Udruge traže da hrvatska predsjednica upozori mađarskog kolegu Jánosa Ádera na povredu ljudskih prava u Mađarskoj Foto: EPA/FaH
Kuća ljudskih prava Zagreb i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) traže od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da u današnjim razgovorima sa mađarskim predsjednikom Jánosa Áderom, nedvosmisleno izraze svoju zabrinutost zbog kontinuiranih i opsežnih povreda ljudskih prava u Mađarskoj.
"Naime, predsjednik Jánosa Ádera bez imalo zadrške supotpisao je niz zakona koje je predložila mađarska Vlada i usvojio parlament, a koji imaju za posljedicu povrede ljudskih prava. Tako je prošli tjedan potpisao Zakon kojim se de facto zabranjuje rad jednog od najuglednijih europskih sveučilišta (Central European University), a ranije su usvojeni zakoni koji krše ljudska prava izbjeglica. Također, predsjednik Jánosa Ádera ni na koji način nije osudio Orbanovo protuzakonito postupanje prema dijelu udruga u Mađarskoj, niti niz napada na slobodne i neovisne mađarske medije", ističu udruge.
Dodaju da velika većina članica EU zgrožena je napadima mađarske Vlade i mađarskog predsjednika na slobodu govora, slobodu izražavanja i slobodu medija, kao i na postupanje mađarske Vlade prema izbjeglicama. Tu zabrinutost dijele i građani Mađarske. 80.000 stanovnika Budimpešte izašlo je prošli tjedan na ulice kako bi se suprotstavili represivnim politikama njihove Vlade.
"Hrvatska kao članica Vijeća za ljudska prava UN-a mora se aktivno zalagati za zaštitu ljudskih prava u svim članicama UN-a. Zbog toga očekujemo da u današnjim razgovorima sa predsjednikom Mađarske, i predsjednica i premijer Plenković nedvosmisleno osude sustavno kršenje ljudskih prava u Mađarskoj. Također očekujemo da transparentno obavijeste domaću javnost što su poduzeli po tom pitanju", pozivaju Kuća ljudskih prava i CROSOL.
Kako piše France presse, a prenosi Hina, mađarska autoritarna vlast sve više steže stisak oko neovisnih medija.To dokazuju primjeri nekoć liberalnog tjednika koji sada objavljuje protueuropske pamflete, bivšeg uglednog informativnog portala koji je postao produžena ruka vlade i gašenje jednog velikog dnevnog lista.
"Da mi je netko prije pet godina rekao što će Origo postati, mislio bih da je lud", rekao je Bence Martha, bivši novinar tog portala. Donedavno, to je bio jedan od najpouzdanijih portala u zemlji. No u ožujku je žestoko napao Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) u Budimpešti, koje je 1991. osnovao milijarder George Soros, a kojeg premijer Viktor Orban ne može smisliti, optuživši ga bez ikakvih dokaza za prijevare s diplomama.
No vlada je iskoristila tu navodnu prijevaru kako bi hitno donijela zakon koji će najvjerojatnije dovesti do zatvaranja uglednog sveučilišta, unatoč kritikama Washingtona, EU-a i više prosvjeda u Budimpešti. Zadnji, održan u nedjelju, okupio je desetke tisuća protivnika zakona i bio je jedan od najvećih u zemlji zadnjih godina.
Martha smatra da je ono što se dogodilo Origu vrhunac procesa koji je počeo s Orbanovim povratkom na vlast 2010., a koji se zadnjih mjeseci ubrzao. Origova transformacija počela je 2014. pošto je smjenjen glavni urednik koji je objavio članak o ekstravagantnim putnim troškovima Orbanovih ministara. Uslijedio je masovni odlazak novinara koji su u tom potezu vidjeli uplitanje politike. Dotadašnji vlasnik Deutsche Telekom portal potom prodaje jednoj medijskoj kući povezanoj s vladajućima.
Origo u početku nije mijenjao uređivačku politiku, no otkako je prošle godine dobio novog glavnog urednika, sve češće napada oporbu, migrante i nevladine organizacije, slijedeći Orbanovu politiku sklonu autoritarnosti i ksenofobiji. "Portal se pretvorio u tvornicu lažnih vijesti", kaže Martha, bivši Origov sportski novinar. Tvrdi da su on i njegovi kolege bili upozoreni da ne pišu "negativno" o vlasti i da su im urednici prekrajali članke bez njihove suglasnosti.
Članci čak i rubno kritični prema državnom financiranju sporta ili drugim politički osjetljivim temama "bili su zazivanje problema", rekao je Martha. Daleko od toga da je riječ o izoliranom slučaju. Bivši ugledni ekonomski tjednik Figyelo, koji je još u listopadu upozorio na pokušaj "zastrašivanja" zbog članka o nacionalizaciji jedne banke, u prosincu je prodan Mariji Schmidt, osobi bliskoj Orbanovom Fidezsu. Ovih dana list provodi vladinu kampanju "Zaustavimo Bruxelles!".
U listopadu je naglo izlaziti prestao oporbeni dnevnik Nepszabadsag, jedan od prvih informativnih listova u zemlji. Kupila ga je potom medijska kuća Mediaworks oligarha Lorinca Meszarosa, bivšeg plinoinstalatara koji je danas gradonačelnik Felcsuta, rodnog grada Viktora Orbana, ali ga nema namjeru ponovo pokrenuti.
"Primjećuje se jasna koordinacija niza medija koje kontrolira Fidesz. Od portala kao što je Origo do tabloida preko televizije, prenose se iste poruke na isti način", rekao je Gabor Polyak, iz neovisnog instituta Mertek. Od 2010., Orbanova vlada posve je izmijenila pravila igre u medijima, potaknuvši brojna upozorenja EU-a. Novi zakoni u teoriji su prisilili sve medije da se registriraju pri državnim vlastima i da proizvode "uravnotežen" sadržaj. Vijeće za medije, čiji su članovi došli iz Fidesza, zaduženo je za sankcioniranje kršenja pravila.
OESS je s druge strane predbacio nacionalnoj televiziji MTV pristrano izvještavanje o referendumu protiv migranata koji je vlada naposljetku izgubila. Tek šačica portala (Indeks, HVG, 444, 24.hu) i radijskih postaja i dalje se smatraju neovisnima. No izostanak prihoda od oglašavanja državnih tvrtki ili tvrtki koje su državi bliske ugrožava njihovu ekonomsku održivost, ističu promatrači. "Orban pokušava suziti prostor kritičnim glasovima. Ne bih se iznenadio da vlada prije idućih izbora 2018. krene na ovih nekoliko preostalih neovisnih medija", rekao je Andras Petho, bivša novinarska zvijezda Origa.
Financijsku žilavost, međutim, pokazuju mediji magnata Lajosa Simicske, bivšeg Orbanovog prijatelja koji je 2015. postao njegov zakleti neprijatelj. Nedavno je preuzeo oglašavanje krajnje desnog Jobbika, a u svojim listovima i na svojoj televiziji Orbana proziva za lopovluk.
Vlada i Origo za potrebe ovog članka nisu htjeli odgovoriti na pitanja France Pressea.