Novinarka godine Maja Sever: Nema predaje!

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u povodu Svjetskog dana slobode medija u četvrtak je u Zagrebu dodijelilo godišnje nagrade za 2017. te novinarkom godine proglasilo Maju Sever, a nagradu za životno djelo dobila je novinarka i urednica na Hrvatskom radiju Višnja Biti.

Za novinara godine bili su nominirani i novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, politički izvjestitelj N1 televizije Hrvoje Krešić, voditeljica i urednica emisije ''Provjereno'' Nove TV Ivana Paradžiković, a od ukupno pristiglih 448 važećih glasova članova HND-a najviše je dobila Maja Sever, njih ukupno 203.

Kako se isticalo u obrazloženju nominacije, Maja Sever je kao novinarka HRT-a profesionalnim angažmanom pomogla radu i aktivnosti mnogobrojnih udruga i pojedinaca koji su teško dobivali 'minutažu' u prime timeu. Upravo su u mozaičnoj emisiji HRT-a 'Hrvatska uživo', koju je vodila i uređivala, pravo javnosti, a potom i ostvarivanje svojih prava, dobile majke njegovateljice djece s najtežim invaliditetom, udruga djece s Down sindromom, socijalno najugroženiji, humanitarne i braniteljske udruge, sindikati, predstavnici manjina i brojni drugi. Pratila je i otvarala brojne teme vezane za znanost, kulturu, školstvo i sport. Nakon lanjskog ukidanja emisije Hrvatska uživo nastavila je raditi u emisiji Nedjeljom u 2.

„U fokus je uvijek stavljala čovjeka i tako vratila povjerenje u javni servis koji se obraća najranjivijima. Zbog svog je rada, ne pristajući na neprofesionalnost, kompromise, poluistine, šutnju i poltronstvo, nerijetko izložena napadima, prijetnjama i prozivkama”, istaknulo se u na dodjeli nagrada.

Maja Sever je nakon dodjele nagrade zahvalila svim članovima HND-a, a naglasila je i kako joj je upravo prije svečanosti u Novinarskom domu dojavljeno da je dvoje, odnosno troje kolega novinara dobilo otkaz. „To je slika novinarstva u Hrvatskoj danas i to je nažalost istinita priča na Dan slobode medija u Hrvatskoj. Ti ljudi koji su danas dobili otkaz su se borili za svoja prava i za pravo na rad i bunili se što moraju snimati reklamne razgovore s vladajućima. To je ono protiv čega se svi mi moramo boriti”, rekla je Sever zaključivši kako „nema predaje” u borbi novinara protiv raznoraznih pritisaka uključivši one političke i pritiske oglašivača.

Sektorski novinari nisu i ne mogu biti prošlost

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Kristina Turčin za tekst „Ni bračni par bez djece nije obitelj”, objavljen 28. rujna 2017. u Jutarnjem listu. Kako se isticalo u obrazloženju u svom je tekstu razotkrila mračne nakane iz samog vrha politike koje su trebale biti ugrađene u novi Obiteljski zakon, podigla javnost na noge, a snažna reakcija političare je natjerala da povuku zakonski prijedlog. „No, ponovo su pokušali, nešto suptilnije, ugraditi u zakonodavstvo ideje prošlosti. I opet su se sapleli o njezino pero. Dokaz je ono da sektorski novinari, ma koliko nas se pokušavalo uvjeriti da 'svi mogu sve', nisu i ne mogu biti prošlost”, istaknuto je u obrazloženju.

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je fotoreporter Nacionala Saša Zinaja za snimku predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na premijeri baletne predstave Labuđe jezero u HNK, a nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo nije dodijeljena. Prema obrazloženju ocjenjivačke skupine, dodijeliti nagradu prilozima koji su profesionalno korektni, iznimno vješto zanatski napisani i snimljeni, ali na žalost ništa više od toga, bila bi degradacija ove nagrade, a samim time i profesije.

„Ovakav postupak ocjenjivačke skupine ujedno je apel medijskim kućama, redakcijama, odjelima i kolegama novinarima da radijska riječ nije zaslužila biti prosječna, te da se kroz kalendarsku godinu u hrvatskom eteru mogu čuti doista izvrsne, visoko profesionalne priče interpretativno odmaknute od uobičajenih formi za koje bismo željeli da ih se posebno istakne”, istaknuto je tijekom dodjele nagrada.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobila je Ivana Petrović, komentatorica Nove TV, za izvještavanje iz Haaga tijekom presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata. „Većina je odabrala kolegicu Petrović jer smatra kako je u vrlo potresnom danu, u kojem se uživo svjedočilo samoubojstvu generala Slobodana Praljka, svaka dodana informacija bila itekako presudna. A upravo je to učinila Ivana Petrović svojim izvještavanjem iz Haaga. Vrlo je jasno iz minute u minutu svojim britkim i analitičkim stilom izvještavala što se tamo događa. Prva je donijela ekskluzivu kako je general Praljak umro u sudnici, a ne u bolnici. Objasnila je kontekst postupka uključujući njegove ispravnosti i manjkavosti”, istaknuto je na dodjeli nagrade.

Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić dobili su Zoran Marinović i Marino Grgurev za prilog „Mosul, prva crta bojišnice”, prikazan na Novoj TV.

„Ovaj dvojac je odabran jer je izvan svake kategorije unutar ponuđenih prijedloga. Otići na prvu crtu bojišnice, uspjeti ući u Mosul te snimiti trenutak privođenja zloglasnog šefa zatvora koji je izvučen iz tunela ispod grada svjetska je ekskluziva. Izbjeći metak džihadista, snimiti potresna svjedočanstva ugrožavajući vlastite živote svakako je vrijedno nagrade”.

Nagrada za istraživačko novinarstvo novinarki portala Srednja.hr

Nagrade Marija Jurić Zagorka za internetsko, ali i za istraživačko novinarstvo dobila je Dora Kršul za rad „Vican u Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u razvoju”, objavljen 1. srpnja 2017. na portalu Srednja.hr.

„Zahvaljujući njegovoj analitičnosti i iscrpnosti, rad kolegice Dore Kršul možemo smatrati poželjnim putokazom za današnje novinarstvo. Njezin rad pokazuje da to novinarstvo još uvijek može i mora biti analitično i zahtjevno za čitatelje, nasuprot prevladavajućem trendu banalizacije i reduciranja svih novinarskih formi. Tek ako je takvo, novinarstvo daje ozbiljnost i smisao javnom prostoru”.

U HND-u poručuju i da se „dodjelom ove nagrade odupiremo čestim pokušajima omalovažavanja autentičnog i odgovornog novinarskog rada koji dolaze iz političke sfere”, podsjećajući kako je premijer Andrej Plenković za rad kolegice Kršul izjavio kako se radi o „istraživačkom pokušaju” i „preživahnom mistificiranju radnog dokumenta koji je u fazi nacrta”.

Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo dobila je novinarka i urednica na Hrvatskom radiju Višnja Biti koja je cijeli profesionalni vijek, gotovo pola stoljeća , posvetila tinejdžerima. Bila je još studentica kad je krajem sedamdesetih na Hrvatskom radiju pokrenula emisiju „Zašto tako” i jedva starija od svojih sugovornika koji su joj se rado povjeravali. Bilo je to prvi put da netko u radijskom programu otvoreno govori o svojim intimnim problemima, ljubavi, svojem mjestu u obitelji, pubertetu... Naglašeno je i kako je Višnja Biti tijekom desetljeća predanog rada svojom emisijom pitanja djece i mladih s margine medijskog prostora stavila u fokus pažnje.

„Njezin je novinarski rad svojevrsna kronologija života djece, mladih i njihovih obitelji posljednjih 40 godina u Hrvatskoj. Životni opus Višnje Biti ostat će sačuvan i nadamo se javno dostupan svakome koga bi zanimalo kako su, primjerice, mladi živjeli na Unijama, Šolti ili Silbi 80-ih godina prošlog stoljeća. Sreća je da Hrvatska radiotelevizija svoj arhiv ipak čuva bolje nego što brine za one koji ga svojim autorskim doprinosom stvaraju”, stoji je u obrazloženju nagrade.

Leković: Medijske slobode ozbiljno su ugrožene

Prije dodjele nagrada okupljenima se obratio predsjednik HND-a Saša Leković koji je naglasio da nam ono što se događa s novinarima i medijima širom svijeta ne dopušta da na Svjetski dan slobode medija slavimo medijske slobode već obvezuje na podsjećanje da su medijske slobode u mnogim zemljama i dalje ozbiljno ugrožene. Istaknuo je i kako Hrvatska postavši dijelom EU nije osigurala standarde na koje se obavezala kada je riječ o medijskim slobodama.

„Ključno je nepostojanje jasne i konzistentne medijske politike što je rezultiralo činjenicom da još uvijek nemamo ni medijsku strategiju niti sveobuhvatnu analizu medijskog zakonodavstva i prijedloge promjena. Vlasnička struktura nije dovoljno transparentna, utjecaj politike na javni medijski servis HRT je nedopustivo velik kao i medije na lokalnoj razini”, istaknuo je Leković upozorivši i na probleme nepostojanja kolektivnih ugovora i potplaćenosti novinara u komercijalnim medijima. Upozorio je na opasnost da se mnogi koji su nominalno novinari pod krinkom novinarstva bave političkom i ideološkom propagandom, vrijeđanjem i huškanjem.

Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva u 2017. godini natjecalo se 102 novinara. Nagrade se dodjeljuju u devet kategorija – za televizijsko, radijsko, internet, pisano i istraživačko novinarstvo, novinsku fotografiju, snimateljski rad te za životno djelo i novinara godine.