Stajališta češkog predsjednika Zemana temelje se na njegovim simpatijama prema Izraelu koji on, kao i još neki iz konzervativnijih stranaka, vidi kao gotovo mitološku, vrijednosnu branu protiv islamizacije zapada, kaže Marek Čejka iz praškog Instituta za međunarodne odnose Foto: Osobna arhiva
U češkom atlasu za osnovne i srednje škole nakladnika SHOCart stoji da je glavni grad Izraela Jeruzalem. Prema međunarodnom pravu i službenom stavu EU, uključujući i njezinu članicu Češku republiku, glavni grad Izraela je Tel Aviv.
Izrael je još 1949. proglasio Jeruzalem za svoj glavni grad, tamo se nalazi i većina državnih institucija. Palestinci, pak, istočni dio Jeruzalema smatraju glavnim gradom svoje buduće države. Status Jeruzalema je jedan od mnogih kamena spoticanja u izraelsko-palestinskim odnosima i mirovnim pregovorima. Stoga je u Tel Avivu smještena većina stranih veleposlanstava.
Češka djeca od 2011.godine koriste atlas spomenute firme koji je odobrilo ministarstvo školstva. Nakon što je palestinska zajednica u Češkoj upozorila svog veleposlanika Khaleda Alattrasha na podatak iz češkog atlasa, on je odmah prosvjedovao i zatražio susret u ministarstvu.
Nakon sastanka u ministarstvu, palestinski diplomat dobio je pismo od zamjenice ministrice školstva u kojem ga se uvjerava kako će ministarstvo urgirati kod nakladnika da se pogreška u atlasu ispravi. Mediji su citirali glasnogovornicu Ministarstva da će od Nove godine greška biti ispravljena.
Oglasilo se i češko ministarstvo vanjskih poslova:
“Država Izrael je proglasila Jeruzalem svojim glavnim gradom. Status Jeruzalema kao prijestolnice države Izrael nije, međutim, međunarodno priznat. Češka republika zajedno s ostalim državama članicama EU, na temelju odluke vijeća za vanjsku politiku, smatra Jeruzalem budućim glavnim gradom obje države, Izraela i buduće države Palestine. Tel Aviv je sjedište većine stranih veleposlanstava, uključujući i češko .”
Negativne reakcije
Glasnogovornica ministarstva Irena Valentová je u izjavi za dnevne novine Mlada Fronta DNES naglasila kako Češka republika ne smatra istočni dio Jeruzalema sastavnim dijelom Države Izrael i da spomenuti atlas ne izražava službeno stajalište Češke.
Ubrzo se oglasio i Gary Koren, izraelski ambasador u Češkoj. “Od naših saveznika i prijatelja očekivao bih drugačije stajalište. Pregovaramo s češkim institucijama o ovom problemu. Uvjeren sam da će većina češke javnosti biti uz nas.”
Na adresu ministarstva školstva počeo je stizati veliki broj negativnih reakcija zbog ustupanja palestinskoj strani. A u nakladničkoj kući SHOCart bili su nemalo iznenađeni kad su počeli primati na desetine ogorčeno intoniranih, pa i prijetećih elektronskih poruka. Pristalice izraelske strane su ih optužili za antisemitizam ukoliko pristanu u atlasu Jeruzalem zamijeniti za Tel Aviv.
Ni češki premijer Bohuslav Sobotka nije izuzet iz spora oko atlasa. Zaprimio je dva otvorena pisma sa suprotnim zahtjevima. Jedan od jeruzalemskog gradonačelnika Nira Barkata, a drugi od Palestinskog kluba u Češkoj kojem se pridružila i organizacija International Solidarity Movement ČR.
Pozivajući češkog premijera u posjet gradonačelnik Jeruzalema u pismu navodi povijesne veze između židovskog naroda i Češke, posebno Praga koji je po njegovim riječima nakon uništenja Jeruzalema postao “Jeruzalem srednje Evrope - centar židovskog mišljenja, povijesti i kulture”.
“Buduće generacije čeških studenata ne zaslužuju ništa drugo osim istine: legitimno mjesto Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i srca i duše židovskog naroda ne može niti bi smjelo biti porečeno”, stoji u pismu prvog čovjeka Jeruzalema.
Neprecizna formulacija
Nekoliko dana kasnije ministarstvo školstva ispričalo se zbog neprecizne formulacije u pismu palestinskom diplomati. “Ministarstvo žali zbog nesretne formulacije u pismu koja je mogla izazvati netočne interpretacije”, stoji u saopćenju za medije.
U razgovoru za češki radio PLUS ministrica školstva Kateřina Valachová izjavila je da je cijeli slučaj nesretno ispolitiziran i poručila objema stranama da uloga ministarstva nije uplitanje u ovako osjetljivo međunarodno pitanje. Ministrica smatra da školski atlas mora opisivati realno stanje stvari, činjenice.
“Jeruzalem je glavni grad Izraela gledano iz ugla zemlje koji ga je proglasio glavnim gradom, to jest Izraela”, kazala je ministrica dodajući kako se nada da navođenje činjenica dopunjeno objašnjenjima međunarodnih okolnosti neće uvrijediti niti jednu stranu. Obećala je da će s oba veleposlanika razgovarati i pokušati izgladiti spor oko atlasa.
Interesne skupine
Upitali smo Mareka Čejku, stručnjaka za Bliski istok iz praškog Instituta za međunarodne odnose kako bi se u ovom slučaju trebalo postaviti Ministarstvo školstva.
“Ministarstvo ne bi smjelo podlegnuti nikakvim interesnim skupinama, niti političarima, već u svom djelovanju u prvom redu slijediti principe međunarodnog prava i principe međunarodne politike Europske unije”, ističe Čejka.
U SHOCartu su izjavili kako će prilikom traženja odobrenja atlasa za narednu godinu poštovati preporuku Ministarstva i da će navesti i Jeruzalem i Tel Aviv kao glavne gradove Izraela uz objašnjenje tko koji grad smatra prijestolnicom ove države.
Kada je Izrael 1949. godine proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom pod kontrolom je imao samo zapadni dio grada, istočni je preuzeo nakon rata 1967. godine, a 1981. je Jeruzalem proglasio svojom vječnom i nedjeljivom prijestolnicom. Aneksiju istočnog Jeruzalema ne priznaje većina svijeta.
Naš sugovornik Čejka ističe kako je u slučaju “atlas” češko ministarstvo vanjskih poslova postupilo ispravno, nije zauzelo ničiju stranu, i da postupa u duhu međunarodnog prava i diplomatskih napora izglađivanja spora između Izraelaca i Palestinaca, kako rade i SAD, EU i ostali akteri mirovnog procesa.
Analogija spora
Zanimljivo je da je prije tri godine, nekoliko dana prije posjeta Izraelu, češki predsjednik Miloš Zeman, svjetskoj javnosti poznat po islamofobiji i nebiranim riječima na račun muslimana, izjavio kako bi češku ambasadu u Izraelu trebalo iz Tel Aviva prebaciti u Jeruzalem. Izazvao je burne reakcije među Palestincima i arapskim svijetom kao i oštre kritike kod kuće zbog dolijevanja ulja na vatru u izraelsko-palestinskom sukobu s jedne strane i izazivanja sigurnosnih i trgovinskih problema Češkoj s druge strane.
Otkako je preuzeo predsjedničku funkciju vidljivo je koliko Miloš Zeman, inače bivši član ČSSD, Češke socijaldemokratske stranke, ima potpuno drugačije stajalište o međunarodnim problemima od koalicijske vlade na čijem je čelu socijaldemokrat Bohuslav Sobotka. Koliko se razlikuju stavovi vlade i predsjednika po pitanju izraelsko-palestinskog konflikta pojašnjava Marek Čejka:
“Najveće razlike u odnosu na predsjednika Zemana vidim kod ministra vanjskih poslova (Lubomír Zaorálek, član ČSSD, op.a.) i još kod nekolicine ministara. Stajališta češkog predsjednika o izraelsko-palestinskom konfliktu su izrazito pristrana i temelje se na njegovim osobnim simpatijama k Izraelu. A te simpatije proizlaze iz toga što on Izrael vidi, slično kao i još neki češki političari, uglavnom iz konzervativnijih stranaka, kao gotovo mitološku, ‘vrijednosnu branu protiv islamizacije zapada.’ Konflikti u koje je Izrael angažiran Zeman de facto vidi kao analogiju spora ‘zapad versus radikalni islam.’ To je, međutim, imajući u vidu kontekst izraelsko-palestinskog sukoba vrlo iskrivljeno viđenje”, zaključuje Marek Čejka, stručnjak za Bliski istok iz praškog Instituta za međunarodne odnose.
Stvar oko češkog atlasa se zahuktala do te mjere da je nekoliko stotina pristalica Jeruzalema kao glavnog grada Izraela održalo sredinom rujna prosvjed na glavnom praškom trgu svetog Vaclava protiv, kako je poslano medijima, “politički motivirane odluke ministarstva.” Na skupu je sudjelovao i potpredsjednik Zastupničkog doma češkog parlamenta Jan Bartošek iz KDU-ČSL, kršćansko-demokratske stranke i Miroslav Kalousek, bivši ministar financija, lider TOP 09, opozicijske stranke desnog centra.
Na internetu kruži peticija za ostanak Jeruzalema kao izraelske prijestolnice u atlasu firme SHOCart koju je prvih dana potpisalo preko 2700 ljudi. U tekstu peticije između ostalog stoji da će, ukoliko ministarstvo zatraži promjenu podatka u atlasu, niže potpisani “ne samo izraziti svoj građanski neposluh, nego nećemo dopustiti našoj djeci preuzeti atlas u kojem se uči laž u korist terorističke organizacije na štetu savezničke države, već ćemo ga vratiti čime ćemo onemogućiti odvijanje nastave iz politički deformiranog udžbenika. Ovim korakom želimo podržati ministarstvo školstva koje je pod nedopustivim pritiskom od strane predstavnika nepostojeće države.”
Delikatan slučaj Krima
U atlasu jedne druge češke nakladničke kuće “Kartografie Praha” kao glavni grad Izraela naveden je Tel Aviv, uz napomenu da Izrael svojom prijestolnicom smatra Jeruzalem.
Nakladnici se nerijetko sučeljavaju s pritiskom različitih političkih organizacija i interesnih skupina kad god se teritorij neke države anektira ili svojevoljno odcijepi. U firmi SHOCart kažu kako im se ne događa prvi put da političke skupine traže da se sporni teritorij označi onako kako to oni žele.
Trenutno je delikatan slučaj poluotoka Krima, kojeg su Rusi anektirali u veljači 2014.godine. U atlasima firmi SHOCart i i Kartografie Praha stoji da je Krim sporni teritorij. Nije označen ni kao ukrajinski, ni kao ruski.