Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Analizom mišljenja hrvatske Vlade na Izvješće za 2019., utvrđeno je da su nadležna tijela postupala ili postupaju po tek 20 posto preporuka, što je manje i u usporedbi s Izvješćem za 2015. koje Sabor nije prihvatio Foto: FaH
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom Izvješću za 2020., upozorava kako se njene preporuke sve manje ispunjavaju, a to se, smatra, može objasniti i time da Hrvatski sabor još nije raspravio njena izvješća za 2018. i 2019. godinu što ima niz dugoročnih posljedica.
„Analizom Mišljenja hrvatske Vlade na Izvješće za 2019., utvrdili smo da su nadležna tijela postupala ili postupaju po tek 20 posto preporuka, što je manje i u usporedbi s Izvješćem za 2015. (29 posto), koje Sabor nije prihvatio“, navela je Vidović kojoj je osmogodišnji mandat istekao 1. ožujka, a za novi se nije javila.
„Posebno zabrinjava što se Vlada nije očitovala na čak 60 posto preporuka“, ističe pravobraniteljica koja je u Izvješću za 2020. navela čak 142 preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava u gotovo svim područjima života, a u najvećoj su mjeri upućene nadležnim ministarstvima.
Navodi i kako Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao tijelo nadležno za izradu izvješća o provedbi preporuka pravobraniteljice, to nije učinio još od Izvješća za 2013. „Očito je da izostanak rasprave u Saboru ima niz dugoročnih posljedica koje ne doprinose boljoj zaštiti ljudskih prava“, konstatira Vidović koja se požalila i kako MUP njenom Uredu i dalje uskraćuje neposredan uvid u podatke o postupanju prema iregularnim migrantima u svom informacijskom sustavu.
Ured pravobraniteljice, koji je lani imao 53 zaposlenih, postupao je u gotovo pet tisuća predmeta, od čega novootvorenih nešto preko 2.900, što je 16 posto više u odnosu na 2019. To je u najvećoj mjeri posljedica epidemije koronavirusa i potresa koji su snažno utjecali na ljudska prava u Hrvatskoj, tumači pravobraniteljica i navodi kako je, kao i u 2019., najviše pritužbi zaprimljeno u zdravstvu (328), a po prvi put, među pet najzastupljenijih, s rastom od 49 posto, našle su se i komunalne djelatnosti.
Na epidemiju koronavirusa odnosilo se oko deset posto svih novootvorenih predmeta, vjerojatno bi ih bilo i značajno više da Ured nije oštećen u potresu, pa prvih mjeseci epidemije nije imao uvjete za njihovo redovno otvaranje. Epidemija koronavirusa, iščitava se iz Izvješća, snažno je utjecala i na pacijente i na zdravstvene djelatnike, koji su „podnijeli najveći pritisak“ epidemije.
Kad je o pacijentima riječ, prema podacima HZZO-a, u prvih devet mjeseci 2020. broj njihovih dolazaka obiteljskim liječnicima bio je za petinu (21,5 posto) manji u odnosu na 2019., predškolske djece za 22, 6 posto, a žena za 20, 7 posto. Istodobno, broj usluga za koje nije nužan fizički dolazak porastao je za trećinu. Građani su se pravobraniteljici tužili da su u redovima morali stajati ispred domova zdravlja, da su bez ikakve privatnosti morali iznositi svoje tegobe, obiteljske prilike, kao i da su pregledavani preko prozora ordinacije.
Liste čekanja s godinama se nisu smanjile, a nerijetko su za određene preglede i postupke sve duže. Epidemija i mobilizacija zdravstvenog sustava u ožujku i travnju, kada su zbrinjavana samo hitna i covid 19 stanja, doveli su do novog poremećaja, jer je veliki broj pregleda, dijagnostičkih postupaka i operacija otkazan ili odgođen do daljnjega, navodi Vidović.
Prema podatcima HZZO-a, u 2020. je znatno smanjen broj narudžbi za prvi specijalistički pregled (55.007 u odnosu na 129.356 u 2019.), kao i kontrolne preglede (280.599 u odnosu na 515.590). Osim osnivanja pozivnog centra Ministarstva zdravstva iz kojega se pacijenti preusmjeravaju u druge bolnice u Zagrebu, nije poznato na koji način se planira u razumnom roku osigurati pružanje svih zdravstvenih usluga građanima, navodi pravobraniteljica.
Naglašava i kako u Hrvatskoj nedostaje 121 tim obiteljske medicine, 52 tima pedijatrije (najviše u Zagrebu), 205 timova dentalne zdravstvene zaštite i 58 timova ginekologije.
Pravobraniteljica Vidović se osvrnula i na odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, ustvrdivši kako su „prve, ali i većina kasnije donesenih odluka ograničavale temeljna prava i slobode, zajamčene Ustavom i međunarodnim dokumentima, od slobode kretanja i okupljanja do prava na privatnost“. „Osobito zabrinjavajućom“, s pozicije zaštite prava na privatnost i nepovredivost doma, označila je zabranu ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.
Navela je i kako je odobravanje propusnica za napuštanje mjesta prebivališta bilo neujednačeno, pa su ih „u istoj prilici neki članovi kućanstva dobili, dok su drugima odbijene bez obrazloženja“. Uz to, dodaje, propusnice su otežale pristup javnim uslugama stanovnicima seoskih područja i otoka, ukidanje pak javnog prijevoza otežalo je dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga u udaljenim područjima, posebice za osobe starije životne dobi. Na nesnalaženje građana u novim okolnostima, drži, utjecala je i brojnost odluka Stožera, do 13. siječnja 2021. donio je 271 odluku.
Pravobraniteljica se osvrnula i na zagrebački potres, ustvrdivši kako su mediji i društvene mreže pokazali kako do građana nisu dolazile pravovremene i provjerene informacije o nadležnim tijelima i dostupnoj pomoći, a situaciju su dodatno komplicirale epidemiološke mjere i ograničenje kretanja. Javni prijepori oko načina i financiranja obnove između Grada Zagreba i nadležnog Ministarstva te prigovori da neovisni stručnjaci nisu dovoljno konzultirani pri donošenju odluka, produbili su nepovjerenje u institucije, istaknula je.
Vidović navodi kako „mnogi i dalje ne znaju što trebaju činiti i kako ostvariti prava, a nepovjerenje u institucije i sustav je veliko“.
Do 18. siječnja 2021. podnesena su 202 zahtjeva za ostvarivanje nekog zakonskog prava vezanog uz obnovu, navela je, opetujući kako je nužno formirati mobilne timove djelatnika resornog Ministarstva graditeljstva i/ili Grada koji će građane na terenu besplatno upućivati o pravima te im pomoći pri sastavljanju prijava.
Procijenjeno je da ukupna izravna šteta potresa po EU pravilima iznosi više od 86 milijardi kuna, a razvidno je da će obnova biti dugotrajna, kompleksna i financijski izazovna, zaključuje pučka pravobraniteljica Vidović u Izvješću za 2020.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu