Inicijativa za REKOM i Documenta predstavile su u četvrtak interaktivnu mapu žrtava devedesetih Foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ
Inicijativa za REKOM i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću predstavile su u četvrtak interaktivnu mapu žrtava ratova na području nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001., koja pokriva sudbinu žrtava od Domovinskog rata u Hrvatskoj do oružanog sukoba u Makedoniji.
Dugogodišnja istraživanja i dokumentiranja ljudskih gubitka rezultat su nastojanja i suradnje regionalnih dokumentacijskih centara - Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Priština i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo.
- Mapa donosi imena i prezimena te obilježja ljudi jer mislimo da je važno da ljudi pamte ljude, rekla je na konferenciji za novinare voditeljica Documente Vesna Teršelič, poručivši da time žele pridonijeti smanjivanju i zaustavljanju manipulacija s brojem žrtava.
Organizacije za ljudska prava koje su radile istraživanje, kao i organizacije uključene u koaliciju za REKOM, utvrdile su da je u svim tim ratovima ubijeno i nestalo oko 130.000 ljudi, no sva imena i prezimena još nisu unesena u mapu jer istraživanje još traje.
U Hrvatskoj je po tom istraživanju evidentirano 17.007 žrtava, a u mapi se nalaze podaci za nešto više od 4000 žrtava s obzirom na to da se u sustav unose samo žrtve potvrđene iz više izvora.
Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Beograd Nataša Kandić rekla je kako očekuju da Hrvatska bude među državama koje će zajednički ustanoviti prvi regionalni popis žrtava i da se kao članica EU-a pridruži podršci koju je Europska komisija otvoreno dala Inicijativi za REKOM.
Prema riječima Documentine koordinatorice istraživanja ljudskih gubitaka Nives Jozić, istražujući gubitke vezane uz Hrvatsku od 2009. intervjuirali su više od 2900 članova obitelji, poznanika i svjedoka, prikupili više od 27.000 dokumenata i registrirali 17.007 žrtava.
Mapa osim podataka Documente, sadrži podatke beogradskog Fonda za humanitarno pravo o ljudskim gubicima državljana Srbije i Crne Gore, a riječ je o 2200 stradalih pripadnika JNA, vojske i MUP-a Srbije na području Slovenije, Hrvatske i BiH.
Podaci za Kosovo pokazuju da je od početka 1998. do kraja 2000. godine na tom području nestalo i ubijeno 13,549 osoba.
Projekt je predstavljen u kontekstu inicijative za ustanovljene regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama, počiniteljima i ratnim zbivanjima.
Inicijativa za REKOM aktualnija je nego ikad jer godinu nakon okončanja rada Haškog suda, koji je u svom radu dokumentirao više od 18.000 žrtava, vidimo koliko je važno osim sudske pravde učiniti drugi iskorak prema utvrđivanju činjenica i izgradnji povjerenja, rekla je Teršelič upozorivši na sve slabiju regionalnu suradnju.
Mapa je dostupna ovdje.