Prema izvještajima Odbora ministara VE, Hrvatska građanima redovito isplaćuje presuđene novčane odštete, ali je znatno sporija u izvršavanju dijela koji se tiče eventualnih ponavljanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima i donošenja novih zakona Foto: Council of Europe
Predstavnici Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava prošlog tjedna su se sastali u Zagrebu s predstavnicima hrvatskih vlasti kako bi ispitali u kojoj mjeri Hrvatska ispunjava obaveze temeljem presuda u Strasbourgu. Raspravljeno je nekoliko desetaka donesenih, a ne izvršenih presuda, od kojih neke Hrvatska nije provela dulje od pet godina.
Odjel za izvršenje presuda savjetuje i pomaže Odboru ministara Vijeća Europe u procesu nadzora nad provedbom presuda Suda. Istodobno pruža i potporu državama članicama Vijeća Europe kako bi što prije i učinkovitije izvršile izrečene presude.
Hrvatska, poput svih 47 država članica, obavezna je izvršavati presude Suda u Strasbourgu.
U slučaju tužbi građana koji su dobili spor protiv države, to znači obaveza isplate novčanog dijela presude oštećenom građaninu kojem je država prekršila ljudska prava. Nerijetko u tim slučajevima država ima obavezu provesti i neke druge mjere, poput obnove sudskog postupka ili ukidanje neosnovane osuđujuće presude pred domaćim sudovima. Ponekad države imaju obavezu donositi i određene zakone kojima bi spriječile daljnja kršenja ljudskih prava u sličnim slučajevima.
Prema šturom priopćenju izaslanstva iz Strasbourga i informacijama iz Ureda zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava, tijekom prošlotjednog posjeta razgovaralo se o izvršenju presuda o neučinkovitim istragama u predmetima koji se odnose na ratne zločine, zlostavljanje policije, predmete obiteljskog nasilja i slučajeve koji se tiču vlasničko-pravnih pitanja.
Delegacija Strasbourga susrela se s predstavnicima ministarstva pravosuđa, unutarnjih poslova te graditeljstva i prostornog uređenja, kao i Ustavnog i Vrhovnog suda, Državnog odvjetništva i Ureda zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava.
Od Zakona o najmu stanova do istraga ratnih zločina
Zanimalo nas je o kojim se konkretno slučajevima razgovaralo.
Štefica Stažnik, zastupnica RH, odgovorila nam je da su djelatnici Odjela za izvršenje presuda informirani o izmjenama Zakona o najmu stanova iz srpnja ove godine vezano za problematiku vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a što je bila obaveza Hrvatske temeljem poznate presude Statileo protiv Hrvatske i sličnih predmeta.
O slučaju Statileo Odbor ministara trebao bi raspravljati na svojem slijedećem zasjedanju u prosincu.
Delegacija je upoznata i sa stanjem domaćeg zakonodavstva u vezi učinkovitosti istraga, zaštite žrtava kaznenih djela, prava žrtava na progon počinitelja kaznenih djela, sankcioniranju upotrebe sile u policijskom postupanju te o individualnim mjerama poduzetim u toj grupi predmeta koju čini veći broj presuda poput Gregačević, Lisica, Lučić i Sandra Janković.
Prema riječima Štefice Stažnik, raspravljane su i mjere koje su poduzete i koje se planiraju u predmetima vezanim za istrage ratnih zločina kao i prisilnih nestanaka za slučajeve Skendžić-Krznarić i Jularić te srodnih predmeta.
Iako je predmet Skendžić-Krznarić - koji se tiče nedostatka adekvatne, efikasne i neovisne istrage ratnih zločina - još uvijek otvoren, u posljednjoj odluci o nadzoru Strasbourga iz 2017. stoji, među ostalim, da su hrvatske vlasti „uložile znatne napore u tekuće istrage radi usklađivanja sa standardima Konvencije, osobito prebacivanjem istraga na druga pravosudna tijela kako bi se osigurala njihova neovisnost“. Pozdravljeno je i proširenje nadležnosti Ustavnog suda na slučajeve koji se tiču neučinkovitih istraga za ratne zločine te pristup članova obitelji i javni nadzor istraga, što sve jača neovisnost istraga.
Odštete na vrijeme, druge mjere kasne
Mnogi navedeni slučajevi presuđeni su u Strasbourgu još prije pet i više godina, iz čega se može zaključiti da Hrvatska baš i nije agilna u ispunjavanju izrečenih presuda.
Od kada je stupila na snagu Europska konvencija o ljudskim pravima u Hrvatskoj, odnosno od kada je 1997. priznata nadležnost suda u Strasbourgu, ukupno je 465 presuda protiv Hrvatske upućeno u postupak nadzora, od čega je 363 postupaka okončano konačnim rješenjem. To znači da su u postupku nadzora još 102 presude.
Prema izvještajima Odbora ministara Vijeća Europe, Hrvatska građanima redovito isplaćuje presuđene novčane odštete, ali je znatno sporija u izvršavanju dijela koji se tiče eventualnih ponavljanja sudskih postupaka pred domaćim sudovima i donošenja novih zakona.
Neslužbeno doznajemo da je nadzor nad presudama ranijih godina u pravilu bio samo pisanim putem, a da su odnedavno uvedene i posjete Ureda za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava državama članicama. Idući radni sastanak s hrvatskim vlastima dogovoren je i za iduću godinu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu