Ostavka Paara – korak prema raspadu Znanstvenog vijeća HAZU-a?

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) ostaje bez čelnog čovjeka. Na polovini četverogodišnjeg mandata, akademik Vladimir Paar podnio je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Vijeća.

Paarova ostavka posljedica je prije svega ideoloških neslaganja unutar HAZU-a i samog Vijeća, ali i rezultat stručnih i znanstvenih razmimoilaženja s čelništvom Akademije.

Pisana ostavka datirana je s ponedjeljkom, 5. ožujka, a Paar ju je proslijedio Predsjedništvu HAZU-a, koje je zaduženo za nadzor rada svih 18 znanstvenih vijeća, predsjedniku HAZU-a Zvonku Kusiću, navedenom Znanstvenom vijeću na čijem je čelu bio dvije godine te Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU-a, koji ga je i nominirao na to mjesto.

Paar u ostavci navodi dva razloga svojeg odstupanja.

Bitan je kontekst

Prije svega, smatra da je njegova misija u Vijeću ispunjena dovršetkom rada na recenzijama prijedloga kurikularne reforme predložene još u vrijeme Borisa Jokića, a što je zapravo dovršeno već prije godinu dana objavom triju knjiga s osvrtima članova Vijeća na tada predloženu reformu obrazovanja.

Drugi razlog, za koji Paar navodi i da je najvažniji, tiče se projekta na kojem je trenutno angažiran, a vezani su uz njegovu osnovnu struku - fiziku. U ostavci naglašava da se istraživanje na kojem radi sa svojim timom približava kraju i da su "trenutno u fazi znanstvene sinteze, što zahtijeva njegov povećani znanstveni angažman".

I sve bi se još i moglo razumijeti kada se ne bi znao kontekst u kojem je Paar podnio ostavku, a riječ je o bitnom razmimoilaženju unutar Vijeća, ali i o odnosima s Predsjedništvom HAZU-a.

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, na čijem je čelu Paar od njegova osnivanja u veljači 2016., došlo je u fokus javnosti potkraj prosinca prošle godine izjavom protiv Istanbulske konvencije zamjerajući joj navodnu rodnu ideologiju.

U javnosti se stekao dojam da je riječ o službenom stavu HAZU-a, a ne samo dijela akademika, stalnih članova Vijeća, što je isprovociralo Akademiju da se u samo nekoliko sati, istina blago, ali ipak – distancira od izjave Vijeća.

Uslijedile su i reakacije Hrvatskog sociološkog društva i Hrvatskog društva pisaca da je riječ o skandaloznim i jalovim optužbama, a više od 40 psihologa i psihologinja prozvalo je Vijeće da promovira netočne i znanstveno neutemeljene interepretacije koje nemaju veze s Istanbulskom konvencijom i borbom protiv nasilja nad ženama.

Zbog kritike Istanbulske konvencije ostavke i ograđivanja

Spornu Izjavu podržali su većinom suradnici, vanjski članovi Vijeća, koji nisu iz HAZU-a te samo manji broj akademika, stalnih članova Vijeća, i to u prilično problematičnim okolnostima.

Naime, način nastanka Izjave, glasanje o njoj, pa i samo članstvo i rad tog Znanstvenog vijeća teško bi prošli test transparentnosti i poštivanja procedure propisane Pravilnikom o radu znanstvenih vijeća HAZU-a.

Izjava je raspravljena na sjednici na kojoj je bilo manje od trećine od oko 150 članova, a u zapisniku nema podataka koliko je članova Vijeća na kraju podržalo Izjavu.

Nejasno je i kako su tijekom dvije godine postojanja uopće imenovani članovi Vijeća, jer mnoge osobe koje se vode u evidenciji članstva – od nastavnika u osnovnim školama do sveučilišnh profesora - nikad nisu prošle verifikaciju Skupštine Znantsvenog vijeća za obrazovanje i školstvo, što ih nije spriječilo da sudjeluju u izglasavanju sporne Izjave, ali i u mnogim drugim odlukama.

Kada smo na to u siječnju upozorili Paara, on nam je tada, među ostalim, odgovorio:

"Gledajte, to što vi pitate je birokracija, a ja se time ne bavim. Imamo pravnu službu i oni do sada nisu imali primjedbe. Tako smo i ranije radili. Kako nam oni kažu, tako radimo. Naša je zadaća razmjena ideja, kreativnost, a ne administracija. Valjda je to vrijedno i zato postojimo. Mi želimo doprinijeti dobru, i tu nisu u igri nikakvi novci ni pozicije", rekao nam je tada Paar.

Ubrzo nakon objave sporne Izjave protiv Istanbulske konvencije, tri od 13 akademika podnijelo je ostavke na članstvo u Vijeću – Leo Budin, Zoran Juranić i Mladen Obad Šćitaroci.

