"I nakon šest godina recesije cjelokupnim domaćim politički spektrom prevladava kratkoročni cilj lakog osvajanja glasova, nad ciljem stvaranja efikasne, otvorene, fleksibilne ekonomije, koja je u stanju generirati dovoljno radnih mjesta, a ni struktura političkog sustava u kojoj su gotovo svake godine izbori, sigurno ne pomaže", kritizirao je guverener HNB-a Boris Vujčić Foto: FaH / Denis Cerić
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je u četvrtak na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju da je pokretanje i porast investicija temeljni preduvjet gospodarskog oporavka i gospodarskog rasta u Hrvatskoj, pri čemu je povećao procjenu ovogodišnjeg pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 0,6 posto.
Ukoliko do rasta dođe, smatra on, brzo će ga slijediti i oporavak osobne potrošnje, budući da je neto financijsko bogatstvo sektora stanovništva značajno bolje nego prije pet godina.
"Porast investicijske i osobne potrošnje će značajno kompenzirati negativni doprinos javne potrošnje u gospodarskom rastu, koji će biti prisutan u idućih nekoliko godina uslijed fiskalne konsolidacije unutar procedure prekomjernog deficita - EDP-a" - kazao je Vujčić, dodavši kako već godinama tvrdi da su za to neophodne strukturne reforme na poboljšanju poslovne i investicijske klime.
Po njegovim riječima, deregulacija je ključna za oslobađanje i poticanje poduzetničkog duha jer, smatra Vujčić "prevelika regulacija, previše propisa, zahtjeva, birokracije, nameta na svim razinama, od državne do lokalne, oduzima vrijeme, energiju i novac koji se mogu puno bolje iskoristiti".
"Osim toga, upravo to odvraća ljude od poduzetništva, a time i od otvaranja radnih mjesta i povećanja BDP-a", naglasio je Vujčić, dodavši kako inicijativu za deregulacijom treba prepustiti samim poduzetnicima. Međutim, smatra on, ona je zahtjevna jer traži tim visoko stručnih i dobro motiviranih ljudi na razini državne administracije koji će njihove inicijative analizirati i pretakati u smanjenje regulacije.
"Politički okvir za provođenje neophodnih strukturnih reformi, međutim, i dalje ostaje nepromijenjen. I nakon šest godina recesije cjelokupnim domaćim politički spektrom prevladava kratkoročni cilj lakog osvajanja glasova, nad ciljem stvaranja efikasne, otvorene, fleksibilne ekonomije, koja je u stanju generirati dovoljno radnih mjesta", ustvrdio je Vujčić, dodavši kako u tome "niti struktura političkog sustava u kojoj su gotovo svake godine izbori, sigurno ne pomaže".
Vujčić povećao procjenu pada hrvatskog BDP-a na 0,6 posto
Vujčić je danas produbio procjenu ovogodišnjeg gospodarskog pada. "Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine moglo pasti 0,6 posto", kazao je.
Donedavno je središnja banka procjenjivala da će BDP u ovoj godini pasti 0,2 posto, no u posljednjem osvrtu na gospodarsku situaciju poručila je da bi pad mogao biti i veći.
Povećanje procjena pada posljedica je, kazao je Vujčić, prelaska na novu ESA 2010 metodologiju izračuna BDP-a, ali i nepovoljnih kretanja gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju.
Osobna potrošnja mogla bi se ove godine smanjiti za 0,6 posto, zbog nastavka razduživanja stanovništva i daljnjeg smanjenja realnih neto plaća i zaposlenosti.
No, realni izvoz roba i usluga mogao bi se ove godine povećati za 6,4 posto, više nego što se očekivalo ranije. S druge strane, ocjena godišnjeg rasta izvoza usluga, odnosno turizma, smanjena je zbog nepovoljnijih ostvarenja od očekivanih, na što su velikim dijelom utjecale nepovoljne vremenske prilike.
Državna potrošnja mogla bi se smanjiti za 1,3 posto, što je izraženiji pad u odnosu na prethodna očekivanja (-0,6 posto).
Bruto investicije u fiksni kapital mogle bi se u 2014. smanjiti za 3,6 posto, što je također izraženije smanjenje u odnosu na prethodna očekivanja,
Na perspektivu rasta u ovoj i idućoj godini povoljno ne utječe niti smanjivanje prognoze rasta za zemlje Europske unije, kao glavnog hrvatskog trgovinskog partnera, naveo je.
Boris Vujčić poručio je danas također da će središnja banka i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku, održavajući visoku likvidnost, niske kamatne stope i stabilan tečaj kune.
"Višak likvidnosti na tržištu i dalje je vrlo visok i kreće se na razini od oko 6 milijardi kuna, a kamatne stope na novčanom tržištu od oko 0,5 posto, kao i kamatne stope na blagajničke zapise Ministarstva financija i dalje su na, ili oko povijesnih minimuma. Do kraja godine očekujemo rast ponude novca za oko 6,5 postotnih bodova", istaknuo je Vujčić. Međutim, naveo je i da nepovoljni izgledi za gospodarski oporavak uvelike ograničavaju doseg ekspanzivnog djelovanja monetarne politike.
Konferenciju Zagrebačke burze i fondovske industrije, na kojoj sudjeluju 23 govornika te više od 350 sudionika iz svih grana financijske industrije iz Hrvatske i svijeta otvorila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, izrazivši zadovoljstvo što se ovaj događaj istaknuo kao središnje događanje cjelokupne financijske zajednice u Hrvatskoj i regiji. Istodobno, dodala je, kako je cilj ovogodišnjeg skupa otkriti što nosi budućnost, kako pronaći način da se aktivno doprinese razvoju i rastu ekonomije te koja je uloga tržišta kapitala u tom procesu.