Godina 2025. jubilarna je za Centar kulture na Peščenici, ali i posljednja na mjestu ravnateljice za Anju Planinčić, koja je na kraju svog drugog mandata odlučila staviti točku i ne kandidirati se za treći mandat. Sve ciljeve, koje si je vrlo ambiciozno zacrtala kada je 2017. preuzela kormilo KNAP-a, ostvarila je, kako kaže, u svoja dva mandata. Ispunjenom i bogatom čini je činjenica da je centar KNAP danas, kako ističe, relevantna točka lokalne zajednice, što je, vratimo li se 70 godina unatrag i bila vizija Doma kulture, otvorenog 1955. godine, u radničkom kvartu na periferiji grada.

Uoči proslave sedamdesetog rođendana, pravi je trenutak da se, kroz razgovor s ravnateljicom na odlasku, prisjetimo njegova rođenja, djetinjstva, tinejdžerskih dana te rasta, razvoja i zlatnih godina ovog 'kulturnog' sedamdesetogodišnjaka. Taj prvi kulturni centar u gradu, tadašnji Dom kulture na Peščenici, svoja je vrata, niti malo slučajno, otvorio baš 8. svibnja 1955., na dan oslobođenje Zagreba. Baš kao ni tajming, niti lokacija nije bila slučajno odabrana – bilo je to srce radničkog kvarta koji se tada intenzivno gradio i naseljavao novim stanovnicima, ljudima koji su u grad došli nakon Drugog svjetskog rata, te je upravo Centar u centru njihova kvarta imao misiju da se tim građanima - radnicima osigura kulturni sadržaj koji će, uz rad i odmor, ispuniti njihovu svakodnevicu. 

Logo proslave 70. godišnjice rada

 

„Dom kulture, otvoren 1955., djelovao je u staroj zgradi značajno skromnije kvadrature danas. No, ubrzo je bilo potrebno proširiti prostorne kapacitete te je, od 1968. do 1975., zgrada nadograđivana u nekoliko etapa, do današnjeg izgleda. Za proširenje i nadogradnju objekta bila je odgovorna tadašnja ravnateljica Lili Antonijević i arhitekt Mladen Orlandini. Prva nadogradnja dovršena je 1968., kada je stara zgrada proširena te su otvoreni novi prostori za programe obrazovanja i kulture. Tada je uređena velika dvorana za priredbe, koja je dobila naziv 'Dubravko Dujšin', a uz svečano otvaranje priređena je i izložba Cate Dujšin Ribar", priča nam ravnateljica, Anja Planinčić.

Ubrzo nakon prve faze, proširenje se nastavilo gradnjom dvorane za ritmiku i ples te koncertne dvorane, koja se otvara 1973., a u koju se ulazi kroz reprezentativno stubište s mozaicima i zidnim dekoracijama umjetnika Otona Glihe i Mile Kumbatović. Konačni izgled zgrada je dobila prije točno pola stoljeća, 1975. godine.

„Djeci, omladini i radnim ljudima Volovčice, Ferenčice, Borongaja i Žitnjaka - stanovnicima industrijskog dijela grada Zagreba - predaje se na korištenje završena zgrada zavoda za kulturu i obrazovanje“, zapisala je, povodom završetka radova, tadašnja ravnateljica Zavoda za kulturu i obrazovanje.

 

Mijenjao je imena, dok nije došao na KNAP

Radom ustanove, mijenjao se i njen naziv, pa godine 1960. Dom kulture postaje Narodno sveučilište Peščenica, što je ukazivalo na rast programa te ustanove. U sezoni 1966/67. održano je 125 predavanja, koje je tada posjetilo 7000 posjetitelja. Bujali su interes i potreba za obrazovnim i kulturnim programima, te 1969. ustanova postaje Zavod za kulturu i obrazovanje, unutar kojega djeluju: Škola za osnovno obrazovanje odraslih, Gimnazija (za odrasle) Tin Ujević, Muzička škola Zlatko Baloković te centri za kulturu, za učenje stranih jezika, za dopisno obrazovanje te za pomoć u učenju. Zavod broji preko 2000 polaznika u obrazovanju, dok kulturne aktivnosti okupljaju značajan broj publike. U vrijeme Zavoda bila je to iznimno velika ustanova, koja je, za razliku od današnjih 18 zaposlenih, zapošljavala velik broj obrazovnih i kulturnih radnika.