Juranić se istodbno javno ogradio od sadržaja izjave, a to je nedavno učinio i akademik Krešimir Nemec, ujedno i član Predsjedništva HAZU-a.

Uz njih, dio preostalih akademika nam je odmah nakon objave rekao da su se već dulje vrijeme pasivizirali u radu Vijeća nezadovoljni njegovim funkcioniranjem, a na samoj sjednici na kojoj se raspravljalo o Izjavi protiv je bio akademik Ranko Matasović smatrajući da to nije posao Vijeća, nego rad na kurikularnoj reformi. S izjavom se nije složio ni akademik Dubravko Jelčić.

Vijeće zabranilo Forumu snimanje sjednice

Nakon izbijanja javnog skandala, netransparentan rad Vijeća pokušao se ublažiti i donekle sanirati iznenadnim sazivanjem Skupštine Vijeća u siječnju.

Skupština je trebala naknadno amenovati ranije donesene odluke o članstvu i funkcijama unutar Vijeća. To je i tada samo djelomično učinjeno.

Kao i prije, i na toj sjednici bila je samo trećina članova, a na inicijativu tada tek izabrane glavne tajnice Vijeća Antonije Sikavice Joler - Forumu je zabranjeno snimanje tijeka Skupštine.

Obrazloženje Sikavice Joler bilo je više nego iznenađujuće. Pokazalo je njezino potpuno nepoznavanje i nepoštivanje novinarske profesije.

Kako nam je rekla pred svima, ni oni ne snimaju svoje sjednice, a ako nam nešto treba, možemo to naknadno iščitati iz zapisnika.

Nisu pomogla naša objašnenja da nas je pozvao akademik Vladimir Paar kako bismo mogli medijski popratiti događaj - što znači i novinarski izvijestiti, a ne naknadno prepisivati iz zapisnika - te da je snimanje uobičajeno na svim javnim skupovima.

Glavna tajnica Vijeća (koja se s tom "titulom" u dopisu našem portalu predstavljala mjesec dana ranije, prije nego što je uopće izabrana na tu dužnost) čak nam je pokušala sugerirati da bi bilo dobro da prije objave pošaljemo tekst na autorizaciju svim sudionicima sastanka čije izjave navodimo.

Na takav njezin istup, ali i na naš odgovor, nitko nije reagirao, ni akademik Paara ni itko od 50-ak prisutnih. Samo je jedan član Vijeća rekao da nema ništa protiv snimanja, ali da nam zamjera što u svojim tekstovima, kada citiramo stav Vijeća, pišemo o "navodnoj rodnoj ideologiji", što ne odgovara istini.

Rezultat svega je da smo ostali na sjednici, ali isključenog diktafona.

Kritika reforme školstva

Vijeće je i ranije imalo oprečne stavove od službenog stava HAZU-a, a ticalo se kurikularane reforme prije dvije godine.

To je tijelo i nastalo 2016. godine da bi se suprotstavilo tadašnjem timu Borisa Jokića, a sve je rezultiralo s pozamašne tri knjige s gotovo 150 uglavnom negativnih recenzija tadašnjeg prijedloga reforme obrazovanja.

Da se na tome nije namjeravalo stati, pokazala je i četverosatna rasprava na Skupštini Vijeća u siječnju. Tada je izneseno niz kritika na obrazovnu politiku koju namjerava provoditi aktualna ministrica Blaženka Divjak.

I ponovo se čulo niz zamjerki, od primjedbi na metodologiju pojedinih nastavnih predmeta, upotrebe terminologije i nejasnih ishoda učenja, da sve vrvi nedosljednostima i nerazumljivim objašnjenjima, pa do toga da i u novom projedlogu kurikuluma nema odgoja i da mu manjka pravog sadržaja.

Posebno je zamjereno ministrici Divjak što je - "kao što je to u Srbiji" - najavila da će recenzije prijedloga raditi strani stručnjaci a da "oni ne znaju kvalitetu i znanje nastavnog kadra kod nas".

Bilo je i sugestija da Vijeće i njegovi članovi moraju više istupati u javnosti kako bi lobirali za svoje stavove i ideje, da se ne dopusti prevelika liberalizacija u obrazovanju kao u Finskoj, a pozvani su i članovi Vijeća da se jave na natječaj za članove Eksperntne radne skupine.

Odlučeno je tada da Vijeće sastavi alternativni kurikulum za predmet Hrvatski jezik, "kao osnovu opstanka", a što bi koordinirao novimenovani zamjenik predsjednika Vijeća Nevio Šetić, nekadašnji državni tajnik za osnovno obrazovanje, za vrijeme mandata ministra Dragana Primorca.

