I liječnici su protiv spalionice na Rebru

I liječnici su protiv spalionice na Rebru. Prijedlog gradnje kontroverzne spalionice, koja bi nadomak bolesničkih soba, u bolničkome krugu Kliničkog bolničkog centra Zagreb - nedaleko od središta glavnog grada - spaljivala 1.200 tona infektivnog bolničkog otpada godišnje, izazvao je građanske prosvjede u kojima sudjeluju i liječnici kojima bi javno protivljenje moglo ugroziti egzistenciju, jer rade u bolnici čijoj se upravi javno suprotstavljaju. Očito je, međutim, da je briga za javno zdravlje kod stanovitog broja liječnika snažnija od bojazni za vlastita radna mjesta.

Tako su na nedavnoj javnoj panel raspravi, koju je o spalionici organizirala Građanska inicijativa Stop spalionici Rebro, među ostalima govorili i liječnici KBC-a Zagreb Mirta Mikulić, Martina Lovrić-Benčić i Trpimir Goluža.

Mirta Mikulić internistica je i hematologinja na Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb, koja je snimila vlastitu izjavu za nedavnu panel raspravu  “Najbolja rješenja održivog i odgovornog gospodarenja otpadom”, održanu u Zagrebu u organizaciji udruge Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb, u sklopu koje djeluje inicijativa “Stop spalionici Rebro“.

Mikulić je u toj izjavi podsjetila kako u procesu spaljivanja infektivnog otpada nastaju dioksini, kancerogene i iznimno štetne tvari za koje “nema sigurnog praga izloženosti”. “Štetna je svaka izloženost dioksinima”, upozorila je Mirta Mikulić, koja se zbog toga nedvosmisleno usprotivila gradnji spalionice infektivnog otpada u bolnici u kojoj radi.

“Učinak dioksina opisan je i dobro poznat. Talože se u vodi i hranidbenim lancima, remete biokemijske procese u stanici i uzrokuju povećanu smrtnost od malignih bolesti”, kazala je. Uz to štete reproduktivnom sustavu, smanjuju plodnost i u muškaraca i u žena, uzrokuju dijabetes, bolesti štitnjače, uzrokuju usporeni razvoj dojenčadi i djece u trudnoći...

Svoju je izjavu priložila i Martina Lovrić-Benčić, kardiologinja s 34 godine iskustva, pročelnica poliklinike na Klinici za  bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i članica Upravnog odbora Hrvatskog društva za hipertenziju. Upozorivši kako Zagreb i bez spalionice ima ozbiljan problem sa zagađenim zrakom – 16. veljače ove godine, prema njezinim riječima, izmjerene su “identične vrijednosti na Bukovcu i u Pekingu” - Lovrić-Benčić je zaključila kako “spalionica bilo koje vrste nema nikakvog mjesta u 21. stoljeću: spalionice su rješenje iz prošlog stoljeća”.

Bez obzira na tehnologiju kojom bivaju sagrađene, spalionice ispuštaju opasne plinove poput dušičnog dioksida te finih i ultrafinih čestica koje se ne može kontolirati. “Takvim postrojenjima u Hrvatskoj nema mjesta. Za adekvatno zbrinjavanje otpada možemo se boriti na sve druge načine”, kazala je Martina Lovrić-Benčić, zauzimajući se uz to i za smanjenje zagađenja od prometa i povećanje zelenih površina. Jer, kako je rekla, Hrvatska je, uz Bugarsku, Latviju i Mađarsku, i bez spalionice pri dnu europske ljestvice EU broja smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka. U Zagrebu je 2020. izmjerena “dvostruko viša koncentracija onečišćenja zraka od dopuštene”.

Zagovornici gradnje spalionice u krugu bolnice Rebro tvrde kako je spalionica otpada u Beču kvalitetna, te da može biti uzor zagrebačkoj, ali Lovrić-Benčić uzvraća kako je “utjecaj zagađenja zraka na kardiopulmonalni mortalitet u Beču ogroman”. “Bečani se razbolijevaju. Imaju povećanu incidenciju infarkta i smrtnosti od plućnih bolesti, pri čemu treba znati da smrtnost raste unutar sedam dana do povećanja koncentracije štetnih tvari u zraku”. Ništa čudno: “Većina istraživanja pokazuje da dugotrajna izloženost onečišćenom zraku povećava rizik za fatalni i nefatalni infarkt miokarda i anginu pectoris, odnosno predinfarktno stanje”.

Onečišćenje izaziva oštećenja krvnih žila, stvara golemi oksidativni stres za organizam, izaziva sistemsku upalu i uzrokuje aterotrombske procese i inzulte. Najvažnije komponente onečišćenja zraka su mikročestice, od kojih su fine i ultrafine naročito opasne jer daleko dospijevaju a ne može ih se zaustaviti, te plinovi: ozon, dušikov dioksid, hlapljivi organski spojevi, benzen, sumporni dioksid, koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva u prometu, grijanjem i - spaljivanjem otpada. Pročelnica kardiologije KBC-a Zagreb, dakle, nema nikakvih dilema: spalionica ne smije biti izgrađena; Zagreb već i bez nje guši se u smogu.

Ginekolog KBC-a Zagreb Trpimir Goluža, inače nezavisni vijećnik u skupštini Grada Zagreba, na panel raspravi o projektu spalionice govorio je s političkog stajališta. “Kad bi prosječni građanin mogao čuti prave informacije, bilo bi normalno da na Trgu bana Jelačića prosvjeduje pedeset tisuća ljudi”, kazao je. “Jako dobro znam kako se vodi KBC Zagreb, i ne iznenađuje me da se ovako ponašaju. Čelnici KBC-a nisu slučajno na čelu te ustanove: nisu ondje zato što su jako pametni, nego zato jer imaju određene iskaznice. Ali, nije bitno tko je koja stranka, nego tko se za što zalaže”, kazao je Goluža, pozivajući članove Inicijative Stop spalionici Rebro neka “izdrže još malo”: “Srušit ćemo ovu spalionicu. Siguran sam da zdravi razum mora pobijediti”.

Mirta Mikulić, Martina Lovrić-Benčić i Trpimir Goluža zasad su možda jedini liječnici KBC-a Zagreb koji su se i javno pobunili protiv zamisli uprave svoje bolnice, ali zasigurno nisu jedini koji im se protive. Potvrdio je to i liječnik na Hitnom prijemu zagrebačke Kliničke bolnice Merkur Arijan Širac, koji je na panel raspravi izjavio kako poznaje liječnike na KBC-u Zagrebu koji se protive gradnji spalionice.

Širac, mladi i ambiciozni liječnik koji se svesrdno pridružio javnim prosvjedima Inicijative 'Stop spalionici Rebro', izjavio je kako “rizičnom postrojenju poput spalionice nema mjesta blizu bolnice, u kojoj borave trudnice, djeca, plućni bolesnici i pripadnici drugih rizičnih skupina stanovnika”.

“Moramo uzeti u obzir da živimo u jako zagađenom prostoru, kao i da se štetne tvari kumuliraju. Donja razina koncentracija za nastanak karcinoma nije poznata. Dakle, čak i male koncentracije štetnih tvari, pa i ako su unutar dopuštenih granica, mogu biti kap koja će preliti čašu i dovoditi do sve više karcinoma, i u bližoj, i daljoj budućnosti. Spaljivanje otpada naprosto nije održivo, i nije u skladu sa Zelenim planom Europske unije”, izjavio je liječnik na Hitnom prijemu KB Merkur Arijan Širac.

“Nisam upoznala nijednog liječnika koji je za spalionicu”, kazala je za Forum.tm Maris Špero, predsjednica udruge Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb, koja je, kako kaže, “direktni nasljednik građanske inicijative Stop spalionici Rebro”, a i nju je vodila Špero. “Često sam u KBC-u Zagreb, i sad me već prepoznaju kao aktivisticu. Liječnici i drugo osoblje često me pitaju o novostima vezanim uz spalionicu, i jasno kažu da su protiv gradnje, a našem prosvjedu daju otvorenu podršku. Važno je znati i da stručnjake javnog zdravlja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar nitko nije pitao da procijene štetnost ovako kontroverznog projekta, kao što nitko nije kontaktirao ni predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji djeluje u sklopu Zavoda Andrija Štampar”, kaže Špero.

Zasad, nakon javne rasprave koja je trajala trideset dana - “minimalno”, podsjeća Špero – službenih reakcija na prosvjede nema: projekt, čini se, ide dalje. Sada se čeka procjena studije utjecaja na okoliš, koju treba izdati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Loptica je, dakle, kod ministra Filipovića, ali, kako kaže Maris Špero, “to ne znači da ostala dva ključna aktera, KBC Rebro i Ministarstvo zdravstva, koje daje novac za spalioinicu, u svakom času ne mogu odustati od projekta.”

Najvažnije je znati, dodaje aktivistica, da se spalionice u današnjoj suvremenoj praksi u svijetu naprosto ne grade; a ako se o gradnji takvih postrojenja ipak razgovara, to tek nakon što se pokaže da nijedna druga mjera – smanjenje količine otpada, selekcija, recikliranje, oporaba – neće polučiti učinak. No i u tim slučajevima spalionica mora biti od strateške važnosti za državu, pa se o gradnji sukladno tome i odlučuje; i ako se ipak grade, čini se to uvijek u industrijskim zonama, što dalje od naselja, a ni u kom slučaju u krugu bolnica, kako bi trebalo biti u Zagrebu.