 

Korak ispred vremena

„Aktivnosti koje su se provodile u to vrijeme i danas djeluju vrlo napredno. Tako su se, primjerice, održavali seminari škole za život, zatim seminari estetskog obrazovanja ili pak predavanja o kulturnom ponašanju i kulturnom stanovanju, koji su se provodili kroz 80 sati programa. U suradnji sa Zagrebačkom mljekarom otvoren je Centar za porodicu i domaćinstvo kao i mliječni bar, s ciljem širenje kulture potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda“, podsjeća Planinčić, dodajući da se takvom politikom ulagalo u razvoj zdravog i naprednog društva.

Program se, kako kaže ravnateljica, razvijao sukladno potrebama korisnika te je značajan dio bio usmjeren na obrazovanje, no kultura nikada nije zaostajala. Organizirane su redovne filmske projekcije, predavanja, izložbe i koncerti te niz životno važnih seminara i aktivnosti, što je bilo iznimno značajno za osobni razvoj i napredovanje ljudi doseljenih u grad, nakon rata. 

Zavod izgrađen 1955. godine

 

„Kako je broj korisnika rastao, dolazi do razdvajanja jedinica Zavoda u zasebne ustanove. Godine 1980. ustanova postaje Društveni dom Peščenica te je fokusirana na programe u kulturi, 1995. mijenja naziv u Kulturni centar Peščenica, a 2015. u Centar kulture na Peščenici, poznatiji kao Centar KNAP. Danas Centar kulture okuplja građane lokalne zajednice, no istodobno je mjesto koje okuplja stručnu, umjetničku zajednicu, stvara prostor susreta i kohezije te je središte društvenog života lokalne zajednice“, kaže nam ravnateljica, dodajući kako su osamdesete godine prošlog stoljeća, bile najprogresivnije, a obilježio ih je, između ostalog, rad Galerije Događanja, koja djeluje u sklopu Centra kulture.

Programi, koji su kretali iz Galerije, bavili su se istraživanjem zajednice te su aktivno utjecali na razvoj tog dijela grada. 

 

Trag u javnom prostoru

Kroz povijest Centra zabilježene su brojne akcije u javnom prostoru, primjerice postavljanje javnih skulptura  - "Mali princ" Nade Orel u Vidrićevoj ulici, "Ruka prijateljstva" Milene Lah, Donje Svetice, "Mladenci " Ivana Lesjaka u Zapoljskoj.... Osamdesete je obilježilo oslikavanje pothodnika i parkova te postavljanja umjetnički oblikovanih oglasnih stupova (Svan Ridl).

„Još od vremena 1980-ih, pa 2000-tih, kada započinje s programima urbane kulture, Centar KNAP je veliku pažnju poklanjao javnom prostoru. Akcija Volim Pešču i danas se redovito provodi. Posljednjih pet godina ostvarena je i suradnja s Osnovnom školom Petra Preradovića, na kojoj umjetnici izvode velike murale, pa je tako 2024. na pročelju zgrade slikala nagrađivana umjetnica Hana Tintor, a godinu ranije umjetnik iz Koprivnice, Zvonimir Haramija - oboje prepoznati na street art sceni. Ovom akcijom, koja se provodi više desetaka godina, Knap je prepoznat kao ustanova koja brine o zajednici i njenom identitetu“, kaže ravnateljica. 

 

Među prvima su podržali rad nezavisne scene

Na pitanje kako ocjenjuje proteklo desetljeće rada Centra i kakav će trag ono ostaviti, Planinčić odgovara kako je teško podvući crtu te navesti sve što su radili u Centru, no o tome da su rukavi bili konstantno zasukani, govori već i sama činjenica da, tijekom godine, kroz programe i aktivnosti Centra KNAP, prođe preko 22.000 korisnika i posjetitelja, što ga čini jedinstvenim. Publika je raznolika, kako generacijski, tako i interesom, što je, kaže Planinčić, ključna značajka svakog centra za kulturu koji djeluje u lokalnoj zajednici. 

Volim Pešču 2023. - Zvonimir Haramija

 

