Izmjene Zakona o strancima – udruge protiv sankcija za pomaganje izbjeglicama

Ako saborski zastupnici podrže prijedlog izmjena Zakona o strancima, i ovako krhka solidarnost građana s izbjeglicama i pomaganje nevladinih organizacija mogli bi doći u pitanje.

Sabor sutra ponovno raspravlja o izmjenama Zakona o strancima koje reguliraju razna pitanja boravka, rada i zapošljavanja stranaca i njihovih obitelji u Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova predlaže izmjenu čak 123 članka, što je gotovo polovina čitavog propisa.

Među izmjenama, aktivisti za ljudska prava već mjesecima ističu onu najsporniju  – članak 12. kojim se zabranjuje pomaganje, pa čak i namjera pomaganja izbjeglicama. To se odnosi na pomoć strancima u nezakonitom prelasku državne granice, u prolasku preko teritorija države ako je stranac nezakonito ušao u Hrvatsku te pomaganje i pokušaj pomaganja u nezakonitom boravku. Ministarstvo unutarnjih poslova predvidjelo je iznimke, pa se tako ne bi kažnjavalo pomaganje iz humanitarnih razloga, ali samo ono koje je taksativno pobrojano u zakonu – u slučaju spašavanja života, sprječavanja ozljeđivanja, pružanja hitne medicinske pomoći te pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu.

Nevladine organizacije upozoravaju da je takva definicija neprecizna i da policija u praksi takvu odredbu može različito tumačiti. Tako se može dogoditi da zbog obične ljudske solidarnosti, humanosti i suosjećanja s izbjeglicama koje zatraže njihovu pomoć, a koji nemaju reguliran status u Hrvatskoj, neki građanin ili aktivist zaradi kaznenu prijavu.

Široka definicija 'humanitarnih razloga' podložna je dnevnopolitičkim interpretacijama, upozoravaju ljudskopravaši. Ono što se danas smatra običnom pomoći iz humanih razloga, poput pružanja toplog obroka promrzlom čovjeku ili privremenog smještanja u vlastiti dom, već sutra može biti procesuirano kao kazneno djelo.

„Ministarstvo unutarnjih poslova očito se boji mogućih sankcija Evropske komisije i kritike da se Hrvatska ne pridržava evropskih direktiva. Drugi razlog zbog čega se ide tako neprecizno je na tragu sve očitije represivne politike prema migrantima na granici, nasilju policije te postupanja SOA-e proteklih mjeseci pri reguliranju statusa stranaca koji traže međunarodnu zaštitu ili azil u Hrvatskoj“, smatra Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (CMS).

Stoga je CMS u suradnji s nekoliko udruga uputio Saboru prijedlog amandmana kojim  traže da u Zakonu o strancima jasno stoji da se neće kažnjavati ono pomaganje ilegalnim migrantima koje neće rezultirati materijalnom ili financijskom dobiti za onoga koji im pomaže. Ukratko, nevladine organizacije traže da se ne kažnjavaju oni građani i aktivisti koji vođeni isključivo moralnim i humanitarnim principima, a ne zaradom, pomažu nesretnim ljudima izbjeglim od rata i gladi.

Brojni amandmani

Uoči aktualnog, drugog saborskog čitanja amandman u tom smislu uputio je i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a već ranije u siječnju, prilikom prvog čitanja prijedloga izmjena Zakona o strancima, slične amandmane uputili su i klubovi SDP-a te HNS/HSU. SDP je čak predložio da se zakonski prijedlog uputi i u treće čitanje, zbog mnogobrojnih amandmana koji se ne tiču samo spornog članka 12.

Glavni argumenti za doradu spornog članka 12. je stav da je nužno omogućiti izbjeglicama ulazak na sigurni teritorij gdje će moći zatražiti zaštitu, da se njihov nezakoniti ulazak ne smije kriminalizirati te da se pomaganje takvim ljudima iz humanitarnih razloga ne smije kažnjavati.

Dekriminalizaciju humanitarnog pomaganja propisuje i Direktiva 2002/90/EZ koja kaže kako „svaka država članica može odlučiti da ne izriče sankcije osobi koja namjerno pomaže osobi koja nije državljanin države članice da uđe ili prijeđe preko državnog područja države članice i pritom krši zakone te države o ulasku i tranzitu stranaca, kojima je cilj takvog postupanja pružanje humanitarne pomoći osobi na koju se to odnosi“.

SDP u svojem amandmanu čak upozorava i na moguću policijsku zloupotrebu prilikom odlučivanja o odobrenju ulaska migranata odnosno izbjeglica u Hrvatsku. Upitno je, kažu, po kojim će se kriterijima donositi ta rješenja pogotovo kad se uzmu u obzir razne odredbe o zabrani diskriminacije, a koje su već kršene 'rasnim profiliranjem' na granici.

Drugim riječima, SDP upozorava da postoji realna mogućnost da će se uskraćivanjem davanja statusa izbjeglice izbjegavati međunarodne obaveze koje je preuzela Hrvatska, pa će ih se tako automatski kriminalizirati podvođenjem pod pojmom „ilegalni migranti“ na koje se ne odnosi međunarodna zaštita, a samim tim kažnjavat će se i volonteri, organizacije i građani koji im pomažu.

MUP: Prijedlog je u skladu s EU direktivom

Ministarstvo unutarnjih poslova za sada je odbilo sve amandmane i prijedloge. MUP se pravda da je Evropska komisija već upozorila Hrvatsku da nepravilno primjenjuje Direktivu 2002/90/EZ  jer do sada nije bilo sankcioniranja 'pokušaja pomaganja', pa je stoga i to nužno unijeti u zakon.

Što se tiče nekažnjavanje pomaganja iz humanitarnih razloga, u MUP-u kažu da su između dva čitanja zakona zatražili od država članica EU informacije o tome imaju li one takve odredbe te da su dobili odgovor iz 20 država, od kojih 16 nema propise o nekažnjavanju pomaganja iz humanitranih razloga, a da samo 4 imaju takve odredbe (Belgija, Finska, Francuska i Velika Britanija). Što znači, ističe MUP, da države članice mogu, ali ne moraju propisati oslobođenje od odgovornosti za pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga.

Davanje hrane i odjeće, pa i pružanje smještaja migrantima koji nezakonito borave, a koje je motivirano isključivo razlozima humanosti i morala, ne smatra se pomaganjem u smislu Direktive o pomaganju, objašnjavaju u MUP-u. Takvo pomaganje nikada nije bilo i nikada neće biti kažnjivo, tvrde u MUP-u i navode primjere Caritasa, Crvenog križa pa čak i građana.

Međutim, za razliku od pomaganja migrantima koji već borave na državnom teritoriju, pomaganje u nezakonitom prelasku državne granice i transferu u druge države članice Evropske unije, uvijek se smatra pomaganjem u smislu Direktive o pomaganju, tunači MUP. Izuzetak mogu biti samo točno pobrojane situacije spašavanja života i slično, a što se i nalazi u prijedlogu zakona.

Pismo zastupnicima

Manje je poznato da u još uvijek aktualnom Zakonu o strancima iz 2011. godine već postoji sankcioniranje pomaganja strancima koji nezakonito borave u Hrvatskoj, da je on zapravo još strožiji od onoga što se sada predlaže, jer ne predviđa izuzetke od kažnjavanja u nekim slučajevima humanitarne pomoći.

Te se odredbe, međutim, prema našim informacijama do sada nisu primjenjivale te nije bilo kažnjavanja aktivista koji su do sada pomagali izbjeglicama, posebno u vrijeme Balkanske rute 2015. godine.

Aktivisti se pribojavaju da u budućnosti neće biti tako, da će se – ako se usvoji izmjenjeni Zakon o strancima – i ta sporna odredba, iako dorađena, početi primjenjivati te da će policija krenuti u sankcioniranje volontera i građana, shodno procjeni od slučaja do slučaja, odnosno u skladu s trenutnim političkim naputcima.

Stoga nevladine organizacije već mjesecima lobiraju za svoj amandman, pa i akcijama pred Saborom. Posljednja je bila prošloga tjedna kada su aktivisti CMS-a i udruge RAND (Regionalna adresa za nenasilno djelovanje) na Markovom trgu dijelili neuobičajeno emotivno pismo zastupnicima u kojem apeliraju na njihovu savjest da glasaju protiv predložene zabrane te da se „odluče za ljudskost, solidarnost i pomaganje“.

„Danas vaša ruka odlučuje o vrijednostima koje će naše društvo zastupati. Zakon koji sprječava činjenje dobra drugima, nije zakon koji želimo“, napisali su aktivisti zastupnicima.

Bit će zanimljivo vidjeti tko će od zastupnika podržati da se ne kažnjava humanitarno pomaganje izbjeglicama, a posebno kako će glasati zastupnici HNS-a koji su svojim amandmanom to podržali prije samo pet mjeseci. Hoće li stati iza svojeg tadašnjeg potpisa i pet HNS-ovih zastupnika i zastupnica koji su danas dio vladajućih ili će Batinić i društvo to sada naprasno zaboraviti i biti dio većine koja će izglasati kažnjavanje solidarnosti?   

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu