Florence Hartmann: Dokad ćemo biti solidarni?

Dokad će Europa biti solidarna s izbjeglicama iz Ukrajine i može li ikada istinski osvijestiti duboku nepravdu diskriminacije prema izbjeglicama iz Azije i Afrike? Ta su pitanja istaknuta u razgovoru “Na granici humanosti” u subotu navečer u Dubrovniku, u kojemu su sudjelovali francuska novinarka i bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann te dva filozofa i političara: profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci i vijećnik riječkoga Gradskog vijeća iz stranke Možemo! Nebojša Zelič, te profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik Gradskog vijeća Zadra, nezavisni Marko Vučetić.

“Grubo rečeno, Europi je lakše primiti lijepe ukrajinske plavuše i njihovu djecu, nego izbjeglice iz drugih ratova. S jedne je strane logično da Europa primi izbjeglice iz rata u svojoj regiji, neovisno o svim predrasudama, ali ja se pitam: dokad ćemo biti i s tim ljudima solidarni? Dosad je došlo četiri i pol milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Ali,  koliko ih može doći? Deset milijuna? Petnaest? Za izbjeglice s drugih kontinenata, crvena crta postavljena je vrlo brzo”, kazala je Hartmann, podsjećajući da europski mediji imaju običaj da se brzo “umore” od izbjeglica. “Od Sirije smo se jako brzo 'umorili'”, podsjeća.

Podsjetila je kako Europa izbjeglice iz Sirije, Jemena ili Afganistana Europa nikad nije zvala pravim imenom - “izbjeglice” - nego ih je prozvala “ekonomskim migrantima”, kako ne bi prihvatila obaveze međunarodnog prava da pomogne izbjeglicama. “Izbjeglice su zaštićene Ženevskim konvencijama, i mogu ostati i dobiti zaštitu u Europi sve dok u njihovim zemljama traje opasnost. S ratom u Ukrajini, automatski smo prihvatili riječ 'izbjeglice'. Europa je tako riječima stvorila segregaciju”, kazala je Hartmann.

Nebojša Zelič kazao je kako je Europa odnosom prema izbjeglicama “izdala vrijednosti” ljudskih prava. “Liberalna demokracija sama po sebi može ispasti zamka, jer je ideju čovjeka zanemarila nauštrb ideje građanina. Sve se manje govori o 'čovjeku', a fokus je stavljen na 'građanina'”, kaže Zelič, konstatirajući kako takav odnos pokazuje da su “sama ljudska prava postala poprište ideološke borbe”. “Ni oko njih u Europi ne postoji konsenzus”, konstatirao je, pa poentirao odgovorom koji je Mahatma Gandhi dao novinaru kada ga je pitao što misli o zapadnoj civilizaciji. “Zapadna civilizacija?”, odgovorio je Gandhi. “Mislim da bi to bila izvrsna ideja.”

Zelič je komentirao i odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića prema izbjegličkom problemu. “Vrlo je cinična bila predsjednikova izjava kada je rekao kako je normalno da na granicama bude nasilja i pitao da 'neće im valjda svirati balalajke'. Ne treba svirati balalajke, treba samo poštovati ljudska prava”, kazao je Zelič. “Taj odgovor hrvatskog predsjednika bio je moralno grozan”, kaže Zelič.

“Postoji ideja kako je normalno da policija radi nasilje na granici. U takvim situacijama, kao što je bila ona s poznatom snimkom, nije razjašnjeno postoji li zapovijed za nasiljem, što je sasvim moguće, ili u policiji imamo ljude koji svojevoljno skidaju policijske oznake i odlaze se 'zabavljati' tukući ljude. No, treba znati da pendreci nikad nisu okrenuti samo prema van: ako policiji date pravo da nasilje koristi mimo procedura, ono se vrlo brzo okreće i prema unutra”, upozorio je Zelič.

Marko Vučetić odgovorio je na pitanje moderatora tribine Pere Mrnarevića o tome zašto se Europa ne srami podbačaja u odnosu na vlastiti narativ. “Ideal čovjeka solidarnosti je jezična obmana. Ljudski je svijet jadan i bešćutan, iznimno rijetko sretan i iznimno rijetko solidaran”, pesimistički je odgovorio Vučetić. Na Baniji poslije potresa, podsjetio je, “reagirali smo animalnom snagom solidarnosti” pa “ludovali nekoliko dana”, ali danas je Banija prekrivena zaboravom. U svijetu, pak, istodobno traje i 21. stoljeće, ali i devetnaesto, a mnogi žive i u osamnaestome, pa sedamnaestome, kazao je Vučetić.

Florence Hartmann pitala se zašto nitko nije tužio države Europske unije zbog nasilja prema izbjeglicama. “Nitko nije tužio nijednu od država članica EU zbog nasilja prema izbjeglicama, a to bi se moglo učiniti”, ustvrdila je Hartmann, ustvrdivši kako je nasilni odnos prema izbjeglicama koje dolaze izvan Europe “službena europska politika”. Kaže kako su snimke nasilja hrvatske policije nad izbjeglicama na u Francuskoj odjeknule “kao skandal”, ali je, prema Hartmann, takva reakcija neopravdana, jer se slično nasilje zbiva i u Francuskoj, kao i u drugim članicama EU.

Tribinom o izbjeglicama okončan je trodnevni skup “Proljetni rebedu”, koji je organizirao dubrovački aktivistički kolektiv “Rebellious education”, a u sklopu kojega je, u četvrtak, održan još i razgovor o cenzuri i slobodi govora, a u petak su predstavljene knjige Viktora Ivančića “Radnici i seljaci“ te “Zlomovina“.

florence-hartmann-dokad-cemo-biti-solidarni-7682-10432.jpg

“Ideal čovjeka solidarnosti je jezična obmana. Ljudski je svijet jadan i bešćutan, iznimno rijetko sretan i iznimno rijetko solidaran”, pesimistički je kazao Marko Vučetić. Na fotografiji Marko Vučetić, Pero Mrnarević, Nebojša Zelič i Florence Hartmann
“Ideal čovjeka solidarnosti je jezična obmana. Ljudski je svijet jadan i bešćutan, iznimno rijetko sretan i iznimno rijetko solidaran”, pesimistički je kazao Marko Vučetić. Na fotografiji Marko Vučetić, Pero Mrnarević, Nebojša Zelič i Florence Hartmann
Foto: 
Boris Pavelić