U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju Foto: FaH/Dario GRZELJ
Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova i šef karlovačke OZNA-e 94-godišnji Josip Boljkovac na zagrebačkom Županijskom sudu oslobođen je optužbi da je u svibnju 1945. godine naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
Nakon što su jake snage interventne policije privele Boljkovca u selu Prilišće, kraj Karlovca, gdje živi, Boljkovcu je dopušteno da se brani sa slobode. Međutim, zbog poznih godina i lošeg zdravstvenog stanja otežano je pratio suđenje, posebno nakon što je prije nekoliko dana imao i moždani udar. Danas, u četvrtak, nije se pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugog svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša.
I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi prije dva dana ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom "koji se objektivno dogodio", kako piše Hina. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.