Malo je likova i događaja, stvarnih i manje stvarnih, iz pjesama "Zabranjenog pušenja" koje ne bi mogle biti prenesene na filmsko platno, bilo da se radi o Murgi drotu, taksistu Šekiju, rudaru Abidu ili Amili. Ipak, priča o dvojici prijatelja koji su ukrali autobus i njime krenuli na more, opjevani u "Baladi o Pišonji i Žugi", idealna je podloga za filmsko ostvarenje, piše Al Jazeera.
Pod naslovom "Zbogom, žohari!", još prije pet godina beogradski dramaturg Vladimir Đurđević postavio je predstavu, inspiriranu likovima iz pjesama "Zabranjenog pušenja", na pozornicu Narodnog pozorišta "Toša Jovanović" u Zrenjaninu, a poslije i u beogradski Atelje 212 te druge gradove. Ta će predstava uskoro, po scenariju kojeg potpisuju Đurđević i autor najvećeg broja pjesama "Zabranjenog pušenja" Sejo Sexon (pravim imenom Davor Sučić), uskoro postati i film.
"Dorađujući taj pozorišni scenario, dobili smo filmski. Predstavi smo dodali eksterijere, pa je Vlada [Đurđević] bio zadužen za unutrašnje, a ja za vanjske radove", priča Sejo Sexon.
Na primjedbu kako većina njegovih pjesama zapravo predstavlja podlogu za neko teatarsko ili filmsko ostvarenje, a da je samo bilo pitanje trenutka kad će to netko i uraditi, vraća priču u Sarajevo '80-ih godina prošlog stoljeća.
"Cijela ta naša generacija bila je generacija frustiranih režisera, a zapravo smo svi završili u rock'and'rolu. I Jugoslavija je bila zemlja u kojoj se snimalo jako malo filmova i takva je tendencija ostala i do danas. Nismo mogli ni sanjati da snimimo film, nego smo naše ideje i priče pretakali u puno jeftiniju i praktičniju formu, a to je rock pjesma. Neki su se kasnije uspjeli domoći filma, kao što su Nele [Karajlić, Nenad Janković] i Đuro [Branko Đurić], ali ja sam do danas ostao uskraćen da vidim sliku na velikom platnu onoga o čemu sam pisao", objašnjava Sexon.
Priča o Pišonji i Žugi, koja ima uporište u stvarnim događajima, samo je dio scenarija i ne predstavlja rekonstrukciju pjesme. Zapravo je to, kako navode scenaristi, "pokušaj da se napravi presjek '80-ih i života u Sarajevu tih godina", pa će publika u filmu moći vidjeti likove iz nekoliko pjesama.
"Dve pesme o Pišonji i Žugi su kostur priče, a iz nekih pesama su pozajmljeni likovi ili motivi. Osim Pišonje, Žuge, Amile i Lepog, tu su još i Murga drot, Guzonjin sin, pominje se Žugin pokojni burazer, koji je junak pesme 'Hadžija il' bos', kao i Pišonjin stari, kojeg je u Hadžićima satr'o voz pre 13 bajrama... Scenario za film je u odnosu na dramu porastao, pa ćemo videti i Šekija taksistu, druga Dragana iz pesme Dan republike", ukazuje drugi scenarist Vladimir Đurđević.
Više možete pročitati ovdje