Skoči na glavni sadržaj

Put u nebo vodi kroz Duty free

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

put-u-nebo-vodi-kroz-duty-free-1901-1910.jpg

Upravljanje na francuski način - nitko više ne može otputovati sa zagrebačkog aerodroma ako prije toga nije prošao kroz Duty free Shop
Foto: Saša Vejnović/Forum.tm

Bi li vam bilo normalno da, recimo, zagrebački Autobusni kolodvor, želeći povećati vlastite prihode, svoj unutrašnji prostor preuredi tako da putnici moraju proći kroz kolodvorsku trgovinu svega i svačega prije nego što dođu do svog autobusa? Pa da onda sa svojim koferima i putnom kartom u ruci, morate proći pored polica na kojima se industrijska šljivovica tiska s raznim pelinkovcima, bajaderama, šestinskim kišobranima, kravatama, licitarskim srcima… Na kraju tog slaloma čeka blagajnica kojoj ne smijete u oči pogledati strahujući od prijekornog pogleda zbog prazne vam košarice.

Možda vam se ovo čini kao kakav nedosanjani kapitalistički san ili kao noćna mora za svakog putnika. Možda je to doista nemoguće na autobusnim i željezničkim kolodvorima, u bankama i poštanskim uredima ili domovima umirovljenika i ulazima u sportske dvorane. Ali postoji mjesto na kojem su se ovaj san i noćna mora ipak ostvarili.

Međunarodna zračna luka Zagreb je u travnju ove godine odlučila građevinskim zahvatom malčice promijeniti stazu kojom njihovi putnici koračaju na putu prema izlazu za međunarodne letove. Sve dotad su, nakon osobnog pregleda i posljednjeg zavirivanja u putovnicu, mogli neometano doći do prostora s nekoliko izlaza za letove. S lijeve strane te čekaonice nudio se Duty free Shop, popularni dućan u neka davna doba, u kojemu se mogla kupiti i roba koju niste mogli pronaći u gradskim trgovinama. Cijene su, uslijed nedostatka fiskalnih nameta, bile vrlo popularne, što je ponajviše radovalo pušače.

Nova uprava, na čelu s francuskim konzorcijem koji je MZLZ dobio na upravljanje u zamjenu za izgradnju novog putničkog terminala, dosjetila se kako natjerati nezainteresirane putnike da im ostave još koji euro. Slobodan prolaz do izlaza za letove zagradili su staklenim zidovima, a sve putnike usmjerili u - Duty free Shop!

Tako sada svi koji namjeravaju odletjeti iz zemlje moraju najprije izbliza pregledati police aerodromskog dućana (oprezno, naravno, da svojom ručnom prtljagom štogod ne razbiju) i pozdraviti ljubazne gospođe na blagajni. Tek nakon toga mogu nastaviti prema svom zrakoplovu.

Upitali smo francuske upravitelje MZLZ-a zbog čega tjeraju putnike kroz svoju trgovinu i zamolili ih da nam kažu za neki sličan primjer u Europi, a nakon puna tri dana stigao nam je šturi odgovor. “Projekt uređenja postojećeg terminala MZLZ podrazumijevao je i uređenje i prilagodbu Duty Free Shop-a, te prostor za međunarodne odlaske koji će u ovom projektu biti proširen za otprilike 90 četvornih metara. Šank u prostoru međunarodnog odlaska bit će izmješten na drugu lokaciju kako bi se oslobodio prostor i povećao protok putnika, povećat će se i broj sanitarnih čvorova, a bit će postavljena i dva nova pulta za preusmjeravanje i registraciju”, kaže se u odgovoru zagrebačkog aerodroma na pitanje zašto putnici baš moraju proći kroz njihovu trgovinu. Tvrde i da nisu jedini jer je “većina vodećih zračnih luka u svijetu uvela ‘walking through’ sistem u cilju poboljšanja iskustva putovanja”, ali nam nisu naveli niti jedan primjer.

Nisu htjeli ni otkriti je li im porasla prodaja nakon ovog građevinskog u-cilju-poboljšanja-iskustva-putnika zahvata, objasnivši da se rezultati ne mogu uspoređivati jer lani u ovo vrijeme Hrvatska još nije bila članica EU. Nisu se jasno izjasnili niti na pitanje hoće li nas takvo što dočekati i u zgradi novog terminala, već su samo poručili da će rješenja u toj zgradi “biti usklađena s najboljom praksom u europskim i svjetskim zračnim lukama”.

Da ovo doista nije francusko-hrvatska novotarija potvrdio nam je i Pero Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split, no u Splitu ipak ne namjeravaju kopirati model. “Imate slično rješenje na londonskom Heathrowu i na bečkom aerodromu. Vani vam se čak služe i nekim podlijim metodama, pa onda u tim trgovinama zna biti baš najbolje osvjetljenje ili baš najbolja klimatizacija. Mi ćemo uskoro proširivati terminal, ali ne vjerujem da ćemo išta mijenjati. Nismo baš za taj agresivan pristup, a i ne vjerujemo da on bitno popravlja prodaju”, kaže Bilas.

Ante Dujić, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata aerodromskog osoblja, nije previše kritičan prema toj preinaci nove uprave, ali priznaje da zaposlenici nisu sretni i to ne samo zbog toga što im sad rijeka putnika prolazi kroz trgovinu. “Veliki broj radnika ima veliko iskustvo na tom poslu i oni znaju da vam za prezentiranje luksuznog proizvoda treba vremena i prostora. Nije to baš jednostavno prodati, treba vam dosta znanja i stručnosti”, kaže Dujić, dodajući da je moguće da ovaj model pridonosi boljoj prodaji, ali kaže da na nju još pozitivnije utječe kvaliteta i cijena robe, upravo ono na što se putnici zagrebačkog aerodroma najčešće žale. 

Iliju Rkmana iz udruge Potrošač, iznenadila je novotarija francuskih koncesionara. “To zaista nisam nigdje vidio, a prošao sam dosta aerodroma. Prvi put čujem da se negdje mora proći kroz aerodromsku trgovinu da bi se došlo do gatea”, čudi se Rkman, no nije siguran da, osim ponižavanja putnika, ovdje postoji neki problem sa stanovišta zaštite potrošača. “Treba pogledati njihove opće uvjete, jesu li u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača”, kaže Rkman.

I dok su jedni ovim potezom Francuza konstenirani, a drugi u tome ne vide veliki problem, treba im ipak priznati da su fer i korektni. Jer da biste se u Zagrebu ukrcali na avion ipak ne morate i kupiti nešto u njihovoj trgovini. Niti će vam račun iz djutića jamčiti bolja mjesta u avionu i ljepši osmijeh stjuardese. Bar zasad. I da, provjerili smo da ne strepite, Autobusni kolodvor ne namjerava kopirati ovaj primjer ponižavanja vlastitih putnika.