„U posljednjih 8 godina Centar KNAP doživio je značajne promjene, od politike vođenja ustanove i razvoja programa, pa do uređenja prostora. Veliki iskorak u programskom smislu dogodio se kada smo krenuli s otvaranjem prostora nezavisnim umjetnicima i umjetničkim organizacijama, koji su tražili prostor za rad i razvoj vlastitih projekata. Većinom su tu zajednicu činili plesači i kazalištarci bez doma, no kasnije prostor koriste i umjetnici ostalih područja djelovanja. Ova je politika KNAP svrstala među prve ustanove u gradu Zagrebu koje podržavaju rad nezavisne scene, kroz prostornu i logističku podršku. Istodobno, uz snažan kazališni program koji čine predstave u vlastitoj produkciji, pokrenuta je platforma 'Knap+', koja ima za cilj, kroz suradnju s nezavisnim kazalištima i organizacijama, osnažiti program Centra te je takva suradnja do sada ostvarena s nizom većih i manjih kazališnih i plesnih organizacija, a repertoar našeg kazališta je značajno proširen, od predstava koje su namijenjene široj publici, do eksperimentalnih izvedbi koje okupljaju užu, stručnu zajednicu i njeguju razvoj inovativnih pravaca u umjetničkom izrazu. Ovakvim pristupom bilježimo značajan rast kazališne publike, što dodatno osnažuje poziciju kazališta na Peščenici“, kaže Anja Planinčić. 

Ističe kako je značajan i razvoj glazbene djelatnosti, koja je Centar KNAP pozicionirala kao jedno od značajnijih mjesta koje njeguje razvoj suvremene glazbe kroz vlastiti festival, Music-Mission -Vision. Riječ je o festivalu koji od samog početka ima međunarodni karakter te u Zagreb dovodi najeminentnija imena suvremene glazbe. Pažnju građana istodobno je zaokupio i glazbeni program komornih koncerata te se unutar lokalne zajednice razvila I redovna publika koja posjećuje koncerte klasične glazbe. 

Izložba Tijelo kao prostor u Galeriji događanja 2025. (Foto: Ana Opalić)

 

„Što se programa Galerije Događanja tiče, on je, kroz proteklo desetljeće, vraćen na put koji je prekinut početkom 1990-ih, a pred galerijom, s novom voditeljicom programa od ovog ljeta, otvara se i novi horizont, koji nam se ukazao s prvom izložbom u 2025., te nas veseli novo čitanje vizualne kulture kroz programe koji nam slijede u Galeriji Događanja. Program vizualne kulture bavit će se pitanjima kulturnih fenomena te pitanjem masovnih medija, komercijalnom proizvodnjom slike i mehanizacijom komunikacijskog aparata, kao i njegovim utjecajem na 'čitatelja' vizualnih pojava i poticaja, a sve to kroz novitete u izložbenom programu. Treba spomenuti i program Crta za beskraj, koji je pokrenut u znak sjećanja na prerano preminulog, vizualnog umjetnika i performera Marijana Crtalića – Crtu. Program se naslanja na Crtalićevu ideju o stvaranju prostora koji okuplja umjetnike različitih generacija, istražuje nove kreativne potencijale te pruža podršku za razvoj i promociju mladih umjetnika. Svake se godine umjetnici okupljaju oko zadane teme, koja je okosnica programa“, kaže Planinčić.

 

„Kulturni pionir“

Ono što nikako ne treba zaboraviti jest i to da su upravo u Centru kulture na Peščenici realizirana i prva izdanja najstarije i najveće hrvatske  SF konvencije, SFeraKona, pa smo, prisjetivši se toga, ravnateljicu upitali u čemu je još KNAP „probio led“? 

„Kroz svoju povijest, Centar KNAP je bio pionir u mnogim stvarima. Vratimo li se u sada već daleku povijest, 1977. godine, Centar je, u vlastitom prostoru, organizirao izložbu Ivana Meštrovića, što je u ono vrijeme zahtijevalo iznimno velike organizacijske i sigurnosne iskorake. Izložbu je posjetilo oko 10.000 ljudi, koji su dolazili iz svih dijelova tadašnje države. Moramo spomenuti i 1980-te, kada je Centar provodio programe kulture u zajednici, kakvi danas nisu niti zamislivi, a kamoli ostvarivi, poput Svakodnevnih interijera, ili pak suradnje s tvornicama, unutar kojih su realizirana brojna rješenja javnih skulptura itd. Bavljenje urbanom kulturom također je pionirski pothvat. Godine 2000-te KNAP je otvorio prvi 'Hall of fame', legalno mjesto za crtanje grafita na rotoru Savskog mosta te je organizirano veliko otvaranje na kojem je prisustvovao i tadašnji gradonačelnik“, podsjeća Planinčić.

 

Prvi koji je potpuno energetski obnovljen

Danas programi u zajednici okupljaju iznimno velik broj građana i kroz redovne programe radionica, manifestacija i ostalih aktivnosti, Centar čine nezaobilaznim mjestom okupljanja u lokalnoj zajednici. Čvrste su i suradnje s lokalnim domovima umirovljenika i školama, a rad ustanove prepoznat je kao značajan i od strane lokalne vlasti te u posljednjih osam godina lokalna samouprava snažno podržava rad Centra. 

