Zagreb treba ulicu 8. svibnja

Je li u Hrvatskoj antifašizam barem deklarativan ili je samo prigodničarski, pitanje je koje je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, postavio na predstavljanju Povelje Antifašističke lige koja je osnovana s namjerom da se promoviraju vrijednosti antifašizma. Namjera osnivača Lige je da pokušaju objediniti antifašističke udruge i pojedince kako bi zajedničkim snagama utjecali na društvene procese i spriječili daljnje jačanje fašističkih i nacističkih tendencija.

Ligu čine Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Građanski odbor za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, Documenta, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina/Šoa akademija, Židovska vjerska zajednica "Bet Israel", Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, B.a.B.e., Savez društava Josip Broz Tito i Savez ratnih i vojnih invalida RH (II. svjetskog rata).

Popis time nikako nije zaključen, jer inicijatori očekuju da im se pridruže svi koji u njihovim programskim usmjerenjima prepoznaju važnost promoviranja ravnopravnosti i jednakosti u društvu.  

Milorad Popovac, prvi čovjek SNV-a, tom je prigodom podsjetio na činjenicu da je Zagreb proslavio svoj dan oslobođenja, 8. svibnja, bez ulice koja bi nosila taj naziv. Liga se, naime, osnovala u prostorima SABH-a u Ulici Pavla Hatza, koja je do devedesetih nosila ime 8. maja. Upozorio je također na činjenicu da malo ravnatelja i profesora u zagrebačkim školama organizira posjet Dotrščini, mjestu na kojem su masovno strijeljani antifašisti u Zagrebu.

Jedan od ciljeva Lige upravo je pokušaj da se u nastavu povijesti u školama ponovo uvede i zapostavljeni dio antifašističke borbe u Hrvatskoj, koja je, kako je rekao Đuka Hrženjak, partizan koji je 8. svibnja 1945. ušao s oslobodiocima u Zagreb, danas jednako potrebna kao nekad.

"Nemoćno smo gledali prikupljanje potpisa za referendum o seksualnim opredjeljenjima i zabrani ćirilice. Da smo bili organiziraniji mogli bismo pokušati više utjecati na odgovornije ponašanje vlasti", rekao je Hrženjak, koji je i inicijator osnivanja Lige.

Na predstavljanju inicijative govorilo se i o "slučaju" Nataše Jovičić, ravnateljice Javne ustanove Spomen-područja "Jasenovac". Josip Miljak, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava, potkraj prošle godine poslao joj je e-mail pun mržnje i prijetećih poruka. Nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava podnijele su kaznenu prijavu protiv Miljka, ali ju je DORH odbacio. Novi list piše da je Miljak tužio Jovičić zbog "širenja laži i uznemirujućih glasina". Da apsurd bude veći, u sudskom pozivu upućenom tuženoj ravnateljici SP-a "Jasenovac" kao tužitelj je navedeno – Državno odvjetništvo. 

Marija Rukavina, kutinska općinska državna odvjetnica, rekla je da je zapravo odbacila Miljkovu tužbu te da je on očito podnio privatnu tužbu te tvrdi da je to što je DORH naveden kao tužitelj umjesto Miljka omaška. 

U mailu koji je Miljak poslao Nataši Jovičić poručio joj je da ona jako dobro živi od svojih laži o Jasenovcu i Hrvatima te da to plaća hrvatska država. "Nama Hrvatima je teško shvatiti kako uopće mogu postojati takve osobe i kakav je to karakter koji se hrani i živi na lažima. Upravo takvi kao Vi i sva moguća antihrvatska klika koja u pravilu još više diže glavu kada zavladaju antihrvati, SDP i kompanija, najviše doprinose homogenizaciji nas Hrvata. Vaše laži i mržnja prema svemu što je hrvatsko samo doprinose vašem kraju. Znamo da ste i toga svjesni, ali mržnja prema Hrvatskoj je jača od racionalnosti i to je vaša najveća slabost. Vi Hrvatima ne možete naškoditi, trud Vam je uzaludan. Takvi kao Vi su samo ostaci ostataka truleži na hrvatskom nacionalnom tkivu i osuđeni ste na izumiranje i ludilo u koje Vas vodi nezajažljiva i bolesna mržnja", poručio je tada Miljak, uredno se potpisao i garnirao sve s ustaškim pozdravom "Za dom - spremni".

Jovičić je tada dobila anonimni e-mail s fotografijom metka, što je također prijavila policiji, no pošiljatelj nije pronađen.

Vesna Teršelić iz Documente pozvala je Ministarstvo kulture da pomogne Nataši Jovičić jer – kao jedina ravnateljica nekog spomen-područja iz Drugog svjetskog rata – radi u teškim uvjetima, dok je Pupovac pozvao društvene autoritete poput državne vlasti i crkve da napokon prestanu tolerirati fašističke ispade.