Socijalno poduzetništvo ne smije biti alternativa socijalnoj državi

U intervjuu s predsjednikom čakovečke ACT Grupe Teom Petričevićem, kojeg je Forum.tm objavio 21. veljače, pored izvrsnih primjera razvoja socijalno, odnosno društvenog poduzetništva, istaknuti su i problemi koji bi trebali riješeni ili barem ublaženi sa skorašnjim usvajanjem strategije i operativnog plana za razvoj takvog poduzetništva u Hrvatskoj do 2020. godine. Očekuje se, podsjećamo, znatno unaprjeđenje strateškog, pravnog i institucionalnog okvira za razvoj, ali i financijskih instrumenata podrške osnivanju i razvoju društvenopoduzetničkih organizacija. U tijeku je javna rasprava i predstavljanje Strategije u više gradova, a sam nacrt strategije može se pročitati i do 7. travnja komentirati na internetskim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Strategija se, podsjećamo, čeka već gotovo dvije godine, a njezinu je izradu kočila, između ostalog, i ministrica mladih i socijalne skrbi Milanka Opačić jer je razvoj takvog poduzetništva vidjela samo kroz one djelatnosti koje mogu pridonijeti razvoju socijalne skrbi. Koliko u takvom stavu može biti zamki, upozorio je za Forum.tm član odbora za ekonomska i monetarna pitanja u Europskom parlamentu Jürgen Klute, gdje predstavlja njemačku stranku Die Linke.

"Socijalni poduzetnici rade vrlo dobar posao, ali to nikako ne može biti dovoljno za borbu protiv siromaštva u Europskoj uniji, a pogotovo u svijetu. Bez jačeg angažmana javnog sektora, ali i financijskih ulaganja nemoguće je dostići taj cilj. Socijalni poduzetnici i dalje pružaju svoje usluge samo dobrovoljno. Čim stvar ne funkcionira, iz bilo kojeg razloga, ova usluga nestaje. Ne želim sprječavati socijalne poduzetnike u njihovom poslu, ali u Parlamentu strogo zahtijevam da se na socijalno poduzetništvo ne smije gledati samo kao na alternativu socijalnim uslugama", kazao je, između ostalog Klute, odgovarajući na pitanje koliko takvo poduzetništvo može utjecati na smanjenje rastućeg siromaštva u sve većem broju zemalja, a slijedom toga i na sve popratne pojave koje siromaštvo nosi kao što su beskućništvo, otežan pristup tržištu rada marginaliziranim skupinama i socijalna isključenost.

Klute podsjeća da su i na Konferenciji o socijalnom poduzetništvu koja je u organizaciji Europske komisije sredinom siječnja održana u Strasbourgu, mnogi sudionici izrazili zabrinutost zbog članica Europske unije koje socijalne poduzetnike koriste da bi izbjegle svoju društvenu odgovornost. 

"To je ono što se događa kada nema javnog zdravstva i drugih usluga za ljude u potrebi, nego tu uslugu pruža socijalni poduzetnik. Dopustite mi da citiram njemačkog novinara Heribert Prantla koji je u povodu 20. obljetnice socijalne inicijative koja osigurava hranu najsiromašnijima u Njemačkoj napisao: 'Dobro je što postoje. I sramota je da su potrebni'", istaknuo je Klute.

On, naravno, nije protiv socijalnog/društvenog poduzetništva, kako nam ga je u spomenutom intervjuu definirao Petričević. Dakle, nije protiv poduzetništva koje ostvaruje društvene, ekološke i ekonomske ciljeve poslovanja, i jednako kao Petričević, smatra da ono nadilazi samu lokalno razinu i zapošljavanje socijalno marginaliziranih skupina društva. Prevedeno, Klute je ponajprije za jaku socijalnu državu, a ne da sve pukotine u javnim uslugama najuugroženijem sloju građana pružaju mnogi koji se skrivaju iza poduzetništva u socijalnoj skrbi.

Valja podsjetiti kako su u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, u taj prostor odavno već ušle vjerske zajednice, dok su u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i mnogim drugim državama, kroz pružanje pomoći najugroženijima ušle i ekstremno desne političke organizacije koje na takav način šire svoje političke stavove i pridobivaju nove članove.

