Gotovo dvije trećine honoraraca i freelancera u medijima radi za manje od prosječne plaće od 7.711 kuna

U sklopu projekta „Sindikati za pravedan oporavak“, u srijedu u Novinarskom domu predstavljeni su rezultati istraživanja o radnom statusu nestandardnih radnika u medijima. Istraživanje je provedeno s obzirom da u zadnje vrijeme svjedočimo globalnom porastu broja atipičnih radnika u medijskom sektoru i to ne samo novinara, već i fotografa, montažera, grafičara, snimatelja i prevoditelja. Kako je rečeno, ovo mini istraživanje je prvi korak Sindikata novinara Hrvatske da shvati kako se atipični radnici i freelanceri uklapaju u industriju. Cilj istraživanja bio je prikupiti osnovne informacije o radnom statusu atipičnih radnika, honoraraca i freelancera, čiji se glasovi slabije čuju kod poslodavaca, zakonodavaca i šire javnosti.

Rezultate istraživanja Medijski freelanceri na uzorku od 135 ispitanika predstavila je docentica iz Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti, Dina Vozab objasnivši kako se atipični rad u medijima odnosi na oblike zaposlenja koji nisu stalni i/ili na nepuno radno vrijeme. Dodatno je pojasnila da je riječ o kratkoročnijim ugovorima, podugovorenom poslu, povremenom, honorarnom i freelance radu.

''To je problem koji nas u medijskom sektoru jako muči. Svjesni smo i toga da je taj problem sve veći i da je potreba podrške i zaštite radničkih socijalnih prava naših kolega i kolegicama koji rade u atipičnim uvjetima rada itekako potrebno'', kazala je predsjednica SNH i Europske federacija novinara Maja Sever.

Prema rezultatima istraživanja, 53,3% radnika/ca je visokoobrazovano, a prosječna mjesečna neto plaća najviše anketiranih ‘atipičnih’ novinara i fotoreportera iznosi od 4.000 do 8.000 kuna (njih 34,1 posto), a slijedi ih druga velika skupina od 31,1 posto koji su plaćeni od 0 do 4.000 kuna. Pojednostavljeno, gotovo dvije trećine honoraraca i freelancera u hrvatskim medijima radilo je za manje od hrvatske prosječne neto plaće koja je, kako je istaknuto u istraživanju, u lipnju iznosila 7.711 kuna.

Osim niskih primanja, postoji još niz problema kojima su opterećeni ovi radnici. Primjerice, čak njih 38.5 % radi na autorski ugovor, ugovor o djelu ili drugi oblik honorarnog ugovora, više od godinu dana, a za 29,6% radnika takav ugovor bio je jedini način zaposlenja. Naime, poslodavci nisu nikakav drugačiji ugovor ponudili, što znači da su prisiljeni raditi kao “freelanceri”, a pošto se u anketi iskristaliziralo da je dosta njih na ovaj način i nekoliko godina vezana za neke medijske kuće, možemo reći da se ovdje radi o prikrivenom radu.

Iznenađujući odgovor na istraživanje došao je od Josipe Klišanin, predstavnice Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koja je nakon odslušane prezentacije rekla da su ti prekarni radnici sami izabrali taj oblik zaposlenja i da ne može biti da nema posla, jer kako kaže, Hrvatska uvozi veliki broj stranih radnika. Iako su u prezentaciji, netom prije te izjave, prikazani suprotni podatci, ističu u SNH.

Iako je gospođa iz nadležnog ministarstva došla s dobrom voljom na Okrugli stol, s podržavajućim stavom spram organiziranja kroz sindikat, neke njezine izjave ipak su odale da u Ministarstvu rada ne barataju s pojmovima koji se tiču atipičnih radnika, što je dosta zabrinjavajuće, jer se tržišta rada vrlo brzo mijenja, a Hrvatska jako kaska u prilagodbi zakonodavnih okvira za ove oblike rada.

Kao što pokazuje literatura, ulazak u poziciju freelancera se često odvija preko drugih prekarnih pozicija, primjerice kroz volontiranje ili neplaćeno stažiranje. U ovom istraživanju, 51,9% ispitanika ima iskustvo volontiranja ili neplaćenog stažiranja za medije. Rad u medijima i novinarstvu često je obilježen etikom “rada iz ljubavi”, što znači da su radnici u toj industriji spremniji žrtvovati bolje radne uvjete ili jasnije granice između posla i privatnog života za posao kojeg vole raditi i kojeg smatraju svojim pozivom. Takva etika može objasniti zašto je volontiranje često prvi korak ulaska u karijeru, a to je iskustvo podijeljeno i u jednom intervjuu u ovoj studiji.

“Ja sam još dok sam studirala počela raditi u onom časopisu Homo Volans kojeg je pokojni Valerij Jurešić vodio, tamo me nitko nikad nije ništa platio, ali dobro, to sam smatrala kao, još sam student, mlada, pa… Zatim sam velim na Radio Studentu smo svi bili volonteri, na portalu Muzika.hr nisam apsolutno ništa zarađivala, osim što sam ja lektorirala portal pa sam za to dobila neku siću, ali novinarski posao se kompenzirao tako da dobiješ karte za koncerte, cd-e, knjige i tako, znači, ali opet sam ja to nekako trpala u službu kao izučit ću se pa ću nešto postići…”

Također, ono što atipični radnici u medijima u istraživanju spominju kao bitan problem jest nedostatak socijalnih prava, kao što su pravo na bolovanje i pravo na porodiljni dopust te drugih prava egzistencijalne prirode, a koja bi im omogućila donekle normalan život. Primjerice, njih 33.3% ne može riješiti stambeno pitanje, 32.6% ne može planirati obitelj, 70,4% nema uvjete za podizanje kredita, 65,9% kaže da neće ostvariti puno mirovinu.

Kao što već znamo, freelanceri i honorarci u medijima su raštrkani i decentralizirani i vrlo ih je teško okupiti u kolektiv koji bi pokrenuo bilo kakvu industrijsku aktivnost ili se upustio u bilo kakav oblik pregovora s poslodavcima. Sindikat novinara će pokušati iskoristiti prikupljene podatke u borbi za prava atipičnih radnika. Također, rezultati će se koristiti za početak procesa pregovaranja za nacionalni kolektivni ugovor u medijima. Na temelju dobivenih povratnih informacija iz ankete, organizirat ćemo najmanje dvije radionice na temu podizanja kapaciteta atipičnih radnika te artikulaciju rasprave i analize potencijala organizacije ovih prekarnih radnika/ca.

Ova je studija nastala kao dio projekta „Sindikati za pravedni oporavak“ kojeg u Hrvatskoj vodi Sindikat novinara Hrvatske, u suradnji s Europskom federacijom novinara (EFJ) i Europskom konfederacijom sindikata (ETUC). Cilj je ove studije opisati status, radne uvjete, zadovoljstvo radom i životom te perspektive za kolektivno organiziranje atipičnih radnika u hrvatskoj medijskoj industriji. Studija ne uključuje samo novinare, već i druge radnike u medijskoj industriji, poput producenata, grafičkih dizajnera, fotografa, montažera ili prevoditelja. Studija bi trebala ponuditi informacije i podatke koji će olakšati Sindikatu novinara Hrvatske da kreira politike i strategije uključivanja medijskih freelancera i adresiranja njihovih prava u procesu kolektivnog pregovaranja.

Nakon prezentacije rezultata, održan je i Okrugli stol, koji je moderirala Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu