Saša Vejnović
<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>
Zaposlenima u državnim i javnim službama referendum protiv outsourcinga bio je važniji od izmjena Zakona o radu Foto: FaH/Denis CERIĆ
Bude li potrebno, punit ćemo trgove i nećemo odustati od pokušaja da spriječimo izmjene Zakona o radu! Vladi poručujemo da je dosta i da počinjemo s prikupljanjem potpisa da vlast koja se okrenula od naroda ode!
Tako su zborili sindikalni čelnici krajem veljače, na prosvjedu ispred zgrade Sabora u kojem se upravo raspravljalo o novom Zakonu o radu. Točnije, to je prosvjednicima poručio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, a njegove riječi je oko tisuću okupljenih pozdravilo velikim pljeskom i uzvicima odobravanja.
Nepunih pet mjeseci kasnije Sabor je izglasao novi Zakon o radu. Usvojeni tekst razlikovao se od onog iz veljače u dvije stvari: nestala je odredba koja poslodavcu koji zapošljava pet i manje radnika omogućuje davanje otkaza bez obrazloženja, te ona o 56-satnom radnom tjednu (izglasano je 50 sati, odnosno 60 ako je tako dogovoreno kolektivnim ugovorom).
Dok su zastupničke ruke bile u zraku, pred zgradom Sabora nije bilo nikoga. Ni traga od onih 1000 prosvjednika iz veljače, ni videozida, velikih zvučnika, nitko nije pjevao himnu i “Moju domovinu”. Iz toga bi se dalo zaključiti da su sindikati zadovoljni izglasanim ZOR-om, pa im prosvjedi na ovu temu više nisu napeti. Iz razgovora s nekolicinom sindikalnih čelnika ispostavilo se da je pretpostavka bila uglavnom točna. S izuzetkom Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je najviše razočaran zakonskim promjenama i zbog toga priželjkuje sindikalne akcije, ali tek na jesen.
“Bilo kakav prosvjed sada bi bio apsolutno suvišan jer ne bismo imali kome prosvjedovati. Zastupnici su već otišli na odmor, a i škola je već odavno završila pa su u mnogi ljudi već na odmoru. Stoga, da smo sada organizirali prosvjede ispucali bismo streljivo na praznu livadu. Ali vidjet ćemo hoćemo li poduzimati kakve akcije na jesen”, kaže Sever. Iako kaže da sindikati nisu bili potpuno neuspješni jer je Vlada u međuvremenu odustala od nekih rješenja iz prvog čitanja, ipak je nezadovoljan s usvojenim tekstom. Štoviše, smatra da je sindikalni pritisak trebalo nastaviti, a to bi se i dogodilo da nije bilo prikupljanja potpisa za referendum protiv outsourcinga.
“Ne treba zaboraviti da smo još u lipnju trebali prikupljati potpise za raspisivanje prijevremenih izbora i protiv monetizacije autocesta. No, tada su kolege iz državnih i javnih službi zatražile da odgodimo naše akcije jer im je bilo važno da se prikupe potpisi protiv outsourcinga. Mi smo predlagali i tada da se ide zajedno u sve tri akcije, prema našim projekcijama uspjeli bismo, ali oni su inzistirali da ide samo njihova akcija kako bi bila jednoznačna i prepoznatljiva, pa smo pristali”, kaže Sever, koji danas žali zbog takvog dogovora.
No, ne misle svi da je izglasani ZOR toliko loš da zaslužuje snažne radničke prosvjede. Mladen Novosel, predsjednik najveće sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, jedan je od njih. „Akcije morate tempirati u odnosu na ono što vam je važno u pregovorima. Određeni naši zahtjevi ipak su prihvaćeni i nema smisla ponovo prosvjedovati. Rezultat naših pregovora potpomognutih prosvjedima je ovakav Zakon o radu koji je daleko manje štetan za radnike u odnosu na prvi prijedlog“, kaže Novosel, podsjećajući što se sve svojedobno našlo među prijedlozima.
„Htjeli su ukinuti pravo na otpremninu, pa to kasnije rješavati nekim drugim zakonom, htjeli su ukinuti stanke za vrijeme radnog vremena, uvesti financijski uvjetovan otkaz. Poslodavci su htjeli samostalno odlučivati o preraspodjeli radnog vremena do 56 sati tjedno, kao što su htjeli da im se dopusti otpuštati radnike bez obrazloženja u firmama s pet i manje zaposlenih. Sve je to otklonjeno našim argumentima za stolom i našim prosvjedima“, kaže Novosel, dodajući da su se sindikati uspjeli izboriti da novi ZOR bude u najmanjoj mogućoj mjeri štetan u odnosu na dosadašnji. „Zato ne možete reći da nismo ništa napravili“, poručuje Novosel i dodaje da o prosvjedima, bar na ovu temu, više uopće ne razmišljaju.
Baš kao što ne razmišlja ni Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, ali i on iz nešto drukčijih razloga. „One najteže stvari su iz novog ZOR-a uklonjene, a upravo su one bile ključne za mobilizaciju ljudi. Zbog svih ovih drugih stvari nitko neće štrajkati. Ne idete zbog svega u rat“, kaže Ribić, dodajući da su nezadovoljni konačnim izgledom Zakona, ali da su svjesni da su prava koja novi ZOR umanjuje nedovoljna za mobilizaciju ljudi za veliki prosvjed.
Ni Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata, ne vjeruje da bi se zbog ovakvog ZOR-a mogli organizirati ozbiljniji prosvjedi. “Ovo što je usvojeno bitno je bolje od onoga što se ranije predlagalo. Naravno da smo nezadovoljni jer, konačno, nisu bile potrebne ZOR-a da bi se pomoglo zapošljavanju, već neki drugi zahvati poput promjene porezne politike i slično. Činjenica je i da naši građani nisu spremni na ozbiljne prosvjede”, kaže Matijašević. Umjesto prosvjeda, on se odlučio na borbu preko Ustavnog suda od kojeg je zatražio ocjenu ustavnosti odredaba koje diskriminiraju strukovne sindikate.