Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Dok je Hasanbegović u „svome“ Odboru, u utorak u 11 sati, krstio ulice i trgove, Bandić je praktički preko noći, u isti sat, organizirao otkrivanje biste partizanskom Che Guevari kraj Instituta za tumore, što se članovima Neovisnih za Hrvatsku, koji Bandiću osiguravaju većinu u Skupštini, nije baš svidjelo
Podizanje biste Ivi Loli Ribaru je uzurpatorski, nasilnički i samovoljni potez zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, koji će biti predmet pravne i političke rasprave idućih dana, oštrim je riječima svom, do jučer vjernom, koalicijskom partneru poručio Zlatko Hasanbegović, predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine.
Što se dogodilo? Dok je Hasanbegović u "svome" Odboru u utorak u 11 sati krstio ulice i trgove u Zagrebu, Bandić je praktički preko noći, u isti sat, organizirao svečano otkrivanje biste partizanskom Che Guevari na južnoj strani parka u Prilazu baruna Filipovića, pokraj Instituta za tumore, što se članovima Neovisnih za Hrvatsku, koji Bandiću osiguravaju većinu u Skupštini, nije ni najmanje svidjelo.
Pitali smo Hasanbegovića hoće li biti političkih posljedica za koaliciju, ali nije bio osobito razgovorljiv, nego je tek kazao da će se "donijeti određeni politički zaključci".
Reakciju na bistu zapravo je izazvala Rada Borić iz Lijevog bloka pitanjem je li Odbor za imenovanja nadležan za biste. "Drago mi je zbog Lole Ribara, ali Bandić se ne može tek tako oprati zbog skidanja trga maršala Tita", kazala je Rada Borić, na što je predsjedavajući rekao da o bistama odlučuje Skupština, odnosno njezino povjerenstvo.
"Osobno mislim iz dokumentacije kako je došlo do premještanja te biste u Hrvatski povijesni muzej 1996. godine, kad se o tome odlučivalo, da je ovo uzurpatorski, nasilnički i samovoljni potez Bandića, ali to nije tema našeg dnevnog reda. Imat ćemo priliku o tome raspraviti u Skupštini, a sasvim sigurno će to biti predmet pravne i političke rasprave idućih dana. Što se tiče Ive Lole Ribara, samo bih kazao da je ova sjednica bila zakazana prije odluke o otkrivanju biste. Javnosti je jasno tko bi od nas tamo otišao, a tko ne bi, bez obzira na činjenicu da se Odbor održava u isto vrijeme", rekao je Hasanbegović.
Zbilja, tko bi išao na otkrivanje Loline biste? Hasanbegovićev pobočnik iz Odbora i stranke Tomislav Jonjić sasvim sigurno ne bi; Radi Borić je, kako je kazala, drago zbog Lole Ribara, ali nikako joj nije po volji Bandićeva već uobičajena samovolja i zaobilaženje procedure, Ivan Čelić iz HDZ-a nije bio na sjednici, a teško da je držao svijeću na otkrivanju; a Bandićeva uzdanica u Odboru Dragica Nikolić o tom pitanju nije se izjašnjavala, više se zanimajući kad će predsjedavajući na dnevni red staviti prijedlog o preimenovanju Parka stara Trešnjevka, nego što se događalo koji kilometar sjevernije u Prilazu baruna Filipovića. Ponekad je najbolji način da sačuvate svoj posao tako da se njime ne bavite.
Odbor je donio i neke odluke. Park u Gornjoj Dubravi nazvat će se po Žarku Manjkasu Crvenkapi, HOS-ovu dobrovoljcu. Prijedlog je podnijela Hvidra, pa se HOS-ovci neće buniti jer na spomeniku nema njima milog ustaškog pozdrava "Za dom spremni", ali se zato buni Jonjić zbog pravopisnih grešaka na nelektoriranim natpisima koji idu na ploču, premda se i o "sadržaju može razgovarati". Crvenkapa je poginuo u Bogdanovcima prilikom pokušaja proboja. Javila se i Bandićeva Dragica Nikolić pa počela o važnosti domovine što najbolje znaju oni koji je nisu imali, zbog čega moramo cijeniti činjenicu da je danas imamo te da treba biti čast što je donesena odluka o parku.
