Udruge Are You Syrious i CMS upozoravaju da se radi o arbitrarnom postupanju nadležnih kako bi se demotiviralo ljude da ostanu u našoj zemlji Foto: forum.tm
Nakon što je proteklih mjeseci prestalo nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama, udruge Are You Syrious i Centar za mirovne studije (CMS) upozoravaju na novo kršenje ljudskih prava tražitelja azila i stranaca koji žele ostati u Hrvatskoj. Zbog mogućeg arbitrarnog i nezakonitog postupanja MUP-a, a posebno Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), traže od predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića hitno pokretanje istrage.
U proteklih 90 dana udruge su zabilježile iznenadni porast trenda odbijanja zahtjeva za azil, za boravak ili za državljanstvo, zato što SOA tražiteljima azila ili strancima pripisuje da postoje „sigurnosne zapreke“ da bi im se odobrio status u Hrvatskoj.
„Tih slučajeva je bilo i ranije, ali nikada se nije dogodilo da ti slučajevi 'eksplodiraju'. U posljednjih tri mjeseca došli smo do najmanje 30 osoba kojima je njihov status odbijen upravo zbog postojanja navodne sigurnosne zapreke“, rekao je Gordan Bosanac iz CMS-a na izvanrednoj konferenciji za novinare.
Aktivisti kažu da oni ne dovode u pitanje to da se MUP i SOA moraju brinuti o sigurnosti u zemlji i da imaju ovlasti provoditi različite radnje kojima provjeravaju postoji li sugurnosna opasnost, ali da ih brine sumnja da se radi o arbitrarnom postupanju nadležnih, svojevrsnom administrativnom triku kako bi se demotiviralo te ljude da ostanu u Hrvatskoj.
Suprotno odluci Ustavnog suda
„Problem je što nitko, ni izbjeglice ni njihovi odvjetnici, ne mogu dobiti uvid u spis da bi vidjeli koje su to zapreke. Na to ima pravo samo sud. Postoji 'siva zona' u kojoj se samo navođenjem sigurnosne zapreke može srušiti status. Indikativno je da MUP utvrđuje da izbjeglice ili stranci udovoljavaju svim zakonskim pretpostavkama da ostvare status u Hrvatskoj, a onda taj zahtjev odbijaju nakon što od SOA-e dobiju tu jednu jedinu rečenicu o 'sigurnosnoj zapreci'. Čak ni MUP nema uvida u to što SOA vidi kao zapreku“, upozorava Bosanac.
Dodatno je pobudilo sumnju kod udruga to što sve odluke o zahtjevima za azil ili drugi status u Hrvatskoj nose oznaku „ograničeno“, a to je najslabija klasifikacija tajnosti podataka. Aktivisti upozoravaju da ukoliko bi se stvarno radilo o nacionalnoj ugrozi, kaznenim ili prekršajnim psotupcima kojima bi se moglo teretiti izbjeglice, dokumenti ne bi imali takvu 'slabu' sigurnosnu klasifikaciju, nego „tajno“ ili „vrlo tajno“.
Odvjetnica koja zastupa izbjeglice Sanja Bezbradica Jelavić upozorava da je još 1993. godine Ustavni sud u predmetima državljanstva odlučio da SOA mora obrazložiti negativnu sigurnosnu procjenu, a da je sličan stav zauzeo i Visoki upravni sud 2014. godine kojim se nalaže da SOA mora dostaviti MUP-u obrazloženo mišljenje za pojedinu osobu.
„Unatoč odlukama i Ustavnog i Visokog upravnog suda, SOA se na to oglušuje. Sada je sigurnosna procjena svojevrsna misaona konstrukcija SOA-e. Imamo obrazloženje MUP-a na devet stranica zašto tim osobama treba odobriti status u Hrvatskoj, a onda ih se samo u jednoj rečenici isključuje iz pozitivne odluke zbog mišljenja SOA-e“, tumači odvjetnica apsurdnost postupanja nadležnih službi.
Kršenje ljudskih prava
Nakon takvih odluka, izbjeglice i stranci dolaze u poziciju da će biti protjerani iz Hrvatske i da će biti žrtve teških kršenja ljudskih prava, upozoravaju u udrugama.
