Foto: FaH
Kandidati koalicije Možemo!- politička platforma, Nova ljevica i ORaH - na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, svojim su potpisima podržali sindikalnu referendumsku inicijativu "67 je previše" te ocijenili da je ta HDZ-ova mjera nepravedna, a SDP-ova podrška sindikalnoj inicijativi licemjerna.
Tomislav Tomašević (Možemo!- politička platforma), nositelj koalicijske liste je, na konferenciji za novinare na temu rada i mirovinskog sustava, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, naglasio da koalicija podržava referendumsku inicijativu "67 je previše" jer ta nepromišljena i nepravedna mjera HDZ-ove vlade dodatno ugrožava ranjive skupine starijih radnika.
Isto tako, istaknuo je, "podrška SDP-a ovoj inicijativi je licemjerna, jer je upravo SDP-ova vlada usvojila povišenje dobi za umirovljenje na 67 godina".
Tomašević smatra da mjera prisilnog općeg produljenja radnog vijeka ne rješava glavne probleme nepravednog i neodrživog mirovinskog sustava, a to su mali broj radnih mjesta zbog izostanka aktivne ekonomske politike te povećanje prekarnih oblika rada, što ukupno smanjuje doprinose u mirovinski sustav.
"Početkom 90-ih, omjer radnika i umirovljenika je bio 3 prema 1, a danas je 1.2 prema 1 - što je neodrživo. S druge strane, nepravedno je da je prosječna radnička mirovina, koja je nedovoljna za dostojan život, gotovo dvostruko manja od prosječne povlaštene mirovine koju dobiva čak 15 posto umirovljenika. Radnička mirovina je čak četiri puta manja od povlaštene mirovine bivših saborskih zastupnika, koje je ova vlada još povećala s 9 tisuća na 10 tisuća kuna mjesečno”, rekao je Tomašević.
Rada Borić (Nova ljevica) istaknula je da u Hrvatskoj danas imamo gotovo 100 tisuća manje radnih mjesta nego pred krizu 2008. godine, što dodatno pogoršava omjer radnika i umirovljenika.
“Loša ekonomska politika dovodi do toga da se smanjuje broj radnih mjesta, registrirana nezaposlenost pada zbog iseljavanja radne snage, a niska zaposlenost dodatno ugrožava mirovinski sustav. Dodatni problem je povećanje udjela prekarnog rada u Hrvatskoj", rekla je Borić te dodala da smo, prema podacima Eurostata, u prekarnom radu nažalost prvaci EU, s čak 6,9 posto zaposlenih s kratkotrajnim ugovorom u trajanju do tri mjeseca što je čak trostruko više od prosjeka EU.
Upozorila je i da je čak petina radnika zaposlena na ugovor na određeno vrijeme, a nova zapošljavanja se gotovo u pravilu sklapaju na određeno vrijeme - više od 90 posto novosklopljenih ugovora je na određeno vrijeme.
Sandra Benčić (Možemo!-politička platforma) izdvojila je dva razloga zbog kojih visok udio prekarnog rada potkopava održivost mirovinskog sustava - prvi razlog jest da ugovori o djelu i autorski ugovori u manjoj mjeri kroz doprinose pune mirovinski sustav u odnosu na ugovore o radu, a drugi je da prekarni radni vijek, budući da nije u kontinuitetu, manje vremena doprinosi mirovinskom sustavu.
"Smiješan je argument ministra Pavića koji govori da će netko tko počne raditi s 24 godine moći do 65. godine napuniti 41 godinu staža jer pretpostavlja radni odnos u kontinuitetu bez ijednog mjeseca nezaposlenosti”, rekla je Benčić.