S porastom popularnosti Zagreba na turističkom tržištu te rasta fizičkog turističkog prometa, odnosno dolazaka i noćenja, u glavnom hrvatskom gradu zadnjih godina raste i broj smještajnih kapaciteta, pogotovo u privatnom ili obiteljskom smještaju, čime Zagreb prati europske trendove.
Zagreb tako ovu godinu završava s oko 30 posto više registriranih komercijalnih kreveta u odnosu na prošlu godinu ili oko 2.500 u više od 1.100 smještajnih jedinica (apartmani i sobe), koji su u vlasništvu više od 600 privatnih iznajmljivača, ističe predsjednica Zajednice obiteljskog turizma za grad Zagreb pri HGK i zamjenica predsjednika nacionalne Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Danijela Čavlović u razgovoru za Hinu.
Porastom komercijalnog obiteljskog smještaja Zagreb, nije nikakav izuzetak niti iznenađenje nego zapravo prati trendove drugih europskih gradova u kojima je također zamjetan rast te vrste smještaja, a Čavlović dodaje da u strukturi tog smještaja u Zagrebu 50 posto čine apartmani s tri zvjezdice i njihov je broj porastao ove godine za 46 posto u odnosu na lani. Veliki porast ove godine od čak 42 posto zabilježen je i s hostelima, kojih je trenutno otvorenih 44.
To su sve registrirani kapaciteti, a vjerojatno ih ima još i u 'sivoj' zoni gdje se broj teško može procijeniti, kaže Čavlović iznoseći i podatke da je broj registriranih kreveta u obiteljskom smještaju u Zagrebu ove godine rastao za oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i gotovo 200 posto u odnosu na 2010. te čak 1.633 posto u odnosu na 2005. kada je u Zagrebu bilo registrirano samo 19 iznajmljivača.
Porast ponude i potražnje za obiteljskim smještajem objašnjava ekonomskom krizom koja je turiste usmjerila ka povoljnijem smještaju, a obitelji na traženje dodatnih ili redovnih izvora prihoda, ali i željom turista za komoditetom sličnom onom kojeg imaju kod kuće te uživanjem životnog stila destinacije. Dobro domaćinstvo tako postaje i imperativ uspješnog poslovanja što osim standarda i kvalitete te vrste usluge podrazumijeva i dobar omjer cijene, topline prijema gosta i uslužnosti, kaže Čavlović.
Ponuda veća od potražnje, cijene među najnižima u Europi
Za razliku od nekih drugih velikih europskih gradova, Čavlović ističe da se u Zagrebu događa pomalo i drugačiji trend, da je ponuda obiteljskog smještaja veća od potražnje, posebice primjerice u ovom prosincu, odnosno vremenu niske ili zimske sezone, što znači da ta vrsta smještaja 'ne osjeća' baš puno porast turističkih dolazaka u Zagreb u adventsko i vrijeme zimskih praznika.
Tome ne pridonosi ni to što obiteljski smještaj nudi prihvatljivije cijene od hotelske ponude, cijene koje su, procjenjuje Čavlović, jedne od najnižih među europskim glavnim gradovima. To pak, kako dodaje, nikako ne znači da u domaćinstvima gosti dobivaju manji komfor i kvalitetu jer su iznajmljivačima uložili znatna sredstva u uređenje svojih kapaciteta, koje i zbog manjih troškova održavanja mogu i ponuditi po atraktivnijoj cijeni.
Čavlović kaže kako cijene naravno ovise o lokaciji i sezoni, pa se tako apartman za dvije osobe primjerice u studenom u širem centru Zagreba može iznajmiti za 300-njak kuna ili i za oko 120 kuna za četiri osobe, dok u ljetnim mjesecima te cijene dosežu i 800 kuna za smještaj na glavnom gradskom trgu, što je još uvijek povoljnije od hotela.
Iznosi investicija u obiteljskom smještaju se, kaže Čavlović, jako razlikuje među iznajmljivačima, od onih koji ulože par tisuća kuna u osvježavanje apartmana (bojanje zidova, nove zavjese, neki komad namještaja) do onih koji su podizali kredite ili ulagali ušteđevinu i po nekoliko stotina tisuća kuna.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da se svaka uložena kuna više itekako isplati jer to podiže kvalitetu smještaja zbog čega se turisti vraćaju pa vlasnici ne trebaju toliko ulagati u privlačenje novih gostiju, a poznato je, napominje, da je najskuplje tražiti novog kupca. S druge strane, iznajmljivači koji smatraju da je dovoljno samo kupiti novu posteljinu, a ne i madrac, teško da će uspjeti dobiti visoke ocjene gostiju, što je danas ključno u tom poslu, poručuje Čavlović.
Podsjeća i na važnost te vrste smještaja u ukupnom hrvatskom turizmu, ali i njegovog umrežavanja i suradnje iznajmljivača na razmjeni znanja te efikasnijeg lobiranja prema institucijama (zakonodavstvo, porezi, administracija), za zajedničku promociju i pripremu projekata za potpore EU i Ministarstva turizma.
Tu je zapravo riječ i o rastućem mikropoduzetništvu u turizmu koje pokreće samozapošljavanje i stvaranje dodanih vrijednosti te stoga Čavlović smatra da bi se konkretnim mjerama fiskalnog i zakonodavnog pojednostavljenja znatno pomoglo i omogućilo ljudima da obiteljskim kapitalom pokreću poslovne aktivnosti.