I divlje životinje su mještani Zagreba

Vrane nemaju veze s konvencionalnom slikom o graktavim zlogukim štetočinama koje smetaju i zagađuju grad. Dapače: njihovu sposobnost rješavanja problema stručnjaci uspoređuju s inteligencijom sedmogodišnjeg djeteta. Promotrite ih pažljivije, i s naklonošću: s koliko samo uporne sustavnosti pronalaze hranu među ljudskim otpacima! Vrane mogu rješavati složene zagonetke s više koraka, koriste alate, i same ih izrađuju; anticipiraju, čak planiraju budućnost; razmjenjuju stvari, komuniciraju gestama, igraju se...

A vrane i njihov svijet samo su detalj u šarolikoj i fascinantnoj, uvelike zanemarenoj slici divljih životinja u gradu: tog čudesnog, misterioznog i zabavnog svijeta golubova, vrabaca, sjenica, svraka, vrana, lisica, miševa, krtica, lasica, vjeverica, ježeva, kuna, divljih pataka, labudova, sve sile kukaca što lete, pletu mreže, gmižu, skakuću i zuje... Za sva ta samosvojna – vjernici bi rekli, “božja bića” - agilna udruga za promoviranje prava životinja i veganstva Prijatelji životinja neće reći da su sugrađani ljudima, nego obrnuto: da su ljudi sugrađani njima, jer im širenjem gradova smanjuju prirodna staništa.

Proteklih godina u Zagrebu jača svijest o nužnosti čuvanja i poštovanja divljih životinja koje obitavaju u gradu, premda još nismo ni na domak promjene paradigme, od antropocentrizma prema ekocentrizmu. Ovih se dana, u ožujku, navršava šest godina otkako su Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba Dumovec i udruga Prijatelji životinja pokrenuli kampanju „Divlji život grada – u suživotu s divljim životinjama“. Pod geslom “Divlje životinje i ljudi mogu i moraju živjeti u skladnom suživotu”, ta bi kampanja predstojeće jeseni trebala biti okrunjena dosad vjerojatno najvećim projektom organizirane zaštite divljih životinja u povijesti Zagreba - otvorenjem Oporavilišta za divlje životinje u sklopu Skloništa za nezbrinute životinje u Dumovcu, vrijednim 1,7 milijuna eura, koje se financira novcem fondova EU i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Projekt je najavljen u studenome 2021, a očekuje se da bi Oporavilište trebalo početi raditi predstojeće jeseni. Gradilište je nedavno obišao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, rekavši kako je riječ o najmodernijem objektu takve vrste u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj trenutno djeluje jedanaest oporavilišta za životinje, a iz europskih fondova planira se gradnja još šest. Novo Oporavilište u Zagrebu pojedinačno će zbrinjavati napuštene pse, ozlijeđene i iscrpljene divlje životinje s područja Grada Zagreba, ali i zaštićene vrste iz cijele Hrvatske te životinje oduzete u prekograničnom prometu. Objekt će imati suvremenu karantenu i veterinarsku ambulantu, vozilo prilagođeno prijevozu životinja, opremu za hvatače i označavanje životinja koje će biti puštene natrag u prirodu.

Oporavilište će uvelike unaprijediti dosadašnji način zbrinjavanja divljih životinja u Zagrebu. Sklonište za životinje u Dumovcu, naime, u suradnji sa zagrebačkim Zoološkim vrtom, još od 2017.. brine o pronađenim divljim životinjama: prema riječima Damira Skoka, ravnatelja zagrebačkog Zoološkog vrta, u čijoj je nadležnosti Sklonište u Dumovcu, od tri tisuće životinja koje godišnje prođu oporavilište, njih više od 1700 su divlje.

Prema podacima internetske stranice Skloništa azilzagreb.net, četveročlani tim Skloništa, osim što brine o izgubljenim ili nezbrinutim ljubimcima, spašava i ostale vrste životinja, poput ptica - pataka, jastreba, kosova, sova, sokolova, pauna, labudova... - te divljih životinja - lisica, zmija, kuna, ježeva, srna, jelenova, vjeverica, vidri – ali egzotičnih vrsta, poput iguana i različitih vrsta kornjača. Spašavatelji životinja rade u dvije ekipe koje izlaze na teren, a u suradnji s Uredom Grada Zagreba za poljoprivredu i šumarstvo usuglašeni su i protokoli postupanja s policijom, vatrogascima, Centrom 112, Info centrom, komunalnim redarstvom i veterinarskom inspekcijom Grada Zagreba.

“Zagreb bi se trebao izgrađivati u moderan grad koji teži održivu razvoju i biti primjer drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot s divljim životinjama”, poručili su za Forum.tm iz udruge Prijatelji životinja, te predložili dodatne konkretne mogućnosti: u gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama povećati broj biljaka koje oprašivači vole i kojima se mogu hraniti, što bi bogatilo bioraznolikost i u grad privuklo divlje pčele i druge oprašivače. Treba što više saditi drveće, grmlje i cvjetno raslinje te manje kositi livade, jer je ozelenjeli prostor privlačniji i ljudima, ali i pomaže suživotu s malim pticama, vranama i kukcima.

Za divlje životinje u gradu najopasniji su ljudi, pa valja popularizirati primjereno postupanje prema životinjama, kako im ne bismo naudili. Divlje životinje ne smije se ometati i ugrožavati, niti ih pokušavati hraniti ili privlačiti otpacima. Naročito ih ne treba nastojati pripitomiti, jer im to remeti prirodne navike. U većini slučajeva, životinje su same sposobne pronaći hranu i pobrinuti se za mlade. Pronađe li netko ptičicu ispalu iz gnijezda ili napušteno mladunče, treba nazvati Sklonište u Dumovcu, a može zatražiti i intervenciju i Centra za hitne slučajeve 112.

Najvažnije je, poručuju Prijatelji životinja, osloboditi se predrasude da su divlje životinje u gradu opasne i nepoželjne. “Upravo suprotno – grad je i njihov dom, u kojemu imaju pravo boraviti, baš kao i ljudi. Štoviše, ljudi mogu i moraju živjeti u skladnom suživotu s divljim životinjama”. “Sve više građana to razumije, pa kada, primjerice, vide lisicu, ne pomišljaju prvo na bjesnoću, nego shvaćaju da životinje dolaze u grad jer su znatiželjne ili gladne. Lisice su turistička atrakcija i uobičajen prizor u mnogim svjetskim metropolama, dok u Hrvatskoj još uvijek treba razbijati predrasude da su opasne ili štetočine”, kažu za Forum.tm Prijatelji životinja, dodajući kako se bjesnoće ne treba bojati, jer je preventivno djelovanje veterinarskih službi suzbilo tu bolest.

Prijatelji životinja pozivaju građane da ne nabavljaju divlje životinje za kućne ljubimce jer se u kavezu ne mogu prirodno ponašati, zatočeništvo im uzrokuje veliku patnju, a mogu biti i opasne, te prenositi zarazne bolesti. Pretvaranje divljih životinja u kućne ljubimce povezano je i s porastom nezakonite trgovine, širenjem invazivnih vrsta i opasnih zoonoza. Patnja je naročiti problem: za mnoge vrste, naročito za egzotične životinje, život u zatočeništvu velika je muka, jer je najčešće nemoguće zadovoljiti njihove složene potrebe. Mnogi od nas zapazili su primjere te muke: ako ste ikada vidjeli zatočenu životinju kako uporno ponavlja iste pokrete, hoda uvijek u istom krugu, uporno grize kavez ili beznadno grebe njegove stijenke, najvjerojatnije boluje od teških psihičkih tegoba, koje su, po uzoru na izraz “psihoza”, prozvane “zoohozama”. Prijatelji životinja zato predlažu izmjene Zakona o zaštiti životinja, kako bi se preciziralo koje se životinje smiju držati kao kućni ljubimci. O toj kampanji Prijatelja životinja više se može saznati na www.boljizakon.net.

Za Prijatelje životinja kontroverzan je i Zoološki vrt u Zagrebu. Premda je uvriježeno uvjerenje kako je riječ o zoofilnoj instituciji koja uzorno brine o životinjama pod njihovom skrbi, udruga Prijatelji životinja protivi se samom konceptu životinje kao izloška za ljudsku zabavu. “Zagreb bi”, poručuju, ”trebao evoluirati u odnosu na držanje divljih životinja u zatočeništvu te krenuti u proces transformacije Zoološkoga vrta u modernu atrakciju kao što su, diljem svijeta već rašireni, interaktivni muzeji, istraživački i znanstveni centri, prostori posvećeni obrazovanju o zaštiti okoliša, oporavilišta za divlje životinje i slično. Takva, posjetiteljima privlačna mjesta, poznata su i raširena diljem svijeta, i trebaju zamijeniti držanje depresivnih i psihički bolesnih životinja, oboljelih od zoohoza zbog zatočeništva u skučenim prostorima u kojima im nedostaje prostrana površina, tjelesna aktivnost i mentalna stimulacija, kao i društvo pripadnika vlastite vrste, pa i obiteljski i društveni odnosi. Danas se s mnogo manje novca nego što zahtijeva održavanje skupoga zoološkog vrta može izgraditi virtualni edukativni centar, u kojemu se pomoću napredne računalne tehnologije mogu promatrati životinje u njihovu prirodnom okruženju, a uz pomoć 3D tehnologije može se čak i boraviti među njima. Suvremena tehnologija tako nudi uštedu novca te uzbudljivo i edukativno iskustvo, a bez iskorištavanja i mučenja životinja”, poručuju Prijatelji životinja. Više o inicijativi za transformaciju zooloških vrtova u moderne edukativne centre bez živih životinja može se saznati na https://mailchi.mp/prijatelji-zivotinja/zaobidi.

U Zagrebu, dakle, postoji intelektualno i aktivističko jezgro koje zna ekocentrički tumačiti grad – ali, da parafraziramo filozofa akcije, sada se radi o tome da se grad promijeni.