Pitanje je samo kako će se to sada postići kada je u međuvremenu gotovo polovica preostalih akademika, stalnih članova Vijeća, angažirano u radne skupine na nivou HAZU-a za recenziju prijedloga dva nacionalna predmeta – Tomislav Raukar za nastavu povijesti, a Mislav Ježić, Ranko Matasović i Krešimir Nemec za hrvatski jezik.

Time je, namjerno ili slučajno, zapravo obesmislena prvotna namjera Vijeća da stvori paralelni program za Hrvatski jezik.

Teško je zamisliti da će isti akademici prije podne raditi na recenziji aktulanih dokumenata koje predlaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a poslije podne na alternativnom programu za isti predmet i tko bi uopće pristao na tu "dvostruku igru".

Upravo oko kurikularne reforme, i prije dvije godine i sada, akademik Paar se izuzetno angažirao i u javnosti je percipiran kao predvodnik kritičara reforme obrazovanja.

Istodobno, stekli smo dojam da Paar nije bio pretjerano sretan oko izjave protiv Istanbulske konvencije, ali je i to odradio i podržao protivnike ratifikacije jer - kako nam je kazao - tako je "željela većina članova Vijeća i to je demokracija".

Ograničavanje javnih istupa

Stavovi Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a u dijelu opće, ali i stručne javnosti percipirani su kao retrogradni, konzervativni i antimodernistički.

Nazadnim je protumačen i dio koji se tiče kritike kurikularne reforme, a posebno ogorčenje izazvalo je protivljenje ratifikaciji Istanbulske konvencnije.

Kao rezultat svega, Predsjedništvo HAZU-a je nakon sporne izjave u prosincu i Skupštine u siječnju odlučilo ograničiti javne istupe svim znanstvenim vijećima HAZU-a, ali i nekim drugim tijelima Akademije.

Predsjedništvo HAZU-a je 31. siječnja donijelo odluku, koja još nije služebeno objavljena, ali je odaslana tijelima Akademije, da u buduće znanstvena vijeća i njihovi članovi, ali i druga tijela Akademije, ne mogu javno istupati bez dozvole Predsjedništva.

Do sada je to bilo moguće, a dozvola Predsjedništva bila je potrebna samo ako neko znanstveno vijeće svoj stav želi predstaviti kao stav cijele Akademije.

"Radi izbjegavanja ostavljanja mogućeg pogrešnog dojma u javnosti o stajalištima HAZU-a, izjave, mišljenja i priopćenja namijenjena javnosti ili upućena osobama izvan Akademije u Akademiji ne mogu davati znanstvena i druga vijeća, odbori ni povjerenstva.

Izjave, mišljenja i priopćenja namijenjena javnosti ili upućena osobama izvan Akademije u Akademiji daju samo Skupština i Predsjedništvo, a u stvarima koje ne trpe odgađanje i Uprava Akademije", stoji u odgovoru na naš upit te se objašnjava da se "time ne ograničava sloboda članova Akademije da u javnosti istupaju u svoje ime".

Zabrana javnih istupa bez dozvole Predsjedništva izazvala je ogorčenost članova Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo.

Članovi s kojima smo razgovarali ocjenjuju odluku Predsjedništva HAZU-a "terorom manjinskih grupacija kojima to nije pasalo" i "uvredljivim činom".

Neizvjesna budućnost Vijeća

"Ljudi su izgubili elan, potišteni su, a posebno nakon što nas je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić 'ispljuskao' u emisiji HTV-a 'Nedjeljom u 2'", rekao nam je jedan član Vijeća.

Kusić je tada rekao da su stavovi "Vijeća akademika Paara", pa i oko Istanbulske konvencije, legitimni, ali da to nisu stavovi HAZU-a, da su tu izjavu dala "samo tri akademika".

Takav istup Kusića među nekim članovima Vijeća protumačen je kao omalovažavanje svih 150 članova i pokušaj stvaranja percepcije da je  Vijeće - privatni projekt jednog čovjeka.

Na posljednjoj sjednici Vijeća u ponedjeljak, na kojoj je Paar najavio svoju neopozivu ostavku, bio je rekordno mali broj članova – jedva trideseak od njih 150, što se tumači već laganim rastakanjem toga tijela.

"Sve što se događa, ne izgleda dobro za budućnost toga Vijeća", zaključio je jedan od njegovih članova.

Vijeće je trenutno u svojevrsnoj pat-poziciji, s totalno demotiviranim članovima, a posebno onima koji su kroz rad Vijeća vidjeli nišu za promoviranje i zagovaranje svojih osobnih, partikularnih interesa ili interesa društvenih skupina izvan Akademije.

Paarovu ostavku još mora potvrditi Predsjedništvo HAZU-a, koje potom, na prijedlog razreda Akademije, imenuje novog predsjednika. U međuvremenu, Vijeće tehnički vode aktualni zamjenici predsjednika akademik Vladimir Bermanec i Nevio Šetić.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu