Stopa zatvaranja najviše je porasla u Bugarskoj (+10,8 posto), Turskoj (+9,5 posto), Češkoj (+7,6 posto), Srbiji (+6,6 posto) i Danskoj (+5,5 posto) Foto: Marina Paulenka, www.marinapaulenka.com
Europski zatvori u prosjeku su gotovo u potpunosti popunjeni s 9 zatvorenika na 10 dostupnih mjesta, navodi se u godišnjoj statistici Vijeća Europe za 2016. objavljenoj u utorak.
To izvješće pokazuje da je stopa zatvaranja porasla s 115,7 na 117,1 zatvorenika na 100.000 stanovnika od 2015. do 2016. Ta je stopa ranije bila u padu svake godine od 2012., kada je dostigla 125,6 zatvorenika na 100.000 stanovnika.
Stopa zatvaranja najviše je porasla u Bugarskoj (+10,8 posto), Turskoj (+9,5 posto), Češkoj (+7,6 posto), Srbiji (+6,6 posto) i Danskoj (+5,5 posto). Najveći pad zabilježen je u Islandu (-15,9 posto), Sjevernoj Irskoj (-11,8 posto), Litvi (-11,1 posto), Belgiji (-10,1 posto) i Gruziji (-6,7 posto).
U Hrvatskoj je također zabilježen pad stope zatvaranja (-6,2 posto) - s 3341 na 3108 zatvorenika.
S druge strane, prenapučenost zatvora i dalje je ozbiljan problem u mnogim zemljama. Trinaest od 47 zatvorskih uprava izvijestilo je da ima više zatvorenika nego mjesta u zatvoru. Najveća prenapučenost je u zatvorima u Makedoniji (132 zatvorenika na 100 mjesta), potom u Mađarskoj (132), Cipru (127), Belgiji (120), Francuskoj (117), Portugalu (109), Italiji (109), Srbiji (109), Albaniji (108), Češkoj (108), Rumunjskoj (106) i Turskoj (103).
U Hrvatskoj nema problema s prenapučenim zatvorima (77,3 zatvorenika na 100 mjesta) po čemu je među boljima.
Žene i dalje čine mali dio sveukupne zatvorske populacije - 5,3 posto dok ih je u Hrvatskoj 4 posto.
Više od jedne četvrtine svih osuđenih zatvorenika (26,4 posto) služi kaznu u trajanju od jedne do tri godine, a u Hrvatskoj je takvih zatvorenika 32,7 posto.
Stopa zatvorenika koji služe kaznu kraću od jedne godine neznatno je pala s 13,5 posto 2015. na 13,3 posto 2016., učvrstivši trend zabilježen tijekom nekoliko godina, a u RH je takvih 11,3 posto.
Stopa zatvorenika koji su na izdržavanju kazne duže od 10 godina narasla je s 11,4 posto na 13 posto, a u RH ih je 12,3 posto.
Krađa je ponovno na vrhu popisa kaznenih djela zbog kojeg je zatvorena većina zatvorenika (18,9 posto), nakon nekoliko godina tijekom kojih je bilo najviše zatvorenih zbog droge. U hrvatskim kaznionicama zbog krađe je 22,1 posto zatvorenika.
Godine 2016. na drugom mjestu su kaznena djela povezana s drogom i zatvorenika po toj osnovi je 17,5 posto, a u RH 11,2 posto.
Treće mjesto zauzima pljačka (12.6 posto zatvorenika, a u RH 14,6 posto), zatim slijedi ubojstvo (12.1 posto, a u RH 15,7 posto).
Ovo godišnje izvješće Vijeća Europe prvi put sadrži podatke o zatvorenicima osuđenima za prekršaje u cestovnom prometu, koji čine 2,6 posto svih zatvorenika. U Hrvatskoj ih je 3,4 posto.
Dnevni izdaci po zatvoreniku jako variraju diljem Europe. Ukupno 44 zatvorske uprave koje su dostavile ove podatke trošile su prosječno 51 euro dnevno po zatvoreniku 2015. (u RH 45,07 eura).