Hrvatsku je ekonomska kriza toliko srozala da je ovog trenutka, prema podacima Eurostata, po BDP-u izraženom kroz kupovnu moć bolje stojeća od samo dviju članica Europske unije - Rumunjske i Bugarske.
Na početku pregovora kao jedan od argumenata za brz ulazak Hrvatske u zajednicu iznosila se i činjenica da ju je u leđa gledalo, barem što se BDP-a tiče, pet do sedam članica EU-a, ovisno o godini. Nove članice EU-a kriza je dobro uzdrmala, ali su se oporavile i bilježe rast. Poljska je čak postala izuzetak od globalnog pravila: dinamična ekonomija te zemlje uspjela je prebroditi krizna vremena bez ulaska u recesiju! Štoviše, Poljska, na početku članstva u EU - nerijetko označavana kao zemlja izvoza radnika (poznatih kroz simbol "poljskog vodoinstalatera“ koji je navodno trebao ugroziti domaću radnu snagu i, naravno, nije) - vratila je atraktivnost domaćeg tržišta rada vlastitim građanima. Poljaci se vraćaju raditi kući. Više im se isplati.
Eurostatovi svježi podaci ukazuju na to da je članstvo u EU za zemlje koje su se kako–tako spremile i prilagodile zaista bilo zaštitni kišobran od većih problema, primarno kroz usvojene politike i stilove ponašanja na tržištu. One su uspješno odradile tranziciju i doslovce se navikle na poslovanje na unutarnjem tržištu Unije, što Hrvatsku, spremnu u papirologiji i bez saznanja kako će stvar izgledati kada počne članstvo, tek čeka u seriji bolnih, tvrdih lekcija iz prakse. Nije bez razloga opaska jedne visoke dužnosnice u Europskoj komisiji, iz Opće uprave za ekonomiju, koja iskreno priznaje da joj je na dosjeu Hrvatske lakše raditi jer "Hrvatska još ne zna".
Razlika između prošloga kruga proširenja i ovoga u kojem je Hrvatska prva zakoračila na teren zajednice baš je u tome da 12 novodošlih nije imalo konkurencije u sebi sličnim zemljama i ekonomijama, a i ušle su u vremenima gospodarskog prosperiteta.
Hrvatska će od 1. srpnja na poslovnom ringu unutarnjeg tržišta susretati spremne i uvježbane iskusne konkurente. Od 1. srpnja sučeljavaju se devet godina članstva u EU (i time unutarnjem tržištu) s devet godina priprema na papiru. Nove članice su 2004. godine bile u intenzivnom ekonomskom rastu – Hrvatska pristupa u recesiji koja bi, valjda, morala okopniti do kraja godine.
Eurostatova analiza BDP-a i, paralelno s tim, stvarne osobne potrošnje (AIC, Actual Individual Consumption) ukazuje na neke nelijepe istine. Hrvatska je zaostala u napredovanju kojim se sve do nedavno hvalila. Njezin je BDP sada na 61 posto prosjeka EU-a, postotak niže od Latvije, skore nove članice eurozone. Latvija je, za razliku od Hrvatske, ispunila sve uvjete za monetarnu uniju. Hrvatska od njih šest u potpunosti zadovoljava samo jedan, prema analizi DB Researcha, koja, uzgred, ne očekuje da će Hrvatska biti spremna za monetarnu uniju prije kraja desetljeća.
Prema podacima o BDP-u, statističkom indikatoru blagostanja svake zemlje, listu vodi Luksemburg s indeksom 271 iznad prosjeka EU-a, ispred Austrije, Irske, Nizozemske i Švedske. Irska je neko vrijeme bila prva na kontinentalnoj ljestvici dokle je stigla s mjesta fenjeraša u vrijeme pristupanja, kriza ju je bacila nekoliko koraka natrag, ali se oporavila. Italija i Španjolska, kao starije članice EU-a, ispod su prosjeka zajednice s indeksima 98 i 97. Od novih članica najbolje stoje Malta i Cipar ispred Slovenije s BDP-om od 82 posto europskoga. Grčka i Portugal, zdrmani krizom, potonuli su na razinu Slovačke (tri četvrtine prosječnog BDP-a).
Prema AIC-u, indeksu kojim se mjeri stvarna osobna potrošnja, dakle, financijske mogućnosti domaćinstava, Luksemburg je i dalje vodeći u EU, Irska, na vrhu po BDP-u, ovdje je desetak mjesta niže, na razini Francuske i nešto iznad Italije, što ilustrira koliko je zapravo bila kriza u toj zemlji. Hrvatska je i po tom parametru na samom europskom repu s 59 posto prosjeka EU27. Usporedbe radi, to je postotak manje od Turske, koja hvata priključak s Hrvatskom i prema BDP-u, trenutačno na 56 posto europskog prosjeka. Od Hrvatske i tu lošije stoje samo Bugarska i Rumunjska, nekoliko postotaka iznad nje su Latvija i Mađarska, a izravnata je s Estonijom. Slovenija je na 79 posto EU27.
EU je, dakle, i dalje prostor dramatičnih razlika između luksemburških 271 i bugarskih 47 posto BDP-a. Slično je i sa stvarnom osobnom potrošnjom, 141 posto Luksemburga prema 48 posto Rumunjske.
Od zemalja regije i iz čekaonice za EU, BDP u Crnoj gori je 42 posto europskoga, a u Makedoniji i Srbiji po 35 posto. Albanija je na 30, a Bosna i Hercegovina na samo 28 posto, čime je i najsiromašnija zemlja aspirantica za članstvo u zajednici.