Amnesty tvrdi kako u Hrvatskoj i dalje ima diskriminacije nacionalnih manjina te navodi kako se Srbi povratnici suočavaju s problemom povrata imovine, a da je pravo na uporabu manjinskih jezika i pisma i dalje politizirano i neprovedeno u nekim gradovima. Romi su i dalje suočeni sa znatnim preprekama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i zapošljavanju Foto: lupiga.com
Amnesty International je ustvrdio u srijedu kako je "otrovna" retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa na putu do osvajanja Bijele kuće predvodila globalni trend prema politici podjela u 2016. koja je svijet učinila "mračnijim" mjestom.
U svojem godišnjem izvješću za 169 zemalja ova skupina za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu rekla je da su političari napali načela ljudskog dostojanstva i jednakosti želeći biti izabrani i usredotočila se na Trumpa koji je preuzeo dužnost 20. siječnja.
"Otrovna retorika u kampanji Donalda Trumpa primjer je globalnih trendova prema gnjevnijoj politici koja više unosi podjele", rekao je Amnesty u priopćenju izdanom u Parizu, prenosi Reuters. Svijet je, tvrdi Amnesty, postao "mračnije...nestabilno mjesto", s porastom govora mržnje prema migrantima diljem Europe i Sjedinjenih Država.
"Rani pokazatelji od ...Trumpa nagovješćuju vanjsku politiku koja će bitno potkopati multilateralnu suradnju i uvesti u doba veće nestabilnosti i uzajamnog nepovjerenja", dodao je Amnesty.
Trump, republikanac bivša zvijezda reality showa i magnat nekretnina, rekao je kako je "osoba najmanje rasist" i "osoba najmanje antisemit koju ste ikad vidjeli" i da je jedan od njegovih prioriteta zaštiti Sjedinjene Države od terorizma.
Njegova je administracija označena kontroverzama na svojim početcima zbog žestokih napada na medije za koje tvrdi da lažu i politiziraju i borbom na sudovima oko njegove izvršne naredbe da se privremeno zabrani ulazak u SAD ljudima iz sedam većinski muslimanskih zemalja jer su, kako tvrdi, sigurnosni rizik.
Amnesty tvrdi kako postoji veliki jaz između imperativa i djelovanja i retorike i realnosti te to ilustrira time što države koje su sudjelovale na summitu UN-a o izbjeglicama i migrantima u rujnu 2016. nisu uspjele dogovoriti bilo kakvu odgovarajuću reakciju na globalnu migrantsku krizu,
Amnesty kaže da su populistički pokreti i poruke postali uobičajeniji i u Europi, primjerice u Poljskoj i Mađarskoj.
Glede Hrvatske Amnesty u izvješću za 2016/17 kaže kako su uvjeti za prijam azilanata bili općenito prikladni, ali da nije bilo dosljedne dugoročne politike njihove socijalne integracije.
Amnesty tvrdi kako u Hrvatskoj i dalje ima diskriminacije nacionalnih manjina te navodi kako se Srbi povratnici suočavaju s problemom povrata imovine, a da je pravo na uporabu manjinskih jezika i pisma i dalje politizirano i neprovedeno u nekim gradovima. Romi su unatoč naporima vlasti da unaprijede njihovu integraciju i dalje suočeni s znatnim preprekama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i zapošljavanju.
Amnesty je ustvrdio kako je razdoblje političke nestabilnosti pred kraj godine bilo praćeno porastom nacionalističke retorike i govora mržnje prema posebice Srbima, izbjeglicama i migrantima.