Vlada je donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 248 kuna Foto: FaH
Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matice hrvatskih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata u petak su pozdravili povećanje minimalne plaće, ali ističu da je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće. Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje minimalne plaće za 248 kuna, na 3.000 kuna. Prema izvješću Eurostata iz srpnja, minimalna plaća je bila veća od Bugarske, Litve, Rumunjske, Latvije i Mađarske, izvijestio je premijer i dodao da će nakon povećanja minimalac biti veći nego u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji.
"U ovom trenutku to povećanje možemo sa rezervom pozdraviti, što je približno našem zahtjevu za 2019. godinu, no ti postoci će padati jer se minimalna plaća ne povećava, a prosječna tijekom godine da", rekao je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.
"Naš je zahtjev bio da povećanje minimalne plaće bude dio automatizma, to jest da u sljedećoj godini bude 46 posto od prosječne plaće, a u 2020. godini 50 posto prosječne plaće, što je naš dugogodišnji zahtjev", objasnio je Novosel.
Poslodavci koji koriste mjere za isplatu minimalne plaće, neovisno jesu li mogli davati i veće plaće, svejedno će još više radnika ostaviti u sivoj zoni, politika Vlade će prouzročiti da će sve više radnika biti na minimalnoj plaći, a sve manje novaca u zdravstvenom i mirovinskom fondu, upozorio je Novosel.
Na novinarsko pitanje ocjenjuje li taj potez Vlade kao populistički zbog predstojećih blagdana i izbora, Novosel je odvratio da "neka oni samo povećavaju sve plaće", ali ovo povećanje je premalo da bi bilo populističko.
"Polazimo od toga da se najviše moraju zaštiti radnici koji najmanje primaju, to je Vlada napravila, i to pozdravljamo", zaključio je Novosel.
Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kratko je komentirao potez Vlade ocijenivši ga "važnim i dobrim povećanjem".
No, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nije skrivao nezadovoljstvo.
"To je malo veće povećanje na sve minule godine, ali svejedno nedovoljno, ako je minimalna plaća ispod 50 posto prosječne, to jednostavno ne bi smjela biti", naglasio je Sever.
Ako se ni od prosječne plaće ne može živjeti onda je jasno koliko je minimalna plaća još premala, a na to nije skrenuo pozornost ni predsjednik Vlade, upozorio je.
Sever je ujedno poručio kako 3000 kuna neto plaće neće nikome pomoći da ostane u Hrvatskoj. Potrebno je drastično povećanje svih plaća, pa tako i minimalne, smatra Sever.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske pozdravio je povećanje minimalne plaće, ali i upozorio da će se time povećati zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi za minimalnom plaćom u Hrvatskoj.
Namještenici bez staža zaposleni na pomoćno-tehničkim poslovima, čija vrijednost koeficijenta složenosti poslova iznosi 0,601, trenutno za minimalnom plaćom zaostaju 181,46 kuna, a za minimalnom plaćom od 3750 kuna će nakon 1. siječnja i povećanja osnovice za 3 posto zaostajati 393,90 kuna. Nakon povećanja osnovice za daljnjih 2 posto od 1. rujna 2019. to zaostajanje će iznositi 326,78 kuna, ističe sindikat.
To znači da će namještenici minimalnu plaću nakon povećanja osnovice od 5 posto ostvariti tek nakon 10 godina staža, odnosno uvećanja plaće od 0,5 posto po godini staža. Stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika ponovno traži da se najniža plaća u državnoj službi izjednači s minimalnom plaćom u Hrvatskoj.