Osim programskih aktivnosti velike su se promjene, kako ističe ravnateljica, dogodile i u infrastrukturi te opremanju zgrade. Centar KNAP prvi je, a za sada i jedini centar za kulturu u gradu Zagrebu koji je u potpunosti energetski obnovljen. 

„Tijekom 2020. i 2021. realizirana je obnova u sklopu projekta Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.', financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu obnove postavljena je toplinska izolacija vanjske ovojnice i krova, nova stolarija te sistem grijanja i hlađenja, dok će se do ljeta 2025. na krovu Centra postaviti solarna elektrana, u sklopu projekta Integrirane sunčane elektrana na zgradama javne namjene, koju, kao i energetsku obnovu, provodi Grad Zagreb. Također, uz podršku lokalne samouprave uređen je atrij Centra, a galerijski prostor je, nakon više od 40 godina, opremljen novom galerijskom rasvjetnom. Važno je naglasiti da smo omogućili bolji pristup našem kazalištu osobama smanjene pokretljivosti te je izgrađen sanitarni čvor za osobe s invaliditetom, rekonstruirana je prilazna rampa, koja sada zadovoljava propisane standarde, te su u samoj kazališnoj dvorani osigurana posebna mjesta za osobe u invalidskim kolicima. Do konca 2025. planira se i realizacija projekta ugradnje dizala na kat zgrade, koji će omogućiti pristup koncertnoj dvorani i ostalim prostorima“, s ponosom ističe ravnateljica za čijeg su mandata pomaci itekako vidljivi.

Uz sve navedeno, Planinčić najavljuje i rekonstrukciju pozornice u kazališnoj dvorani čime će, do jeseni 2025., poboljšati uvjete rada izvođača. Kontinuirana su i ulaganja u opremanje prostora. Uz redovno ulaganje u tehničku opremu, Centar brine o uređenju interijera, osvježen je prostor kazališnog foajea, koji se redovno koristi i kao prostor za dodatne aktivnosti, poput druženja Senior kluba. 

MMV 2024 Matthew Barley  (Foto: KNAP)

 

„Ususret 70-toj obljetnici uređeni su i komunikacijski prostori, koji mogu služiti za dodatnu prezentaciju programskih aktivnosti Centra, sada se u njima posebno ističu vrijedni, zidni mozaici i zidne dekoracije Mile Kumbatović i Otona Glihe, za koje je Zavodu za zaštitu spomenika upućen zahtjev za njihovom zaštitom kao kulturnog dobra. Pripremljeno je i idejno rješenje za novi prostor koji će osigurati otvoreni ured za umjetnike i istraživače, a KNAP-u dati novi identitet. No, kruna ulaganja u opremanje svakako je restauracija koncertnog klavira, koji će sada našim umjetnicima osigurati vrhunske uvjete, a publici jedinstven doživljaj glazbe“, otkriva nam ravnateljica, koja je tu dužnost preuzela 2017. godine, prostorima KNAP-a korača i znatno duže, no sada je, kaže, došlo vrijeme za promjene.

„Centar KNAP doživljavam svojim drugim domom. Kada tako pristupate poslu, onda ga radite na drugačiji način, intenzivno, srcem. U Centru KNAP zaposlena sam od 2009. godine, kada sam radila kao viša stručna suradnica – voditeljica galerije, a 2017. postala sam ravnateljicom Centra. Tada sam imala priliku ostvariti viziju razvoja Centra, onako kako zamišljam da kultura u zajednici treba izgledati. Uz vrijedne i stručne djelatnike, to se uvelike i ostvarilo. Mogu reći da su zacrtani ciljevi koje sam si postavila ostvareni u potpunosti. Dva puna mandata vodila sam Centar te je došlo vrijeme kada treba učiniti neke promjene. Kada vas okruženje počne umarati, a posao prestaje veseliti, vrijeme je za odlazak, stoga potvrđujem ono što sam rekla prije 8 godina. Nisam se kandidirala za ravnateljicu KNAP-a za naredno mandatno razdoblje. Prepuštam to nekim novim energijama, u nadi da će ovu sjajnu ustanovu preuzeti osoba koja prepoznaje i cijeni naslijeđe koje KNAP baštini, kao i potencijal njegovih zaposlenika, te će nastaviti graditi i razvijati ustanovu na dobrobit umjetničke i lokalne zajednice, jednako“, poručuje za kraj Anja Planinčić.