili rejting deset puta“, kazao je Milanović.

U 2013. rejting Hrvatske u neinvesticijski razred spustile su i druge dvije vodeće svjetske rejting agencije Moody's i Fitch.

siječanj 2013. – Unatoč snažnom otporu, na snagu stupa Zakon o fiskalizaciji, kojim se uvodi financijska disciplina u trgovačku, kao i niz drugih djelatnosti.

veljača 2013. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju pao za 2,3 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2012. za 2,2 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da je takav pad očekivan, da je i prošla godina bila godina krize i drugog recesijskog dna, ali da promjenu trenda očekuje u drugoj polovici tekuće godine.

„Vlada će nastojati, posebno u drugoj polovici 2013., promijeniti te trendove provodeći strategiju koja se oslanja na tri ključna stupa - fiskalnu konsolidaciju, reforme za konkurentnost i gospodarski rast“, poručio je Grčić.

Ministar Linić najavio je da će Vlada sa skorim rebalansom proračuna smanjiti rashode, pa će plaće državnih i javnih službenika biti smanjene za 3 posto.

svibanj 2013. – DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 1,5 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom. I dok oporba traži zaokret u ekonomskoj politici, premijer Milanović poručuje da daljnji pad BDP-a neće pokolebati Vladu.

"I dalje je pad i mi s time ne možemo biti zadovoljni, moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske. Dakle, fiskalna konsolidacija mora ići dalje, ne možemo trošiti više nego što imamo, ne možemo ići u dugove", rekao je Milanović.

Ministar Linić i dalje očekuje preokret trendova u drugoj polovici godine: "Evidentno je da je kriza u privatnom sektoru toliko jaka da su učinci predstečajnih nagodbi i drugih Vladinih mjera u prva tri mjeseca - minimalni. Ali je evidentno i da će rezultati u drugom polugodištu ipak biti bolji".

srpanj 2013. – Hrvatska pristupa Europskoj uniji, što je, ocjenjuju analitičari, velika prilika za rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti. Upozoravaju, međutim, da treba puno raditi na tome da se povuku sredstva iz EU fondova, kao i na moguće negativne posljedice izlaska iz CEFTA-e jer zbog toga domaće kompanije gube povoljan položaj na tržištima u regiji.

kolovoz 2013. – DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 0,7 posto na godišnjoj razini, sedmi kvartal zaredom.

Potpredsjednik Vlade Grčić konstatira da je to najniža stopa pada gospodarstva u dosadašnjem mandatu Vlade. „To je još uvijek nedovoljan, ali indikativan pomak u pozitivnom smjeru“, kazao je, dodavši da u drugom dijelu godine očekuje lagani oporavak.

Agencija Standard & Poors's snizila je izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne i prvi puta upozorila da bi Hrvatska na jesen mogla ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

rujan 2013. - Premijer Milanović poručio je da će ekonomska situacija iduće godine biti bolja i najavio da će Vlada kroz tri godine smanjiti proračunski deficit na 3 posto. "Imam lošu vijest za pesimiste, bit će bolje", rekao je Milanović u intervjuu za Novu TV.

listopad 2013. – Podaci Eurostata potvrđuju da će Hrvatska ući u Proceduru prekomjernog deficita jer je manjak opće države krajem 2012. iznosio 5 posto BDP-a.

Zemlje koje uđu u tu proceduru imaju šest mjeseci za postupanje po mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga. Nakon zadanog roka, Europska komisija provjerava učinkovitost mjera kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati. Sankcije u slučaju da zemlja ne provodi zadane mjere uključuju i privremenu nedostupnost sredstava iz Kohezijskog fonda EU-a i druge oblike novčanih sankcija.

studeni 2013. – DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 0,6 posto na godišnjoj razini, osmi kvartal zaredom.

"Razočarani smo, situacija je teška, ali tome ima kraja. Rasta još nema, bit će ga sljedeće godine, ali to neće biti nikakve velike stope rasta kakve smo navikli gledati prije deset godina zato što toga više nigdje nema", poručio je premijer Milanović.

Vlada donosi proračun za 2014. u kojemu planira povećanje prihoda na temelju procjena da će BDP porasti za 1,3 posto.

siječanj 2014. – Ministri financija članica EU-a prihvaćaju prijedlog Europske komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj i preporuke za smanjenje deficita ispod 3 posto do kraja 2016. Ministar Linić najavljuje da će Vlada uskoro donijeti rebalans proračuna i mjere za smanjenje deficita za 2,3 posto, ili oko 7,5 milijardi kuna.

Agencija Standard & Poor's snižava rejting Hrvatske s BB+ na BB jer očekuje nastavak recesije šestu godinu zaredom. „Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put“, poručuje S&P.

veljača 2014. – DZS objavljuje da je BDP u četvrtom tromjesečju pao za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2013. za 1 posto. Potpredsjednik Vlade Grčić kao ključni problem navodi izostanak investicija u privatnom sektoru. "Privatni je sektor očito opet zakazao, jer je država ponovila investicijski plan iz 2012. i jer nizom mjera nastoji pokrenuti privatne investicije bez kojih nema gospodarskog rasta“, kazao je Grčić.

ožujak 2014. – Vlada donosi rebalans proračuna kojim se prihodi povećavaju za 3,9 milijardi kuna, na 117 milijardi, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, čime se deficit smanjuje na 4,1 posto BDP-a. Vlada smanjuje i procjenu rasta gospodarstva s prethodnih 1,3 na 0 posto.

travanj 2014. – MMF drastično smanjuje prognoze za hrvatsko gospodarstvo, pa procjenjuje da će u ovoj godini pasti za 0,6 posto, dok je još prošle jeseni predviđao rast od 1,5 posto.

Europska komisija u svojim proljetnim prognozama predviđa, pak, pad BDP-a u ovoj godini od 0,6 posto, dok je krajem veljače predviđala rast od 0,5 posto.

svibanj 2014. - Premijer Milanović smjenjuje ministra financija Linića, a na njegovo mjesto zasjeda dotadašnji Linićev zamjenik Boris Lalovac.

Guverner HNB-a Vujčić poručuje da smo izgubili previše vremena ne baveći se stvarnim problemom održiva rasta da bi si dopustili luksuz zavaravanja time da ga je moguće riješiti čarobnim štapićem tiskanja novca te da probleme treba rješavati ondje gdje stvarno jesu. „Preostaju nam strukturne reforme, ne jedna nego stotine njih, ako želimo stvoriti uvjete za održiv rast BDP-a“, poručio je Vujčić.

svibanj 2014. - DZS objavljuje da je BDP u prvom tromjesečju pao za 0,6 posto na godišnjoj razini, što je 10. kvartal zaredom kako gospodarstvo slabi.

lipanj 2014. – Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić istaknuo je na Danu poduzetnika da su iz recesije izašle zemlje koje su na vrijeme započele s reformama, dok se u Hrvatskoj o reformama i dalje samo priča. Upozorio je da je od 2008. do danas realni BDP pao za 12 posto te kako su svi koji se opiru promjenama i blokiraju provedbu reformi suodgovorni za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost zemlje.

Premijer Milanović kazao je na istom skupu da je postizanje gospodarskog rasta najvažniji cilj Vlade do kraja mandata. Istaknuo je i to da se rezultati reformi ne vide odmah i da Vlada ne može biti brza i efikasna ako djeluje sama, te je na suradnju pozvao poslodavce i sindikate, posebno u javnom sektoru.

kolovoz 2014. - Agencija Fitch snizila je kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'BB' za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti i 'BB+' u domaćoj, jer očekuje nastavak recesije i sumnja da će država uskoro stabilizirati javni dug. Snizivši rejting dva stupnja ispod investicijske razine, Fitch je rejting Hrvatske izjednačio s razinom koju agencija Standard & Poor's drži još od početka ove godine.

kolovoz 2014. - DZS objavljuje da je BDP u drugom tromjesečju pao za 0,8 posto na godišnjoj razini, što je 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo slabi.

"Hrvatska ima pozitivne ekonomske pokazatelje, kao što su rast industrijske proizvodnje i izvoza te pad nezaposlenosti, no ima i probleme koje ne može riješiti preko noći, a to je teško stanje u građevinarstvu i osobnoj potrošnji, kazao je potpredsjednik Vlade Grčić.

"Pad BDP-a 11 kvartala zaredom, a sa stabilnom vladom dosad je nezabilježen u ekonomskoj povijesti, a s ovakvim ritmom Hrvatska ide prema bankrotu", upozorio je, pak, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

listopad 2014. - HNB je povećala procjenu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,2 na 0,6 posto. "Politički okvir za provođenje neophodnih strukturnih reformi i dalje je nepromijenjen. I nakon šest godina recesije cjelokupnim domaćim politički spektrom prevladava kratkoročni cilj lakog osvajanja glasova, nad ciljem stvaranja efikasne, otvorene, fleksibilne ekonomije, koja je u stanju generirati dovoljno radnih mjesta", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

listopad 2014. - Zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji, Vlada je prijedlog rebalansa proračuna utemeljila na procjeni pada gospodarstva za 0,7 posto, dok je prije očekivala stagnaciju.

studeni 2014. - DZS objavljuje da je BDP u trećem tromjesečju pao za 0,5 posto na godišnjoj razini, što je 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo slabi.

"Sljedeće godine očekujemo rast. Meni optimizam daje podatak da je izvoz roba u porastu. To je natjecanje na europskom tržištu gdje nema državnih potpora. Koliko si dobar, toliko se prodaš, i to ohrabruje", komentirao je premijer Zoran Milanović.