Hoću da to uđe u Ustav!: Udruga Poljičana želi da se uvrsti njihov statut, a Plemenita općina turopoljska traži povrat zemljišta

Najavljenu promjenu temeljnog državnog dokumenta vezanu za «lex Perković» političke stranke i nevladine udruge nastoje iskoristiti kako bi 'na mala vrata' progurali i druge izmjene poput uvođenja Doma regija, novog teritorijalnog ustroja ili vraćanja oduzete imovine. Forum.tm prenosi njihove želje

Kad bi se realizirali svi prijedlozi Vlade, saborskih zastupnika i nevladinih udruga o skorim izmjenama Ustava koje je prikupio saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, temeljni državni dokument koji i ovako muku muči da ga se shvati ozbiljno dobio bi dodatnu karikaturalnu dimenziju.

Idemo redom, stanovitoj Udruzi zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" ne sviđaju se Izvorišne osnove Ustava pa traži da se dopune "postojanjem drevne Poljičke kneževine i njenog Poljičkog statuta", koja je, očito smatraju Poljičani, sjeme iz kojeg je nastala Hrvatska i njezina državotvornost.

Tu je Zajednica zemljišnih zajednica Hrvatske koja uz Udrugu zemljišnih zajednica Zagrebačke županije i Zemljišnom zajednicom Plemenitom općinom turopoljskom predlaže da se Ustav dopuni odredbom o "jamstvu na povrat imovine oduzete od strane totalitarnih režima", što je podržao i Klub zastupnika HNS-a, koji ima jasniji prijedlog: "Da će se svima onima kojima je oteta imovina, imovina biti i vraćena."

Ni HDSSB-ovci Branimira Glavaša nisu sjedili skrštenih ruku. Oni bi da se uz postojeći Zastupnički dom formira i Dom regija te bi zajedno činili Hrvatski sabor s tim da bi imali najmanje 101, a najviše 160 zastupnika. Dom regija bilo bi tijelo nalik na već zaboravljeni Županijski dom. Činilo bi ga 10 zastupnika koje bi neposredno birali građani na rok od četiri godine. Dom regija, traže slavonski regionalci, predlagao bi zakone i raspisivanje referenduma Zastupničkom domu te raspravljao i davao mišljenja o pitanjima iz djelokruga Sabora. U postupku donošenja Ustava i zakona kojima se utvrđuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug rada državnih tijela i lokalne samouprave i uprave davao bi Zastupničkom domu prethodno mišljenje.

Da Dom regija ne bude tek protokolarno tijelo, HDSSB-ovci predlažu da mu se da ovlast da u roku od 15 dana od izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, može vratiti zakon na ponovno odlučivanje u Zastupnički dom koji bi ga u tom slučaju mogao donijeti isključivo natpolovičnom većinom. Odredili su i regije: Slavonija i Baranja, Dalmacija, Grad Zagreb, Jugozapadna Hrvatska i Sjeverozapadna Hrvatska, s čim se ne slaže zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, koji pak traži da Istra ostane posebna regija.

Negdje između svih ovih prijedloga poslanih zastupničkim klubovima, koji će teško biti uvršteni u budući tekst Ustava, krije se i osnovni razlog mijenjanja tog dokumenta, a to je nezastarijevanje zločina vezano uz famozni "lex Perković". SDP-ovi zastupnici, njih 46, promijenili bi Ustav tako da se u članak 31. doda da nema zastare za "kaznena djela teškog ubojstva počinjena iz političkih pobuda" s čim se ne slaže Vlada, nego predlaže nešto drukčije: "kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom" i još: "za kaznena djela iz stavka 4 ovoga članka kazneni progon može se poduzeti i nakon isteka rokova za zastaru kaznenog progona."

Onda stiže i Vladimir Šeks koji traži da "zastara ne može nastupiti i za druga teška kaznena djela npr. silovanja, teških tjelesnih ozljeda", pa Boro Grubišić da ne zastarijevaju "ubojstva (…) načinjena upravo iz ideoloških razloga", onda Laburisti da «nijedno uzimanje života ne zastarijeva", pa opet HDZ da "ne zastarijeva kazneno djelo ubojstva počinjeno od strane jugoslavenskog komunističkog režima" i onda na kraju da ne zastarijevaju ni "kaznena djela počinjena od strane visokih državnih dužnosnika: predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade RH, predsjednika Hrvatskog sabora, ministara, guvernera HNB-a, ostalih dužnosnika, propisana posebnim zakonom".