Ivančić: Beškerov tekst podsjeća na “kreativnost eliminacije” devedesetih

Jezik nije nevin. Zato je i tekst Inoslava Beškera u Jutarnjem listu, u kojemu je 28. veljače objasnio zašto će uredništvo ubuduće pisati ukrajinski “Harkiv” a ne ruski “Harkov”, motivom podsjetio na hrvatske devedesete, i tadašnje stvaranje “utvare nacionalne kulture koja se sva svodila na eliminaciju”. Kazao je to u petak u Dubrovniku kolumnist, pisac i novinski urednik Viktor Ivančić nakon što je promocija njegovih dviju knjiga završila raspravom o Ivančićevoj aktualnoj polemici s novinarom Jutarnjeg lista Inoslavom Beškerom.

Taj je razgovor potaknuo jedan posjetitelj promocije Ivančićevih knjiga “Radnici i seljaci” i “Zlomovina” u izdanju riječkog Ex Librisa, održane u sklopu “Proljetnog Rebedua” što ga je organizirao dubrovački aktivistički kolektiv “Rebedu”. Knjige su predstavili kolumnist tjednika Novosti Sinan Gudžević, novinar i pisac Boris Dežulović, urednik u Ex Librisu Zoran Grozdanov i Viktor Ivančić, uz moderaciju organizatora “Proljetnog Rebedua” Peru Mrnarevića.

U razgovoru s publikom na kraju predstavljanja, jednog od posjetitelja zanimalo je mišljenje Viktora Ivančića o prilogu spomenutoj polemici koji je 27. ožujka na portalu Autograf.hr objavio urednik tog portala, novinar i publicist Drago Pilsel.

Ivančić je odbio komentirati taj tekst, ali jest govorio o polemici koju vodi s Inoslavom Beškerom. Riječ je, podsjetimo, o raspravi započetoj nakon što je Ivančić 4. ožujka u tjedniku Novosti, pod naslovom “Jezik za očnjacima”, objavio reakciju na članak “Harkiv, a ne više Harkov!” Inoslava Beškera o Jutarnjem listu od 28. veljače. Na Ivančićev komentar od 4. ožujka, Bešker je 20. ožujka odgovorio Pismom Novostima, na što je Ivančić 26. ožujka odgovorio tekstom “Domobranstvo i lingvistika”. U polemiku se dan kasnije, 27. ožujka, s portala Autograf.hr uključio i Drago Pilsel, člankom “Ivančićev manifest neprofesionalizma i nehumanosti”, koji je Ivančić u Dubrovniku komentirao tek tvrdnjom – slažući se zapravo s primjedbom gledatelja iz publike – kako “Pilsel i ne može ništa drugo nego diletantski pisati”.

Opširnije je, zato, komentirao polemiku s Beškerom. “On je svojim tekstom potvrdio da antiputinovsko raspoloženje, koje ja podržavam, prerasta u proturusko”, ustvrdio je. Beškerov ga je tekst, kaže, premda po učincima zanemarivo manje utjecajan, podsjetio na ono što se u Hrvatskoj zbivalo devedesetih. “Bešker koristi sintagmu 'agresorski jezik'. Zbog jednog takvog 'agresorskog jezika', ovdje smo devedesetih imali utvaru nacionalne kulture koja se sva svodila na nasilje i eliminaciju: eliminaciju tuđica, filmova, knjiga, Rade Šerbedžije... Ono što je ostalo do danas rezultat je eliminacije: eliminacija kao kreacija”, kaže Ivančić.

“Zanimali su me motivi zašto Bešker proglašava odluku Jutarnjeg lista da piše 'Harkiv' umjesto 'Harkov' samo koji dan nakon što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio da treba pisati upravo tako. Riječ je o nekoj vrsti dobrovoljnog odazivanja na zapovijed. Hrvatska građanska inteligencija reagira na komandu. Ona salutira. Riječ je o prodavanju intelektualnog sadržaja odazivanjem na komandu”, zaključio je Ivančić.

Riječ je, kaže, o “političkoj instrumentalizaciji jezikom”, za koju Ivančić prvi zloslutan primjer pronalazi u knjizi Franje Tuđmana “Bespuća povijesne zbiljnosti”, prvi put objavljenoj 1989.. Ta knjiga, podsjetio je Ivančić, prvi je put uvela hrvatski novogovor, i time “izbacivanje i arhaizaciju” kao načelo upotrebe jezika. “Tuđman je tom knjigom jasno poručio što nas čeka i što treba učiniti. Nije jezik nevin”, kazao  je Ivančić.

Sinan Gudžević ustvrdio je kako je Inoslav Bešker svojim odgovorom Viktoru Ivančiću u formi Pisma Novostima iznio nekoliko insinuacija. Dodao je da je “pustoš u leksiku” posljedica odnosa prema jeziku kakav je Bešker predložio u Jutarnjem listu. Tako se, poentirao je na kraju Boris Dežulović, “pravi još ljepši i još stariji hrvatski jezik; problem je samo u tome što ga ne znaju Hrvati. Hrvatski, naime, nije jezik Hrvata: ne znaju ga”.

ivancic-beskerov-tekst-podsjeca-na-kreativnost-eliminacije-devedesetih-7680-10430.jpeg

“Zanimali su me motivi zašto Bešker proglašava odluku Jutarnjeg lista da piše 'Harkiv' umjesto 'Harkov' samo koji dan nakon što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio da treba pisati upravo tako. Riječ je o nekoj vrsti dobrovoljnog odazivanja na zapovijed. Hrvatska građanska inteligencija reagira na komandu. Ona salutira. Riječ je o prodavanju intelektualnog sadržaja odazivanjem na komandu”, kazao je Ivančić
“Zanimali su me motivi zašto Bešker proglašava odluku Jutarnjeg lista da piše 'Harkiv' umjesto 'Harkov' samo koji dan nakon što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio da treba pisati upravo tako. Riječ je o nekoj vrsti dobrovoljnog odazivanja na zapovijed. Hrvatska građanska inteligencija reagira na komandu. Ona salutira. Riječ je o prodavanju intelektualnog sadržaja odazivanjem na komandu”, kazao je Ivančić
Foto: 
Boris Pavelić