Pokraj zagrebačke džamije prilaz je dobio i dobrovoljac MUP-a Šefik Perezović, kao prvi poginuli pripadnik muslimanske vjerske zajednice koji je dobio ulicu u Zagrebu, i to na prijedlog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Perezović je zarobljen i ubijen u Pounju 1991. godine. Hasanbegović i Jonjić isticali su važnost isticanja činjenice da su Hrvatsku branili i pripadnici nacionalnih i vjerskih manjina, među kojima brojni Mađari i Srbi, a posebice Bošnjaci, odnosno muslimani.
Rada Borić se složila s odlukom uz upozorenje da se pazi na mogućnost getoiziranja manjina na određenom području (muslimani uz džamiju) i da bi napokon književnik Ivo Andrić trebao dobiti ulicu, ali svaku sumnju su otklonili vladajući umirivši je da će Odbor posebno skrbiti i o tome, a posebno da poginuli i stradali branitelji budu zastupljeni prilikom davanja imena ulica, bez obzira na rasnu vjersku ili nacionalnu pripadnost.
"Naša je nacionalna obaveza i dužnost u svakoj prigodi isticati počast i zasluge za stvaranje nacionalne Hrvatske. Slažem se da se treba izbjegavati getoizaciju, ali u ovom slučaju nije u tome stvar, mada je džamija blizu. Muslimani žive u svim dijelovima grada i za nijedan od njih ne može se reći da je značajnije zastupljen", upućeno će Hasanbegović, mada to i nije baš istina jer muslimana natprosječno ima u, primjerice, Kozari Boku. Ali tko smo mi da popujemo odbornicima…
Nešto žustrije bilo je prilikom rasprave o imenovanju ulice po stožernom generalu Janku Bobetku. Zašto ističemo ovo "stožernom generalu"? Zato jer je Hasanbegović svima poručio da se tako treba raditi. Dakle, Hrvatski generalski zbor predložio je, a Odbor s tri glasa za i jedan protiv (Rada Borić) odlučio, da se Skupštini predloži imenovanje ulice po stožernom generalu Janku Bobetku. Rada Borić kazala je da treba biti pažljiv prilikom donošenja odluka o imenovanju ulica i trgova, da se ne daju onima koji su se "okaljali", a o Bobetku sud u Haagu tek treba reći mišljenje u procesu protiv Prlića i ostalima te da je negativno spomenut u presudu Mirku Norcu, kao zapovjednik akcije u Gospiću, na što je skočio Jonjić da je svako nevin dok se ne proglasi drukčije, da se mrtvima ne sudi, da se to moglo samo u boljševičkom sustavu kad su retuširane fotografije, da u Hrvatskoj toga nema i sve tako dalje o montiranim političkim procesima, nesuvislim obrazloženjima presuda i tako dalje.
Uz to je Inicijativa mladih za ljudska prava uputila prijedlog imenovanja "Ulice Josipa Reihl-Kira" u naselju Podbrežje umjesto imenovanja "Ulice stožernog generala Janka Bobetka", ali taj će prijedlog pričekati, kao i onaj Renata Peteka iz Naprijed Hrvatska o preimenovanju dijela Ulice Pavla Hatza u ulicu 8. svibnja. Vjerojatno će pričekati godine i godine, jer nekako sumnjamo da će ih Hasanbegović ikada staviti na dnevni red.
Pa opet Tito. Ovaj put o ocjeni ustavnosti preimenovanja trga maršala Tita, o čemu se Odbor nema što očitovati, jer je to posao Visokog upravnog suda, ali ipak Jonjić nastavlja da je Tito bio diktator i ubojica, da je ljude trpao u zatvor. Pa se govorilo i o skidanju ploča, pri čemu je istaknut Pravni fakultet u Zagrebu, koji je ploču s imenom Titova trga skinuo prvi dan, a trebao je tek osmi, dok je neki ni dan-danas nisu skinuli.