"Izbor bez istinske konkurencije ne predstavlja stvaran izbor"

Ruskim predsjedničkim izborima koji su, općenito gledajući bili korektni, "nedostajalo je istinske konkurencije", izvijestili su u ponedjeljak promatrači Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). 

Ograničavanje temeljnih sloboda i prijava kandidata ograničili su prostor za politički angažman zbog čega nije bilo istinske konkurencije. 

"Izbor bez istinske konkurencije ne predstavlja stvaran izbor", rekao je na konferenciji za novinare voditelj OESS-ova Odjela za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Michael Georg Link. 

„Izbori su održani u pretjerano kontroliranom zakonskom i političkom ozračju, a domaći mediji izbore su pokrili pretjerano revnosno izvještavajući u korist aktualnog predsjednika“, kazao je Link. 

Birači su bili izloženi pretjeranom pritisku da se odazovu izborima, a sve radi ostvarenja velike izlaznosti, smatra Link.

Prema mišljenju međunarodnih promatrača, Središnje izborno povjerenstvo (CEC) učinkovito je i otvoreno upravljalo procesom.

„Ali gdje zakonodavni okvir ograničava mnoge temeljne slobode i ishod nije dvojben, izbori gotovo gube svoju svrhu“, rekao je Michael Georg Link.

Iako su nedavne izmjene zakona uključile i dio preporuka ODIHR-a, i dalje je riječ o vrlo složenim propisima, koji uključuju ograničavanje prava glasača i kandidata. Amandmani usvojeni od 2012. ograničavaju neka ustavna politička prava i temeljne slobode, poput slobode udruživanja i izražavanja, stoji u izvještaju promatrača OESS-a.

„Izbori su kritični dio demokracije, ali demokracija nisu samo izbori. Neke pozitivne zakonske izmjene i rad Središnjjeg izbornog povjerenstva su dobrodošli, ali poboljšanje stvarnog stanja demokracije u Rusiiji zahtijeva puno poštivanje ljudskih prava između izbora“, rekla je Marietta Tidei, voditeljica izaslanstva Parlamentarne skupštine OESS-a.

Putin: Jedinstvo je ključno za uspjeh  

Središnje izborno povjerenstvo je nakon prebrojane polovice glasačkih listića izvijestilo da je ruski predsjednik Vladimir Putin osvojio 75 posto glasova. 

Na drugom je mjestu s 13,4 posto kandidat komunista Pavel Grudinjin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim koji je dobio 6,3 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,4 posto.

Putin je pred više stotina pristaša ocijenio da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

"U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda", rekao je.  Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".

Putinu (65), je ovo drugi uzastopni šestogodišnji mandat i po ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat bi morao preskočiti, što znači da bi se mogao kandidirati ponovno 2030.

Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjena u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.

Prvi je put za predsjednika izabran 2000. s 52,9 posto glasova, drugi put četiri godine kasnije, kad je osvojio 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto glasova. Nedjeljni izbori sa 76,67 posto glasova njegov su najbolji rezultat otkako je stupio na dužnost.

 

izbor-bez-istinske-konkurencije-ne-predstavlja-stvaran-izbor-6519-8485.jpg

„Gdje zakonodavni okvir ograničava mnoge temeljne slobode i ishod nije dvojben, izbori gotovo gube svoju svrhu“, rekao je Machael Gregor Link
„Gdje zakonodavni okvir ograničava mnoge temeljne slobode i ishod nije dvojben, izbori gotovo gube svoju svrhu“, rekao je Machael Gregor Link
Foto: 
EPA

Vijesti