Predstavnici baptističke, pravoslavne, islamske i židovske zajednice pozitivno su se odredili prema ratifakciji Konvencnije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Foto: Zagrebačka nadbiiskupija
Da Istanbulska konvencija nije naišla na jednodušnu osudu vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a što se moglo zaključiti po žestokoj kampanji s Kaptola, pokazala je jutrošnja emsija „Susret u dijalogu“ na Prvom programu Hrvatskog radija.
Većina gostiju - predstavnici baptističke, pravoslavne, islamske i židovske zajednice - pozitivno su se odredili prema ratifakciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osim predstavnika Katoličke crkve.
Jedinstvo je bilo vidljivo samo u osudi nasilja, nužnosti brige za žrtve i potrebi edukacije, ali kada im je novinarka postavila pitanje slažu li se s ratifikacijom Istanbulske konvencije samo se glasnogovornik i predstojnik Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić izrijekom usprotivio.
Ponovio je već poznate stavove Kaptola o tome da u Konvenciji, kako je rekao, ima natruha rodne ideologije te „relativiziranja 'muškog' i 'ženskog', suprotno kršćanskim antropološkim temeljima“.
Nema bauka rodne ideologije
Za razliku od njega, Ksenija Magda, predsjednica Ženskog odsjeka Svjetskog saveza baptista, rekla je kako Istanbulska konvencija ne uvodi tzv. rodnu ideologiju te da je, čitajući je, nije doživjela kao pokušaj da se „muškarci upisuju kao žene i obrnuto“.
Naglasila je da aktualne zakonske odredbe nisu dovoljne u borbi protiv nasilja nad ženama, jer su ih ljudi skloni kršiti, i u Hrvatskoj i u svijetu. To se shvatilo i u Europi, zbog čega se i EU zalaže za njezinu ratifikaciju.
„Moramo imati način kako natjerati ljude da poštuju zakone, jer očito milom ne ide“, rekla je Ksenija Magda, inače profesorica na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.
I protojerej stavrofor paroh zagrebački Slobodan Lalić, nema ograda, tim više što je u Srbiji Konvencija ratificirana još prije četiri godine, što je prošlo bez veće javne rasprave, a ni Srpska pravoslavna crkva o tome se nije eksplicitno izjašnjavala.
Upozorio je, ipak, da sama ratifikacija neće iskorijeniti nasilje prema ženama.
„Ratifikacija nije donijela neke bitne pomake na bolje. To nam govori da moramo odgajati generacije mladih koji su generalno sklone nenasilju, da imaju nultu stopu tolerancije na nasilje prema bilo kome“, rekao je paroh Lalić, ujedno i ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu.
Što se tiče sumnji o tzv. rodnoj ideologiji u Konvenciji, Lalić je reko da kršćanstvo i pravoslavlje imaju svoje antorpološke osnove utemeljene na višestoljetnoj biblijskoj tradiciji, ali da „to nije statični spomenik starine, nego odgovor u svakom konkretnom vremenu“ te da je „poučavanje kršćanstva istina, ali i ljubav prema svakom čovjeku“.
I glavni rabin Saveza židovskih općina u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević ne vidi bauk 'rodne idelogije'.
„Istanbulsku konvenciju treba ratificirati, jer su žene, uz djecu, najugroženije u našem društvu, a ne vidim da govori o nekoj rodnoj ideologiji“, rekao je Prelević.
Islamska zajednica za ratfikaciju po uzoru na muslimane u Turskoj
Napomenuo je da govori u svoje osobne ime, jer o tome u židovskoj zajednici nisu raspravljali, jer smatraju da se vjerske zajednice nemaju što miješati u rad Vlade i Sabora. Istaknuo je da je Istanbulska konvencija važna jer uvodi obeštećenje žrtvama i odgovornost države,
„Nije bitno koliko će to novaca stajati, jer je to pitanje ljudskih života“, rekao je rabin Prelević.
I on, poput većine sugovornika, smatra da ratifikacijom nasilje neće isčeznuti, jer je osnovni problem u mentalitetu ljudi.
„Ako bi se Istanbulskom konvencijom zaštitila makar jedna osoba, ona je dobrodošla“, slaže se i imam zagrebački efendija Mersad Kreštić.
Na primjedbu novinarke da je islamska zajednica u Bugarskoj ustala protiv Konvencije, Kreštić je rekao da se islamska zajednica u Hrvatskoj oslanja prije svega na islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini te na onu veću, u Turskoj, koja je dozvolila ratifikaciju.
„Nisam vidio toliki veliki problem oko roda“, rekao je imam Kreštić.
Islamsku zajednicu više muči to što im nije jasno dozvoljava li Istanbulska konvencija promijenu spola bez liječničke potvrde, „jer islamska zajednica smatra da osoba mora zadržati onaj spol kojeg je dobila rođenjem“, no jednako je tako dodao i da se „muslimanski učenjaci prilikom donošenja neke odluke ili mišljenja drže pravila da tamo gdje je veća korist od štete da se ona može dozvoliti, pogotovo ako je u pitanju zaštita žene, njezinog digniteta, ponosa i časti“.