Mladi skloni autoritarnoj politici i neskloni manjinama

"Participacija je prepoznata kao građansko pravo, ali ne i kao vrlo važno obilježje uloge građanina. Uočen je manjak participativne političke kulture, ispitanici se uglavnom ne bi uključili u političke aktivnosti u širem smislu ni kada bi im se za to pružila prilika. Iako je procjena vlastite političke informiranosti relativno dobra, politička kompetencija je osrednja, što otvara prostor za ideološke i druge manipulacije, a zainteresiranost za politiku je donekle prisutna. Uz nedvojbenu zaštitu socijalnih prava, prisutna je relativizacija zaštite prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i pravo na azil što upućuje na elemente sociokulturne isključivosti. Utvrđena je i percepcija da su javne institucije ozbiljno zahvaćene korupcijom, a političke institucije neresponzivne i nepouzdane", sažetak je to i zaključak istraživanja Instituta za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundationsa, kojemu je cilj bio ustanoviti, opisati i interpretirati demokratske vrijednosti, stavove i obrasce ponašanja građana.

Istraživanje "Demokracija u Hrvatskoj: između teorije i prakse" provedeno je u siječnju ove godine na 1000 ispitanika, a pokazalo je da više od polovice građana Hrvatske nema pozitivno mišljenje o politici, dok je prisutna i relativizacija zaštite prava na slobodu govora, slobodu medija, slobodu udruživanja, prava nacionalnih manjina,kulturnu autonomiju i prava na azil. Posebno zabrinjava i izrazito je porazan rezultat, ističu istraživači, prema kojemu, u odnosu na ostale dobne skupine, mladi između 18 i 29 godina imaju značajno manje interesa za politiku, smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja i značajno rjeđe su članovi političkih stranaka i sindikata. Cijelo istraživanje javnog mnijenja o razini informiranosti i stavovima građana, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama upućuje na to da su građani slabo aktivni, upućeni i zainteresirani te da je posebno u mladoj populaciji uočen demokratski deficit.

Na primjer, istraživanje pokazuje kako građani smatraju da ni u kojem slučaju ne bi trebalo dopustiti javna okupljanja: ljudima s rasnim i nacionalnim predrasudama (88,4 posto), religijskim ekstremistima (83,8 posto) te ljudima koji nasilno žele srušiti vlast (76,8 posto). Međutim, najviše onih koji bi dopustili javna okupljanja ljudima koji žele nasilno srušiti vlast je među mladima od 18 do 29 godina – 33,7 posto. Između 30 i 44 godina ima 27,3 posto građana koji bi dopustili nasilno rušenje vlasti, od 45 do 59 godina ima ih 20,4 posto, dok najmanje potpore za nasilnu promjenu vlasti daju oni stariji od 60 godina, njih 14,1 posto.

Čak 80,2 posto ispitanih uvjereno je da je "većina političara u politici samo zbog osobne koristi", dok tek 8,4 posto smatra kako "uglavnom možemo vjerovati da ljudi na vlasti čine ono što je ispravno"

Upitani o članstvu u organizacijama i udrugama, najviše se ispitanika izjasnilo da su pripadnici Crkve ili druge religijske organizacije (57,8 posto), zatim u sportskoj, amaterskoj ili kulturnoj grupi (16,3 posto), sindikatu ili strukovnoj udruzi (12,8 posto), političkoj stranci (12,8 posto) te nekoj drugoj dobrovoljnoj organizaciji (10,7 posto).

Što se pouzdanosti političara i ljudi na vlasti tiče, čak 80,2 posto ispitanih uvjereno je kako je "većina političara u politici samo zbog osobne koristi", dok tek 8,4 posto smatra kako "uglavnom možemo vjerovati da ljudi na vlasti čine ono što je ispravno".

Što se procjene raširenosti korupcije u javnim službama tiče, da je "gotovo svatko upleten", smatra 16,8 posto građana. Da je "vrlo mnogo ljudi upleteno", vjeruje 46 posto, "umjeren je broj upletenih" procjenjuje 24,2 posto, "manji broj ljudi je upleten" misli 12,1 posto, a da "gotovo nitko nije upleten" vjeruje samo 0,9 posto ispitanih.

Nadalje, 76,6 posto građana misli da "vladu nije briga za mišljenje ljudi kao što sam ja", a 77,2 posto ih vjeruje da "ljudi poput mene nemaju nikakav utjecaj na rad vlade".

Građani ne vjeruju baš ni da mogu učiniti nešto, samostalno ili zajedno s drugima, donosi li se, prema njihovu mišljenju, štetan zakon u Saboru. Za njih 40,4 posto to uopće nije vjerojatno, za 37,2 posto takva mogućnost "nije baš vjerojatna", za 16,4 posto to je ipak "prilično vjerojatno, dok je tek za 6,1 posto ispitanih to "vrlo vjerojatno".

Slabo građani vjeruju i da će Sabor dati ozbiljnu pozornost njihovim eventualnim zahtjevima. Za 55,1 posto to "uopće nije vjerojatno", dok je "ne baš vjerojatno" za 37,1 posto ispitanih, da je "prilično vjerojatan" takav razvoj situacije vjeruje 6 posto anketiranih, a "vrlo vjerojatan" samo za njih 0,9 posto.

Unatoč skepsi prema vlastitim mogućnostima utjecaja na političke aktere, više od polovice ispitanika, 55,3 posto, "ima osjećaj da prilično dobro razumije važna politička pitanja s kojima se Hrvatska suočava". Onih koji "misle da je većina ljudi u Hrvatskoj bolje od mene informirana o politici i vlasti" ima 29,5 posto.

I na razumijevanju važnih političkih pitanja u Hrvatskoj opet su podbacili mladi. Tek 45 posto njih između 18 i 26 godina kazalo je da razumije što se događa u politici. Onih od 30 do 44 godina koji razumiju politiku ima 49,6 posto, između 45 i 59 godina ima ih  64,1 posto koji smatraju da razumiju politička događanja, dok starijih od 60 godina koji su se tako izjasnili ima 59,1 posto.

Više puta na dan o politici se putem medija informira 35,7 posto ispitanika, jednom na dan njih 31,3 posto, jednom do dva puta na tjedan 8,6 posto, manje od jednom tjedno za političkim informacijama posegne 8 posto građana, tri do četiri puta tjedno 7,6 posto, pet do šest puta tjedno 5,3 posto, a nikad 3,4 posto građana.

Građane Hrvatske, pokazuje istraživanje, politika većinski ne zanima. Njih 19,5 posto politika "uopće ne zanima", a s "ne baš puno" izjasnilo se 44,3 posto građana. "Prilično" je zainteresirano za politiku 30,4 posto, a "vrlo" 5,8 posto ispitanih.

I na interesu za politiku opet su mladi na repu. Samo 22,4 posto ispitanika između 18 i 29 godina reklo je da ih politika "prilično i puno zanima". S brojem godina raste i interes za politiku, pa tako onih od 30 do 44 godine koje zanima ima 29,6 posto, od 45 do 59 godina ima 40,1 posto, a iznad 60 godina 48,5 posto.

O politici s prijateljima, rodbinom i kolegama "često" razgovara 15,2 posto, "ponekad" 35,3 posto, "rijetko" 36,5 posto, a "nikada" 13 posto ispitanih.

Očekivano, među onima koji "ponekad i često razgovaraju o politici s prijateljima, rodbinama i kolegama" najmanje je mladih. To čini samo 30,8 posto mladih od 18 do 29 godina. Onih između 30 i 44 godine koji razgovaraju o politici ima 45,3 posto, od 45 do 59 godina 60,1 posto, a iznad 60 godina 59,9 posto ispitanika.

Ispitanicima je najdraže potpisivanje peticija i to ih je učinilo 58,6 posto. Novac za političku ili društvenu aktivnost doniralo ih je 26,3 posto, a još bi ih 26,7 posto to učinilo

Kada je riječ o političkom angažmanu, ispitanicima je najdraže potpisivanje peticija i to ih je učinilo 58,6 posto. Novac za političku ili društvenu aktivnost doniralo je 26,3 posto, a još bi ih 26,7 posto to učinilo. Bojkotiralo je ili namjerno kupilo određene proizvode iz političkih, etičkih ili ekoloških razloga 17,6 posto građana, a sudjelovalo na političkom skupu ili prosvjedu njih 16 posto. Političke mišljenje na internetu je izrazilo 10, 5 posto ispitanika, sudjelovalo u demonstracijama 10,2 posto, kontaktirali ili pokušali kontaktirati političara/ku ili javnog službenika/icu kako bi izrazili svoj stav 8,5 posto, a kontaktirali ili pojavili se u medijima kako bi izrazili svoje mišljenje 4,9 posto ispitanih.

Demokraciju u Hrvatskoj ispitanici nisu ocijenili uzornom. U rasponu ocjena od 1 do 10 smatraju kako je demokracija prije 10 godina zasluživala ocjenu 4,54, a danas 4,7, ali čini se da ipak vjeruju u bolje dane, pa procjenjuju da će za 10 godina demokracija u nas dobiti ocjenu 5,67.

Građani Hrvatske su se u ovom istraživanju pokazali nepovjerljivima. Tako 28,9 posto misli da "gotovo uvijek treba biti oprezan u odnosu s ljudima", dok ih 54,2 posto smatra da "obično treba biti oprezan u odnosu s ljudima". Da se ljudima "obično može vjerovati" procjenjuje 16,3 posto, a "gotovo uvijek im se može vjerovati" ocjenjuje 0,6 posto građana.

Unatoč slaboj političkoj pismenosti i informiranosti, kao karakteristike i odgovornosti dobrih građana ispitani su izdvojili: uvijek se pridržavati zakona i pravila (62,6 posto), nikad ne pokušati izbjeći plaćanje poreza (58,9 posto), pomagati ljudima koji žive lošije od vas (50,5 posto), uvijek glasati na izborima (47,8 posto), nastojati razumjeti argumente ljudi drugačijeg mišljenja (34,4 posto), pomagati ljudima u svijetu koji žive lošije od vas (30,3 posto), držati na oku djelovanje vlade (25,8 posto), izabrati proizvode zbog ekoloških, političkih ili etičkih razloga, čak i kada koštaju nešto više (14,7 posto), biti aktivan u društvenim ili političkim udrugama (10,7 posto).

Važnost građanskih prava ispitani su ovako rangirali: da svi imaju osiguranu zdravstvenu zaštitu (88,3 posto), da svi građani imaju standard dovoljan za život (88,1 posto), da se ljudima daje dovoljno mogućnosti za sudjelovanje u javnom odlučivanju (68,1 posto), da vlast poštuje i štiti prava manjina (66,2 posto), da vlasti poštuju demokratska prava bez obzira na okolnosti (64,4 posto), da građani mogu sudjelovati u građanskom neposluhu kada se ne slažu s postupanjima vlasti (50,3 posto), da ljudi optuženi za teške zločine izgube svoja građanska prava (36,4 posto), da dugogodišnji stanovnici u državi, a koji nisu njezini državljani, imaju pravo glasanja na nacionalnim izborima (27,5 posto).

Mladi inkliniraju prema relativno autoritarnim političkim stavovima te imaju njihove antidemokratske stavove koji se očituju sudjelovanjem u nasilnim izgredima, a koji su uglavnom usmjereni protiv nacionalnih i drugih manjina

Što se tiče prava koje treba uvijek štititi, građanima je na prvom mjestu pravo na rad (97,9 posto). Slijede pravo na obrazovanje (97,7 posto), osobnu sigurnost (96,6 posto), prava žena (96,5 posto), socijalna zaštita starih i ugroženih (95,3 posto), jednakost pred zakonom (93,8 posto), pravo na privatnost (93,2 posto), pravo na vlasništvo (90,1 posto), sloboda informiranja (89,1 posto), pravo na pristup informacijama (88,8 posto), sloboda savjesti (87 posto), sloboda govora (81,8 posto), kulturna autonomija (80,3 posto), sloboda medija (79,2 posto), prava nacionalnih manjina (71 posto), sloboda udruživanja (62,2 posto) te pravo na azil (47,1 posto).

Istraživanje je predstavila Anja Gvozdanović iz Centra za omladinska i rodna istraživanja IDIZ-a, a o trendu produbljivanja demokratskog deficita među mladima, ali i općom populacijom govorila je Emina Bužinkić iz GOOD inicijative. Prema njezinoj ocjeni, istraživanje govori o padu građanske i političke pismenosti uopće, kao i prethodna koja su ukazivala da mladi nemaju potrebna znanja o osnovnim pojmovima vezanim uz demokraciju i građansko sudjelovanje u demokratskom društvu. Pokazali su, dodala je, i izrazito slabo povjerenje u institucije poput političkih stranaka, vlade i parlamenta, kao i slabo sudjelovanje u političkom životu. Upozorila je i da mladi inkliniraju prema relativno autoritarnim političkim stavovima, ali i na njihove antidemokratske stavove koji se očituju sudjelovanjem u nasilnim izgredima, a koji su uglavnom usmjereni protiv nacionalnih i drugih manjina. Kod mladih je prisutna tendencija isključivanja onih koji su drugačiji, kaže Bužinkić, što se pokazuje i niskom potporom pravu na azil.

Zbog poražavajućeg rezultata ovog, ali i prethodnih istraživanja, Bužinkić upozorava na nužnost osnaživanja obrazovanja o ljudskim pravima i multikulturalnosti.

- Zato se već godinama zalažemo za uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, kazala je ističući kako je ministar obrazovanja Vedran Mornar međupredmetnošću "zakucao" građanski odgoj u školama. Najavila je kako GOOD inicijativa od jeseni kreće u široku kampanju za uvođenje građanskog odgoja i podizanje političke i društvene pismenosti, društvene participacije te financijsku pismenost i ekonomsku pravednost. S obzirom na poražavajuće rezultate istraživanja koje je predstavljeno, Bužinkić je zaključila da političku i društvenu pismenost u predizbornoj godini trebalo testirati i na političarima.

Više o skromnom demokratskom potencijalu mladih u Hrvatskoj pročitajte u razgovoru s dr. Vlastom Ilišin, znanstvenom savjetnicom u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.