European Union 2013 - European Parliament
Članak 39 Ugovora o pristupanju RH EU govori o „ozbiljnim nedostacima“ u pravosuđu koji mogu, iako ne moraju, inicirati proceduru sankcioniranja. Diskutabilno je da li u tu kategoriju spada sadašnje različlito tumačenje aplikacije europskih propisa između Banskih dvora, željnih sačuvati kožu špijuna dobrog za sve režime, berlinskog ureda visokopozicioniranog zastupnika Bundestaga u vremenu prije izbora i potpredsjednice EK, također na početku kampanje za reizbor, s ambicijama prema stepenici više, Barrosovoj fotelji.
Riječ je o pitanju koje se rješava dijalogom, iznošenjem argumenata, a ne pritiscima, prijetnjama i kampanjom koja ima sve razloge osim jedinog opravdanog - usklađivanja zakonodavstva. Činjenica jeste da je ovaj članak Ugovora (naći ćete ga na web stranicama MVEP) uveo neformalni dodatni monitoring zemlji, čime je EU opet oprala ruke od vlastitih propusta u tretmanu drugih članica, pogotovo Bugarske i Rumunjske, koje su još pod monitoringom.
Zapravo, svaka je članica zajednice potvrgnuta monitoringu. Europska komisija je kao „čuvarica Sporazuma“ obavezna poduzimati legalne akcije protiv članica koje ne poštuju svoje obaveze proizašle iz europskih propisa. Članice su, prije toga, u standardnoj dugačkoj proceduri loptanja između EK, Vijeća EU i Europskog parlamenta potvrdile i prihvatile nove dodatke zajedničkoj pravnoj stečevini, skupa s obavezom da ih u određenom roku unesu u svoje nacionalne zakone. Neke to ipak zaborave. Koje su posljedice?
Europska komisija tada otvara postupak povrede prava (infringement). On starta pismenim zahtjevom za očitovanjem koje mora dobiti odgovor u određenom roku, u pravilu dva mjeseca. Ako odgovor ne zadovolji ekipu u EK, Komisija ulazi u novu fazu šaljući (prema članku 258. ugovora na hrvatskom) argumentaciju zašto smatra da je država u krivu, skupa sa zahtjevom o povratnoj informaciji o mjerama koje je nacionalna administracija poduzela ili će poduzeti da se slučaj riješi. I ovo ima svoj standardni rok, dva mjeseca.
Nastavi li država šumom, a EU acquis drumom, što se, prema statistici EU, događa samo u pet posto svih slučajeva, EK zaključuje da je članica u prekršaju i prosljeđuje predmet Sudu EU. Odluči li Sud da je država u krivu, obavezna je uskladiti propise i prakse. U krajnjim, ali zaista krajnjim situacijama, EK može iskoristiti mogućnost ponuđenu člankom 260 (3) Lisabonskog ugovora i od Suda EU zatražiti financijsku kaznu.
Događa se i da se države jogune pa ne reagiraju na prvu presudu. Tada EK šalje pismeno upozorenje, opet pozivajući se na spomenuti članak 260. U toj situaciji EK je na raspolaganju opcija traženja novčane kazne primjerene okolnostima, prvenstveno vremenu koje je prošlo od prve presude Suda EU. Ogluši li se članica na drugu presudu, novčana je kazna komponirana, država je u proračun EU obavezana isplatiti iznos kazne za kršenje, plus kaznu za svaki dan između finalne presude i konačnog uvođenja zakona u domaću praksu.
Zadnji je slučaj ove vrste presuda Europskog suda po kojoj je Češka dužna platiti 250 tisuća eura jer nije na vrijeme sprovela direktivu vezanu uz mirovinski sustav. Članice EU same reguliraju mirovinsku politiku, ali su dužne aplicirati i odredbe Direktive EU o strukovnim mirovinama, što Češka nije učinila. Inicijalna je kazna iznosila 3,3 milijuna eura za 19-mjesečno razdoblje od presude u siječnju 2010. godine do stupanja na snagu odredbe. Na kraju je obzirno snižena na četvrt milijuna eura. Portugal je propustio u domaće zakonodavstvo transponirati EU zakone vezane uz energetsku efikasnost. EK je zatražila dnevnu kaznu od 25.273,60 eura, uzimajući u obzir težinu prekršaja i veličinu članice. Belgijska je državna blagajna došla u opasnost biti dnevno tanja za 55.265,28 eura jer državna uprava nije na vrijeme uskladila domaće propise s Direktivom o istrazi nesreća na moru. Finalnu će odluku o ovom zahtjevu Komisije donijeti Sud EU. Ova država- osnivačica EU također je u opasnosti dnevno plaćati 34.540,80 eura jer do 27. veljače 2012. godine nije uskladila domaće zakonodavstvo s postavkama Direktive koja potiče razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.
U zadnjem paketu kazni radi neusklađenosti zakona nalaze se razne zemlje i različiti slučajevi. Na tapetu su stare i nove članice, bez izuzetaka. U okolišu, Grčka nije poduzela mjere koje će garantirati efikasno sprečavanje zagađenja voda nitratima. Mađarski zakoni o vaučerima krše temeljne principe slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Nizozemska diskriminra jer studenti iz drugih članica EU ne uživaju povlastice u javnom prometu na raspolaganju domaćima. Poljska nije registrirala niti primjereno pratila GMO kulture, a država se miješala u određivanje cijena plina, čime je narušila slobodu tržišta uskrativši potrošačima opciju izbora. Poslodavci koji angažman tvrtki za pružanje usluga lučkih randika uvjetuju financijskom participacijom, dakle kupuju posao, doveo je Španjolsku do tužbe EK Sudu EU. Švedska nije primjereno provodila direktivu EU jer je nastavila kontrolirati goveda uvezena iz drugih članica na paratuberkulozu, što se smatra nedozvoljenom restrikcijom. Usprkos opetovanim zahtjevima iz EK, Italija još nije povratila preplaćene potpore proizvođačima mlijeka kada su prešli nacionalnu kvotu. Iznos, prava sitnica, 1,42 milijarde eura! Komisija je od pet članica zatražila punu provedbu europskih zakona o sprečavanju neplaćanja poreza, što još nisu učinile Belgija, Grčka, dio Finske (polunezavisno otočje Aland) , Italija i Poljska. Francuska i Velika Britanija još ne provode pravila vezana uz tunel ispod La Manchea. Njemačka u praksi nije na vrijeme podijelila financije i račune segmenata željezničkog sustava. S obaveznim rezervama nafte muče se Belgija, Cipar, Češka, Portugal i Rumunjska. Sedam članica EU ubačeno je u drugu fazu procedure vezanu uz neadekvano usklađivanje domaćih propisa s dalekosežnom direktivom o energetskoj efikasnosti. Na tapetu su Belgija, Finska, Francuska, Latvija, Njemačka, Nizozemska i Poljska. Pravila o medicinskom proizvodima za ljudsku upotrebu nisu do kraja sproveli Češka, Španjolska, Poljska i Slovenija, a Luksemburg i Slovenija nisu uvjerili EK da su aplicirali sve standarde o kvaliteti i sigurnosti transplantacije ljudskih organa. Austrija je zaboravila na sigurnost željeznica. EK je otvorila pitanje dvojnog tretmana ne-Ciprana iz EU na Cipru, sa skupljim identifikacijskim dokumentima (80 prema 20 eura za domaće) . Grčka je upozorena da je principima slobodnog tržišta neprihvaltjiva obaveza proizvođača vina da djeluju samo kroz zadruge, a od nje je zatraženo i ukidanje diskriminatornih poreza na mlijeko i meso iz drugih članica EU...
Iako se čini puno, spomenuli smo zapravo samo najsvježije slučajeve. Oni upozoravaju na nužnost da sve promjene vode zaista stručne osobe koje znadu i, pogotovo, razumiju svoj posao. Potvrđuju i da lijenost , nezainteresiranost i neznanje koštaju. Hrvatskoj će ubrzo isteći rokovi gledanja kroz prste. Ne bi baš bilo pametno da se lekcije o usklađivanju uče kroz pedesetak tisuća eura kazne dnevno.