Osim što je novi Obiteljski zakon, izglasan u petak, 6. lipnja, omogućio gotovo jednaka prava istospolnim i bračnim zajednicama, dokinuo je još jednu diskriminaciju – omogućio je azilantima i strancima pod supstidijarnom zaštitom ostvarivanje prava na brak.
Dosadašnji Obiteljski zakon omogućavao je sklapanje braka isključivo uz predočenje izvadaka iz matice rođenih i nevjeste i ženika. “Ova naoko neutralna odredba itekako je utjecala na nemogućnost da azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom sklope brak budući nije moguće očekivati da isti posjeduju ili mogu pribaviti dokumente iz zemlje podrijetla jer su iz zemlje porijekla pobjegli zbog proganjanja te su zatražili i dobili pravnu i političku zaštitu jer ih vlast u toj zemlji nije mogla ili nije htjela zaštititi”, poručuju iz Centra za mirovne studije.
Novim je zakonom dodan poseban članak koji kaže da azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom u prijavi za sklapanje braka prilažu potvrdu nadležnog tijela o odobrenju azila odnosno supsidijarne zaštite te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika o nepostojanju drugog braka.
U Centru za mirovne studije kažu da je dopisivanje s Ministarstvom uprave i tadašnjim Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, započelo u prosincu 2011. godine, nakon što je je jedan azilant poželio sklopiti brak sa svojom partnericom, s kojom je u međuvremenu dobio dvoje djece.
“Nakon odgovora u kojima je odgovornost prebacivana s jednog na drugo ministarstvo, ali i na same matične urede, i njihovo usko tumačenje odredbi prethodnog Obiteljskog zakona, upozorili smo ih da se time krši pravo na sklapanje braka, zaštićeno čl.12. Europske konvencije kao i prava na jednakost u ostvarenju prava na sklapanje braka i obiteljski život bez obzira na status, zaštićeno čl.14. Ustava RH te čl.14. u vezi čl.12. i 8. Europske konvencije te pokrenuli upravni spor. Upravni sud je odbacio tužbu kao neosnovanu te se predmet povodom ustavne tužbe već gotovo godinu dana nalazi pred Ustavnim sudom”, kažu u CMS-u, dodajući da Ustavni sud još uvijek nije donio odluku.
“Normiranjem temeljenim na paradigmi ljudskih prava i usklađivanjem nižih pravnih akata sa Ustavom i međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima napokon se jedna, inače marginalizirana društvena skupina izjednačila sa većinskom u pogledu prava na sklapanje braka. Nadamo se da će usprkos snažnim tendencijama zabranjivanja sklapanja braka pripadnicima manjinskih skupina kao što su i osobe homoseksualne orijentacije, zakonodavac nastaviti praksu osiguravanja ostvarenja jednakog pristupa osnovnim ljudskim pravima svim ljudima, a ne samo onima koji predstavljaju većinu ili moćniju interesnu skupinu”, kažu u Centru za mirovne studije.