„U mišljenju MUP-a to i piše, da mogu biti mučeni i ubijani u zemljama iz kojih su izbjegli, da su njihovi iskazi vjerodostojni te da im se mora pružiti međunarodna zaštita po načelima humanitranog prava, da bi onda sve bilo prekinuto zbog odluke SOA-e. Na kraju se sve prebacuje na Upravni sud u žalbeni postupak“, upozorava odvjetnica Bezbradica Jelavić.
U udrugama nemaju točne podatke koliko je trenutno slučajeva na Upravnom sudu, ali se pribojavaju da će ti ljudi – tražitelji azila ili stranci – u međuvremenu biti prisiljeni otići u ilegalu kako ne bi bili protjerani iz Hrvatske, ili će svoj život prepustiti u ruke trgovcima ljudima.
Pretežno je riječ o osobama izbjeglim iz Iraka i Sirije, iz područja i danas zahvaćenim ratom, poput Bagdada, Mosula i Alepa. Za 15 osoba imaju podatke da se radi o izbjeglicama koje su vraćene u Hrvatsku iz Austrije (11 slučajeva, uključujući djecu), Njemačke (2 slučaja), Nizozemske (1 slučaj) i Norveške (1 slučaj). Sve te osobe vraćene su u Hrvatsku od rujna prošle godine i zatražile su međunarodnu zaštitu. Jedna među njima čak tvrdi da nikada nije bila na teritoriji Hrvatske u koju je transportirana iz drugih dijelova Evrope.
Magda Sindičić iz udruge Are You Syrious opisala je rekacije izbjeglica kada doznaju da su odbijeni zbog navodne sigurnosne ugroze.
„Apsolutno su šokirani tom rečenicom da predstavljaju opasnost za Hrvatsku. Ljudi su zbog svega izbezumljeni, jer u njihovim prethodnim životima ne postoji nijedna činjenica na temelju koje bi njima trebao biti odbijen azil. Među tih 30 rješenja koje imamo, nalaze se djeca i žene. Među njima su i ljudi koji su godinama živjeli u Hrvatskoj, koji su tu dobili azil i osnovali obitelj, koji su imali su ovdje posao, a neki su čak radili u državnim službama. Dakle, ti su ljudi prije nekoliko godina prošli sigurnosnu provjeru, ali ove godine u veljači ili ožujku dobijaju rješenje da se njima ne može dati državljanstvo ili trajni boravak zbog činjenice koja im nije poznata“, opisala je aktivistica neizvjesni status tih osoba.
Kurdska obitelj iz Mosula
Posebno je zanimljiv slučaj kurdske obitelji iz Mosula u Iraku, koja je tamo bila izložena progonu i malteretiranju. Majka obitelji ranjena je u napadu ISIL-a i danas je u invalidskim kolicima.
„I ona je dobila odgovor da postoji neka sigurnosna zapreka da dobije zaštitu u Hrvatskoj. I ona i njezino troje malodobne djece. Kakva to zapreka priječi Hrvatsku da pruži zaštitu toj ženi i njezinoj djeci, žrtvama islamskog fundamentalizma? U čemu je zapreka da oni u Hrvatskoj na miran način nastave svoj život“, zapitala se Magda Sindičić.
Upozorila je da su ti nesretni ljudi u potpuno nezavidnoj situaciji, da se nemaju gdje okrenuti, da su iscrpili sve mogućnosti nakon što su prošli teror u svojim zemljama, muktropan put do neke države EU iz kojih su nakon godinu dana sada deportirani u Hrvatsku koja ih isto odbija.
Aktivisti tvrde da je ovakvo postupanje Hrvatske bez presedana u Evropi, da su provjerili s kolegama u Srbiji, Austriji i Sloveniji i da tamo nije takva praksa, a da to nema veze ni s aktualnim pojačanim nadzorom schengenske granice.
Udruge Are You Syrious i CMS upozoravaju da MUP i SOA u takvim postupcima preširoko tumače članak 5. Zakona o strancima i članak 42. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, da krše načelo pravičnosti suđenja te da postupaju nezakonito i arbitrarno kada odbijaju zahtjeve suprotno odlukama Ustavnog suda i Visokog upravnog suda.
Zbog svega, aktivisti traže da predsjednica države i premijer žurno pokrenu istragu o mogućim nezakonitostima, kao i da saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost provede direktan nadzor nad radom MUP-a i SOA-e.
Prema riječima Gordana Bosanaca, do sada su aktivisti imali neslužbene kontakte s MUP-om i SOA-om kada su ih upozorili na moguće nezakonitosti, a nadaju se da ću uskoro te „kontakte proširiti“.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu