Predsjednik Ivo Josipović ocijenio je kako smjena ministra financija Slavka Linića govori o tome da je riječ o "svojevrsnoj krizi Vlade". "Čim odlazi važan ministar onda jest riječ o svojevrsnoj krizi, ali izborom novog ministra Vlada će nastaviti svoj posao", rekao je Josipović.
Predsjednik je ocijenio kako su zahtjevi za prijevremenim izborima "dio demokracije". "Oporba želi prijevremene izbore, a vladajući se oslanjaju na parlamentarnu situaciju. Prema tome, parlamentarna situacija je ta koja odlučuje hoće li i kada će biti izbori", rekao je.
Josipović nije želio komentirati stanje u SDP-u, njegovoj bivšoj stranci, pojasnivši da kao predsjednik države ne komentira stranačke odnose. Kazao je to u Opatiji gdje je zajedno s potpredsjednikom SDP-a i primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom bio na otvaranju međunarodnog znanstveno-stručnog kongresa o turizmu. Komadina je, pak, rekao da su jučer na sjednici Predsjedništva stranke imali opsežnu raspravu ne samo o stanju u stranci nego i okolnostima vođenja države, kao odgovorna i stožerna stranka koalicije. Napomenuo je kako je SDP maksimalno posvećen ostvarenju što boljih rezultata stranke i koalicije na europskim izborima, no, odbio je odgovoriti što će se nakon njih događati sa SDP-om rekavši tek – "o tome ćemo nakon izbora".
Upravo taj pokušaj SDP-ovaca da snažan potres u stranci pretvore u predanost izbornoj kampanji pri čemu su potpuno zakopčani za svaki javni razgovor o do sada nezabilježenim unutarstranačkim nemirima, otvorio je ogroman prostor za najrazličitija nagađanja. Špekulacije idu od toga da će se odmah nakon euroizbora "tražiti glava" Zorana Milanovića i sazivati izvanredni izbori za predsjednika SDP-a do toga da će se promjena na čelnom mjestu (barem) u Vladi u ovom trenutku tražiti bez unutarstranačkih izbora socijaldemokrata, traženjem novog mandatara Vlade u redovima postojećeg kadra. Politički kuloari tvrde da se unutar stranaka vladajuće Kukuriku koalicije navodno prebrojavaju ruke koje bi bile spremne poduprijeti nekoga novoga na čelu Vlade, iza koga bi stala parlamentarna većina.
Jasno, novi mandatar morao bi najprije po mandat kod predsjednika države, uz dokaze da ima saborsku većinu. Ideja se navodno intenzivno testira u redovima vladajućih, a takvom rješenju, tvrde oni koji su je osmislili, nije nesklon ni sam predsjednik na kojega bi na predsjedničkim izborima mogao pasti dio tereta nepopularnosti Vlade i premijera.