"Šokirana sam što neki i u ovom dokumentu, čija bi se važnost trebala podrazumijevati, traže načina da zatru rodnu ravnopravnost ili, štoviše, tvrde da ratifikacija Istanbulske konvencije ugrožava prava žena", rekla je Biljana Borzan Foto: European Commisson
Europski parlament podržao je danas ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija.
Za rezoluciju koja zagovara ratifikaciju glasalo je 489 parlamentaraca, 114 protiv uz 69 suzdržanih.
Hrvatski europarlamentarci i europarlamentarke glasali su – očekivano – različito, ovisno o političkoj grupaciji kojoj pripadaju. Ono što je ipak neočekivano da su se eurozastupnici iz HDZ-a, redom članovi iste političke grupacije Europske pučke stranke (EPP) – podijelili, i to do krajnjih granica.
Dubravka Šuica i Željana Zovko glasale su za ratifikaciju, Ivica Tolić protiv, a Ivana Maletić bila je suzdržana. To glasanje nalik na 'rakovu djecu' mogao bi biti znak kako će i među ovdašnjim HDZ-ovcima biti neslaganja kada Istanbulska konvencija dođe na ratifikaciju u Sabor, a što bi se prema službenim najavama trebalo dogoditi uskoro, u idućim mjesecima.
Dubravka Šuica danas se prijavila za raspravu kako bi obrazložila svoju podršku Konvenciji, ali ipak nije govorila. Ostali HDZ-ovci nisu uzimali riječ, ni danas nakon glasanja, ni jučer u raspravi.
Od ostalih parlamentaraca iz Hrvatske, Biljana Borzan, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec i Ivan Jakovčić su podržali ratifikaciju, a Marijana Petir i Ruža Tomašić bile su protiv.
Za i protiv
U gotovo dvosatnoj raspravi u ponedjeljak, Biljana Borzan iz grupacije Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) podržala je ratifikaciju uz opasku da čitav proces ratifikacije traje predugo.
Iznijela je podatak da u EU svakoga dana sedam žena umre od posljedica nasilja. Posebno je zabrinjavaju istraživanja koja pokazuju da je kod djece školske dobi nasilje postalo nešto prihvatljivo.
„Postalo je nomalno djevojčicu ili djevojku verbalno ili fizički napasti ukoliko se ne ponaša u skladu s očekivanjima okoline. Žene se svakodnevno susreću s diskriminacijom i nasiljem, a posebno je teško ukoliko se radi o osobama s invaliditetom ili ako pripadaju LGBTIQ skupini“, rekla je Borzan.
Osvrnula se i na kritiku konzervativnih krugova, pa i dijela europarlamentaraca, koji se protive ratifikaciji Konvencije.
„ Šokirana sam što neki i u ovom dokumentu, čija bi se važnost trebala podrazumijevati, traže načina da zatru rodnu ravnopravnost ili, štoviše, tvrde da ratifikacija Istanbulske konvencije ugrožava prava žena. Podržavam ovo izvješće jer traži sveobuhvatnu i hitnu ratifikaciju konvencije“, rekla je Borzan na sjednici u Strasbourgu.
Marijana Petir iz grupacije EPP oštro se usprotivila ratifikaciji. Tvrdi da Konvencija ne donosi poboljšanja u zaštiti od nasilja u obitelji.
„Istanbulska konvencija u mnogim svojim dijelovima oštro krši načelo supsidijarnosti, ne donoseći istovremeno učinkovit i inovativan instrument za borbu protiv nasilja. To je prvi međunarodni ugovor Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice. Polovica država članica EU nije ratificirala Konvenciju i morali bi se pitati zašto je tome tako“, rekla je Petir.
Najviše joj smeta upotreba i definicija 'roda', a tvrdi i da je Konvencija u suprotnosti s Rimskim statutom.
„Definicija 'roda' kako stoji u ovoj Konvenciji pretpostavlja da se čovjek ne rađa kao muško ili žensko već da je njegov 'rod' stvar njegovog osobnog izbora. To je u suprotnosti s Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda koji kaže da se 'rod' odnosi na dva spola, muški i ženski, što je jedina do sada međunardono priznata pravna definicija. Nasilje nad ženama možemo suzbiti primjerenim odgojem u obitelji, obrazovanjem u školama i poduzimanjem konkretnih mjera u državama članicama, a ne uvođenjem novih ideologija“, zaključila je Petir svoje izlaganje.
I Ruža Tomašić, članica grupacije Europski konzervativci i reformisti (ECR), kritizirala je Konvenciju, prije svega jer zagovara pravo na pobačaj.
Istina, osudila je nasilje u obitelji i nasilje nad ženama, pozivajući se i na svoje iskustvo policijske službenice. Založila se i za 'nultu stopu tolerancije' na nasilje, za pružanje zaštite žrtvama „neovisno o spolu ili dobi“', kao i za pravo žene na slobodno odlučivanje, ali – do jedne granice.
„Žena mora imati pravo kad će i s kim će stupiti u spolni odnos i kako će se zaštiti. Dokle god odlučuje samo o svom tijelu, a ne i o životu drugih, žena mora imati punu kontrolu nad svojim odlukama. Sve ostalo u izvješću , od zagovaranja pobačaja, promoviranja rodne ideologije do nametanja političke korektnosti, ne služi prevenciji i sankcioniranju nasilja nego širenju liberalne agende i ušutkivanju onih koji se ne slažu. Ideologija kojoj je glavni cilj rušenje tradicionalnog kršćanskog društva ne može imati moju podršku, a nadam se ni podršku hrvatske Vlade“, ustvrdila je Tomašić.
'Ratifikacija nije dovoljna'
Argumenti poput prava nerođene djece, pobačaja kao nasilja i zagovaranje kršćanskih vrijednosti mogli su se čuti i od nekih drugih parlamentaraca koji su osjetili potrebu danas nakon glasanja obrazložiti u parlamentu zašto su protiv toga da EU ratificira Istanbulsku kovenciju.
Tako je poljska parlamentarka Urszula Krupa (ECR) rekla da „pobačaj nije ljudsko pravo nego nasilje“ i da „ne možemo na nasilje odgovoriti nasiljem“. Njezina kolegica Jadwiga Wisniewska nazvala je Istanbulsku konvenciju „političkim alatom propagande“ koji ne rješava nasilje. I Marek Jurek, također Poljak iz grupacije ECR, negodovao je zbog podrške ratifikaciji rekavši kako se sada zalaganje za pravo na život doživljava kao napad, a da zapravo „naše vrijednosti doživljavaju napad“, a to što se „želi isključiti one države koji su protiv pobačaja, vodi nas u katastrofu, veću od mnogih kriza do sada“.
S druge strane, brojniji glasovi 'za' ratifikaciju isticali su značaj borbe protiv nasilja, nazivajući nedopustivim negiranjem nasilja nad ženama. Borba za slobodu žena od nasilja je civilizacijsko pitanje, čulo se u raspravi.
Lijeva politička grupacija GUE/NGL (Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice), pozdravila je odluku parlamenta da EU ratificira Konvenciju, ali i upozorila da to nije dovoljno. Pozvali su Europsku komisiju da što prije donese direktivu za njezinu implementaciju.
"Svake minute kada šutimo, neka žena postaje žrtva psihičkog, seksualnog ili verbalnog nasilja unutar obitelji. Istanbulska konvencija može razbiti ovu šutnju tako što će okončati nekažnjivost počinitelja, zaštititi žrtve i spriječiti različite oblike nasilja“, rekla je grčka parlamentarka Kostadinka Kuneva.
"Sama ratifikacija Konvencije nije dovoljna. Potrebno je da ona stupi na snagu što je brže moguće, a mi također trebamo poduzeti i neke nove mjere. Predlažem uvođenje 'paneuropskih mjera' za pomoć žrtvama rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja. Na primjer, pozivam Komisiju da razmotri uvođenje hitnog poziva - poput 112 - za svaku osobu koja je žrtva nasilja a koja treba pomoć ", predložila je Kuneva, članica GUE/NGL.
Podrška Europskog parlamenta ratifikaciji Istanbulske konvencije ne znači da je ona automatski ratificirana, već to znači političku podršku većine europarlamentaraca da se što prije pristupi njezinom usvajanju. Za sada, Konvenciju podržavaju Komisija i Parlament, dok još uvijek postoji otpor unutar Vijeća EU.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu