Prijedlogom se želi ublažiti snažno negodovanje EU-građana protiv kontroverzne klauzule o rješavanju sporova između ulagača i država (ISDS), zbog čega je u pitanje došlo potpisivanje TTIP-a između SAD-a i EU-a. Jedan od prosvjeda održan je danas i u Zagrebu, gdje su na Trg bana Jelačić Zelena akcija, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, GONG i inicijativa Zaustavimo TTIP postavile trojanskoga konja u znak prosvjeda protiv štetnih utjecaja TTIP-a Foto: FaH/Denis Cerić
Europska unija predstavila je plan o osnivanju stalnoga globalnog suda koji bi trebao odlučivati o sporovima između korporacija i vlada. Prijedlogom želi ublažiti snažno negodovanje građana Europske unije protiv kontroverzne klauzule o rješavanju sporova između ulagača i država (ISDS), zbog čega je u pitanje došlo potpisivanje Transatlantskog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU-a (TTIP).
Prema toj klauzuli, sporovi se rješavaju na bilateralnim ad-hoc arbitražnim sudovima koji zaobilaze nacionalne sudove. Jedan od glavnih prigovora je da je takav arbitražni sud sastavljen od masno plaćenih korporativnih odvjetnika koji netransparentno i bez prava žalbe odlučuju u sporovima. Do sada je na taj način tuženo niz zemalja jer su korporacije smatrale da im zakoni koji su donijelio nacionalni parlamenti oduzimaju profite. Poznati su primjeri francuske tvrtke Veolia, koja je tužila Egipat zbog podizanja minimalne plaće, ili duhanskog diva Philip Morrisa koji je pokušao zaustaviti Urugvaj u usvajanju zakona čiji je cilj smanjiti broj pušača.
EU sada želi upostavu stalnog suda koji bi bio sastavljen od stalnih sudaca i koji bi više odgovarao slici tradicionalnog suda.
Korporativna klauzula ISDS jedan je od osnovnih dijelova TTIP-a, pa su se građani EU-a okrenuli protiv sporazuma i u njemu danog prava korporacijama da traže naknade od država ako im socijalni, ekološki i drugi zakoni oduzimaju profite.
Čak su i Ujedinjeni narodi nedavno izrazili zabrinutost zbog ISDS-a kao efikasnom načinu da korporacije nedemokratski utječu na zakonodavne odluke država. EU, kako je objavljeno, u skladu s tim želi u TTIP staviti i članak koji neće dati nikakva jamstva korporacijama da će zakonodavni okvir ostati isti i koji će državama omogućiti da donose zakone i vode javne politike bez straha da će zbog toga biti tužene.
Komisija, koja je netransparentnošću vođenja pregovora sa SAD-om pogriješila već u prvom koraku, sada pokušava umanjiti štetu. Pitanje je bi li se odlučila na osnivanje globalnog suda da snažnog protivnika ISDS-a nema u njemačkom ministru trgovine Sigmaru Gabrielu, koji je prije nekog vremena predložio uspostavu stalnoga globalnog suda.
Nije poznato kako će SAD odgovoriti na ovu ideju s obzirom na to da inzistira na ISDS-u kao ključnom dijelu TTIP-a.