Prilično je očito da u vremenu kada je društvo rastrgano, kada su srezani elementi koji osiguravaju socijalnu uključenost, poput javnog zdravstva i stanovanja, jer se smatraju preskupima, da jedan dio društva lakše prihvaća desni ekstremizam

"Prilično je očito da u vremenu kada je društvo rastrgano, kada su srezani elementi koji osiguravaju socijalnu uključenost, poput javnog zdravstva i stanovanja, jer se smatraju preskupima, da jedan dio društva lakše prihvaća desni ekstremizam. To naravno ne znači da se to jednostavno može prevladati ponovnim pokretanjem rasta gospodarstva u tim zemljama, ali pokretanje bi pomoglo, jer bi to otvorilo nove izglede za pojedince. Da bi ojačali borbu protiv desnog ekstremizma, u Njemačkoj su veliki posao odradile vrlo male grupe poput socijalnih radnika i volontera koji su uložili golem trud da bi usluge koje uključuju minimalan angažman onih na koje se odnose bile dostupne u regijama  s visokom stopom desnog ekstremizma", naglasio je naš sugovornik, ističući pritom kako je za rast u gospodarstvu potreban jak zaokret u politici.

"EU-trojka, dijelovi Europske komisije i neke države članice očito su uvjereni da bi recesija mogla biti riješena masivnim rezovima u doslovce svakom dijelu javne potrošnje, osim vjerojatno vojne. Možda nije neki zaokret, ali čini se da se događa barem mala promjena u njemačkoj vladi koja je donedavno bila jedna od snažnih zagovornika politika štednje. Od prije nekoliko tjedana ministarstva gospodarstva i vanjskih poslova koja vode socijaldemokrati navodno pripremaju novi pristup prema politici EU-a u Njemačkoj: zagovarajući jaču solidarnost i manje striktne politike štednje. Još je vrlo neizvjesno kako će ovaj program zapravo izgledati i kako socijaldemokrati planiraju u to uvjeriti svoje partnere, njemačke konzervativce na čelu s Angelom Merkel, ali to bi barem moglo značiti promjenu u politici, što bi zemljama u krizi dalo priliku", objašnjava.

Uz, dakle, radikalan zaokret u politici štednje, koja se nameće prezaduženim članicama Europske unije, Klute smatra da socijalno/društveno poduzetništvo, pod uvjetom da je pravilno definirano i da je kvalitetno potpomognut njegov razvoj, može pridonijeti ekonomskoj stabilizaciji. Podsjetio je da je deklaracija koja je usvojena u Strasbourgu, kao i sama konferencija koja je održana, pokazatelj da je Europska komisija svjesna važnosti socijalnog poduzetništva u EU.

"Siguran sam da će najnoviji zakoni, kao što je propis o europskim fondovima za socijalne poduzetnike, podupirati razvoj takvih tvrtki. Naravno, i zahtijevi koji su definirani u Strasburškoj deklaraciji pomoći će u razvoju tog tržišnog segmenta", naglasio je.

Odgovarajući pak na pitanje bi li razvoju hrvatskoga gospodarstva, ali i onom u regiji, ponajprije u zemljama bivše države koje su jednako ili u još većem problemu nego Hrvatska, pomogla i revizija privatizacije s početka 1990-ih i kasnije, Klute je kazao kako i nije baš upoznat sa situacijom u Hrvatskoj, ali ni u ostalim zemljama bivše Jugoslavije. Ipak, misli da bi moglo biti korisno pokrenuti procjenu prijelaznog razdoblja: tko i koje tvrtke su imale korist od privatizacije, je li redistribuirano bogatstvo bilo korišteno za društveni ili ekonomski razvoj i ako je, kako.

"Ta i slična pitanja, naravno, ne bi promijenila situaciju, ali vjerojatno bi taj proces, ako bi bio popraćen javnom kampanjom, bio dovoljan da pokrene široku raspravu u hrvatskom društvu i to bi, naravno, mogao biti jedan veliki korak prema društvenoj promjeni. Osim toga, društvo bi trebalo bolje proučiti kako se javno (su)financirani projekti mogu postaviti, a da optimiziraju svoj društveni utjecaj. Naravno, od velike važnosti bila bi visoka razina javnih investicija kako bi se potaknuo održivi rast", zaključio je Klute.