Zbog Bandićevih ljudi nije prošla Povelja o ravnopravnosti spolova

Ono što je dobro za gotovo 1700 gradova i regija po Europi čini se da nije dovoljno dobro i za Zagreb. Barem ne za onaj u kojem iz sjene upravlja - političkim taktiziranjem - gradonačelnik Milan Bandić.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine danas nije podržalo prijedlog SDP-a, HSS-a i stranke Naprijed Hrvatska da Grad Zagreb pristupi Europskoj povelji o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini. Za prijedlog su glasale četiri članice Povjerenstva, a četvero je bilo suzdržanih, tako da Povelja nije prošla.

Riječ je, podsjetimo, o dokumentu kojeg je još 2006. godine donijelo Vijeće europskih općina i regija (CEMR), najveća organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi.

Dokument obavezuje lokalne vlasti da provode rodno osjetljivu politiku temeljenu na nediskriminaciji, zalaganju na uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u procesu odlučivanja te uklanjanju rodnih stereotipa.

Od same današnje rasprave, koja je trajala svega dvadesetak minuta bez ozbiljnih kritika, mnogo je zanimljivije tko je podržao pristupanje Povelji, a tko ne.

Šok i nevjerica nakon glasanja

Za prihvaćanje Povelje glasale su gradske zastupnice Tamara Čubretović (SDP) i Rada Borić (Nova ljevica) te Maja Mamula, koja je u Povjerenstvo imenovana iz reda stručnjakinja, ali i Rozalija Bartolić, predsjednica zagrebačke Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskoog rata.

Suzdržano je bilo četvero članova Povjerenstva, svi listom na ovaj ili onaj način povezani s Bandićem. 

Dvoje su gradski zastupnici iz stranke MB 365 - Milana Vuković Runjić i Radenko Tomić, a suzdržane su bile i Elizabeta Knorr i Ljiljana Klašnja, obje iz gradskog Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava.

Da će Europska povelja o ravnopravnosti spolova doživjeti fijasko i to na matičnom gradskom tijelu – upravo onom koje treba biti predvodnik u zalaganju za ravnopravnost spolova, teško je bilo očekivati. Ishod glasanja zatekao je i pobornice njezinog potpisivanja.

„Što se dogodilo?““, „Kako je to moguće?“, „Koju to poruku šaljemo, kada upravo mi ne podržavamo takav dokument?“, pitale su se nakon sjednice Rada Borić, Tamara Čubretović i Maja Mamula. Suzdržanih više nije bilo da im odgovore. Vrlo brzo su napusitili dvoranu nakon sjednice.

Iz brzopotezne i suzdržane rasprave ipak se donekle mogao naslutiti takav ishod.

Već na početku, predstavljajući značaj Povelje, SDP-ovka Tamara Čubretović, ujedno predsjednica Povjerenstva, rekla je da se nada da će Povelja biti usvojena, jer „njezino prihvaćanje nije ideološko pitanje, nego civilizacijsko pitanje i pitanje napretka jedne zajednice“.

Mamula: Povelja važna i za žene i za muškarce

Iako to nije otvoreno rekla, očito je aludirala na aktualnu raspravu u javnosti o „rodu“ i „spolu“ koja se vodi oko Istanbulske konvencije, dokumenta Vijeća Europe koji se također zalaže za nediskriminaciju žena i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja.

I nitko drugi u raspravi nije spominjao aktualne prijepore, nego samo to da bi u roku dvije godine od pristupanja Povelji Grad Zagreb trebao donijeti Akcijski plan s mjerama vezanim za ravnopravnost spolova i razrađenom  financijskom konstrukcijom.

Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da je vrijednost Povelje upravo u tome što se tiče lokalne razine i što dolazi odozdo te pruža mogućnost da svaka sredina uvede indikatore uspješnosti njezine provedbe sukladno svojim potrebama.

I za Maju Mamulu riječ je o „iznimno važnoj inicijativi“ i dokumentu značajnom za sve žene i muškarce u Zagrebu.

„Ne vidim problem ni u Istanbulskoj konvenciji, a kamoli u ovoj Povelji. Ona u u sebi uključuje postojanje vrlo jasnih kriterija za provedbu, čije se ispunjavanje može sustavno pratiti, a ne od vremena do vremena prema inspiraciji onih koji su trenutno na vlasti“, rekla je Mamula.

Nijedna stvarna zamjerka, a Povelja 'pala'

I Milana Vuković Runjić i Elizabeta Knorr nisu problematizirale pojam 'roda'.

Samo im je zasmetalo što nije istaknuta dosadašnja uloga Grada Zagreba u promicanju ravnopravnosti spolova, odnosno da treba prvo snimiti situaciju i vidjeti što je do sada urađeno, pa tek onda ići dalje.

„Prije bilo kakvog novog Akcijskog plana trebalo bi napraviti snimak koliko su zagrebački proračuni u posljednje tri godine bili rodno orijentirani, koliko su pomogli u poboljšanju polažaja žena u društvu. Ima ljudi u Hrvatskoj koji to znaju, koje treba platiti i koji će to znati učiniti. Nakon toga ćemo vidjeti što dalje, u kojim područjima su potrebna veća ulaganja, u kojima manja, a gdje više nije potrebno ništa učini“, rekla je Elizabeta Knorr najavljujući da će iz tog razloga biti suzdržana pri glasanju.

Istodbno je potvrdila da je Zagreb već neko vrijeme bez Akcijskog plana za promicanje ravnopravnosti spolova jer na državnoj razini još uvijek nije donesen novi Nacionalni plan.

I Milana Vuković Runjić se ni na koji način u raspravi nije suprotstavila sadržaju Povelje jer „ne vjeruje da postoji itko tko bi htio da bilo koji spol ima manja prava“.

Istaknula je samo da bi trebalo organizrati tematsku sjednicu na kojoj bi se taksativno pobrojalo koliko je brojnih aktivnosti Grad Zagreb već do sada poduzeo i implementirao u „spolno osjetljivoj politici“, a što je i u ovoj Povelji.

I bilo bi to uglavnom sve od rasprave. Ni jedne riječi protiv, ni jedne stvarne zamjerke, samo jedna najava suzdržanog glasa, da bi na kraju Povelja praktički 'pala'.

Čubretović: Vjerujem da je neka druga priča u pozadini

„Malo sam u šoku i razočarana, jer se iz rasprave nije činilo da ima prijepora oko Povelje. Ne znam je li problem u tome što njezin predlagač nije gradonačelnik ili nešto drugo. Nemam pojma što se dogodilo“, rekla je nakon glasanja Rada Borić.

„Malo sam usupnuta što nije izglasana Europska povelja o ravnopravnosti spolova, a istodobno vidim koliko se ovdje za to zalažete. Upravo mi je stoga malo čudno. Vjerujem da je neka druga priča u pozadini, ali neću sad o tome“, obratila se na kraju sjednice 'suzdržanim' članovima Povjerenstva i predsjednica Tamara Čubretović.

Europska povelja o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalanoj razini trebala bi biti raspravljena na još tri gradska odbora prije nego što o njoj 22. ožujka raspravlja i zagrebačka Gradska skupština.

U Hrvatskoj je Povelju do sada potpisalo 14 županija te desetak gradova i općina, a u mnogima je postupak prihvaćanja upravo u tijeku.

Delnice su to učinile prve - još u ožujku 2014. Prva županija – Vukovarsko-srijemska – svoj potpis na Povelju stavila je prije tri godine, u travnju 2015.