Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Jako je puno pritisaka, a ta situacija se i sve više komplicira. Već sam 35 godina novinar, prošla sam tranziciju iz tiska u digitalne medije. Kroz sve te godine novinarstvo je u Hrvatskoj sve slabije, rekla je Đurđica Klancir
Malo je profesija na koje je, poput novinarstva, toliko utjecao koktel tehnološkog napretka, društvenomrežne opće ovisnosti, utrke za profitom nakladnika i ojačane industrije oglašavanja. Novine, kao i drugi mediji, sve manje, ako ikako, žive od prodaje vlastitog sadržaja, dok se uspjeh jednog medija ne mjeri kvalitetom onoga što nudi publici, već, manjim dijelom, tiražom ili kliktabilnošću, a daleko većim brojem komercijalnih oglasa kojima novinarski radovi dođu kao neophodan prijelaz s reklame za uloške s krilcima na onu za zimske gume. Kako u tom okviru održati dignitet profesije, vlastitu neovisnost i, u konačnici, baviti se onim što novinarstvo jeste, a ne onim što se danas u većini – i uvijek lažno – predstavlja kao novinarstvo? Odgovor je: teško, ali se može. O tome su govorili sudionici i sudionice programa na FALIŠ-u poznati hrvatski novinari Maja Sever, Goran Borković, Đurđica Klancir uz moderaciju Emira Imamovića Pirketa koji je, na žalost, posvećen prerano preminulom kolegi Vladimiru Matijaniću.
- Sve više novinara teško opstaju i odlaze. Ja sam i danas bila na poslu i ispratila jednog mladog čovjeka koji od novinarstva više nije mogao živjeti. Novinarstvo je u puno težoj situaciji nego ikad prije. Međutim, ima još novinara koji se trude, otkrivaju priče i pokušavaju stvari promijeniti na bolje, poput kolega koje tu sad sjede sa mnom – rekla je Maja Sever.
Usporedila je i stanje u hrvatskom novinarstvu s onim u drugim zemljama Europske unije.
- Gledajući iz te perspektive, situacija u novinarstvu je svugdje sve lošija i lošija. Ipak što više ideš prema nordijskim zemljama i sjeveru situacija je bolja. Stvar je u uređenju. Njihove zemlje i demokracija su uređenije od Hrvatske, a i ljudi su organiziraniji. U Danskoj je 90 posto novinara organizirano u sindikat i puno kolektivnih ugovora što je, iako ne zvuči seksi, jako važno za slobodno novinarstvo. Zaštita egzistencije i radničkih prava novinara je preduvjet da bi mogli slobodno pisati. S druge strane, što ideš južnije, neću reći da je tužnije, ali svakako puno kompliciranije. Pogotovo u ovom dijelu Europe, u kojem nikako da izađemo iz tranzicije. U velikom smo zaostatku u vidu organiziranju novinara. Hrvatska je tu ipak malo bolja od Bosne i Hercegovine, Srbije… – objasnila je Maja Sever.
Đurđica Klancir objasnila je tko sve u Hrvatskoj radi pritisak na medije i novinare.
- Jako je puno pritisaka, a ta situacija se i sve više komplicira. Već sam 35 godina novinar, prošla sam tranziciju iz tiska u digitalne medije. Kroz sve te godine novinarstvo je u Hrvatskoj sve slabije. Oni koje bi novinari trebali propitivati, poput politike i ekonomije, sve su moćniji i imaju sve perfidnije alate kako pritiskati novinarstvo. Velik problem je i tko su vlasnici i izdavači medija. S godinama su sve manje zainteresirani za novinarstvo, a sve više za druge vrste biznisa pa je tu novinarstvo samo kao neki dodatak. Ti izdavači nekad su najviše zarađivali zahvaljujući jakom i dobrom novinarstvu, čak i devedesetih godina. S vremenom su više počeli zarađivati od oglasa, počeli su ulaziti u druge poslove, a i žele s državom dogovarati konferencije… Novinarstvo je postalo sporedno – rekla je Klancir.
Smatra da je za pad kvalitete novinarstva jako pridonijela i dominacija Internet portala.
- Na portalima vlasnici žele za što manje novaca sve više klikova i oglasa. I tu je novinarstvo sporedno. Nema više plaćanja novinarima da idu na put istražiti neku temu. Mnoge istraživačke teme sad ovise samo o entuzijazmu novinara koji ih rade. Mladi novinari s diplomama i entuzijazmom dođu u redakcije, a tamo ih žele samo za kopipejstanje. Ti mladi ljudi su na neki način zapravo novi rudari. Male plaće, večernja i vikend dežurstva, permanentni rad u kojem se od njih ni ne očekuje pravo novinarstvo – kazala je Klancir.
Goran Borković pokrenuo je nekomercijalni portal Forum.tm na kojem nisu važni klikovi i oglasi, već kvaliteta tekstova. Ipak, mora za život raditi druge stvari i u drugom mediju.
Sve troje sudionika okruglog stola naglasili su da je velik problem novinarstvu i sve veći broj tužbi koji se podiže protiv novinara.
- Novinare se tuži za sve i svašta. To isto stvara veliki pritisak na profesiju – zaključili su.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu