Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
Predsjednik HDZ-a nije jasno odgovorio zašto je prvo potpisao za referendum o ćirilici, a potom od toga odustao Foto: FaH/Denis Cerić
U ovih tjedan dana, koliko je prošlo od referendumske nedjelje, dana kada je četvrtina građana uspjela u Ustav ucrtati da je brak zajednica muškarca i žene, dok su stožeraši pokraj biračkih mjesta i u crkvama uspješno prikupljali potpise za referendum protiv jezika i pisma manjina - pokazalo se da pristaše događanja naroda baš i nisu uspjeli poentirati na način na koji su htjeli.
Zbog glupe odluke da u svoj stožer ne primi medije koji joj nisu po volji, Željka Markić ne samo da nije imala prilike pred širokim auditorijem pustiti suze radosnice zbog uspjeha referenduma, ostala je medijski dosta neprimjetna i u ostatku tjedna. Dala je samo jedan veliki intervju, i to novinaru kojeg su mediji zbog njegove obiteljske situacije počeli razvlačiti i optuživati za licemjerje, održala jednu press-konferenciju i odaslala jedan demanti vlastite izjave Reutersu u kojem zapravo ništa nije demantirala. I to je to. Ali se zato svi mediji s pravom bave kalkulacijama o njezinu budućem političkom angažmanu jer ovaj je referendum zapravo i bio samo to - od Crkve organizirani pokušaj stvaranja nove političke snage koja će biti dovoljno jaka da sruši aktualnu vlast.
Međutim, prvo istraživanje javnosti provedeno nakon referenduma pokazuje da su svi zajedno zapravo džaba krečili - Hrastu je neznatno pala popularnost, pala je i HDZ-u, a donekle se popravila SDP-u. Najomraženija osoba i dalje je Tomislav Karamarko.
Šef HDZ-a, koji od početka razbijanja ćiriličnih ploča u Vukovaru podržava stožeraše, a vrhunac je bilo njegovo marširanje u koloni u Vukovaru uz tvrdnje kako nema nikakvih podjela i da je riječ o samo jednoj koloni - dok su stožeraši praktički izveli državni udar onemogućivši kretanje predsjedniku države, Vlade i Sabora - odjednom više nije za referendum o ćirilici.
Primio je, kažu upućeni, poruku koju su mu HDZ-ovi europarlamentarci donijeli iz EPP-a u kojoj mu pučani sugeriraju da odustane od pružanja potpore desničarima koji se zalažu za negiranje prava nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Europski konzervativci ionako muku muče s krajnjom desnicom u Europi i vjerojatno im se ne sviđa skretanje HDZ-a u tom smjeru u vremenu prije europskih izbora. Uz Srbe, kojima je poruka namijenjena, odredba o poštivanju prava manjina tek kada postanu većina obuhvaća i druge, prije svih Talijane, kojima je slaba utjeha izvlačenje na međudržavne sporazume. Prtlja sada Karamarko da je potpis za referendum dao odjeven u trenirku, praktički iz samilosti prema momku koji se za štandom smrzavao, a sve zato što aktualna vlast nije poštivala članak 8 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. A što piše u famoznom članku 8? "Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima." Vrlo općenit članak koji ne govori ništa i koji svatko može natezati kako želi.
Kako sada stvari stoje, izgleda da će referendum o ćirilici biti zaustavljen već političkom odlukom u Saboru, neovisno o unošenju promjena u Ustav koje će onemogućiti buduća održavanja referenduma o pitanjima koji ugrožavaju ljudska prava, pa i neovisno o mišljenju Ustavnog suda.
Prošlonedjeljni referendum pripadnici inicijative "U ime obitelji" pokrenuli su navodno da bi se spriječilo izjednačavanje braka sa zajednicama koje međusobno sklapaju homoseksualci. Istodobno predloženi Zakon o životnom partnerstvu u svojoj biti ne pravi zapravo neke veće razlike između životnog partnerstva, koje pred matičarom sklapaju homoseksualci, i bračne zajednice, koju sklapaju muškarac i žena. Taj zakon ne dopušta samo da homoseksualni par usvaja djecu, ali ipak bitno popravlja problem s kojim se trenutačno suočavaju LGBT-parovi koji imaju djecu: dopušta životnom partneru da dobije pravo skrbništva nad djetetom koje je u zajednicu donio njegov partner. Dakle, da se nastavi brinuti o djetetu kojeg odgaja i ako se nešto dogodi njegovu pravom roditelju.
Hoće li taj zakon proći u Saboru? Predstavnici vladajuće koalicije misle da imaju dovoljno ruku, a hoće li im se pridružiti i Karamarko? U intervjuu Večernjem listu bio je vrlo neodređen: s jedne strane podupire inicijativu Željke Markić, s druge se zalaže za sva prava homoseksualaca, kojih ima i u krugu svojih prijatelja. Na izričito pitanje hoće li poduprijeti zakon, Karamarko je odgovorio: "Zakon treba temeljito proučiti" i tako zapravo poslao poruku Željki Markić. U istom je intervjuu, naime, ustvrdio da postoje brojne dodirne točke HDZ-a i "obiteljaša" i da bi na njima moglo biti ostvareno savezništvo. Ostavlja dojam da su pregovori u tijeku i da o njima ovisi hoće li ili ne HDZ podržati ovakav zakon o životnom pratnerstvu.
U biti, održanim i tek najavljenim referendumom ništa se zapravo nije postiglo. Osim što je dodatno srušeno povjerenje u državu, kako doma, tako i među europskih 27.