Skoči na glavni sadržaj

Kulturnjački gerilac s Peščenice uskoro slavi 70. rođendan

kulturnjacki-gerilac-s-pescenice-uskoro-slavi-70-rodendan-7900-10784.jpg kulturnjacki-gerilac-s-pescenice-uskoro-slavi-70-rodendan-7900-10785.jpg kulturnjacki-gerilac-s-pescenice-uskoro-slavi-70-rodendan-7900-10786.jpg kulturnjacki-gerilac-s-pescenice-uskoro-slavi-70-rodendan-7900-10787.jpg

„Okružuje nas zatvoreno, uplašeno i netolerantno društvo, teže nam je, nego prije 50-tak godina, kada su solidarnosti i prihvaćanja različitosti bile vrednovane kao pozitivne“, kaže ravnateljica KNAP-a Anja Planinčić, koja nas je „provela“ kroz gotovo sedam desetljeća povijesti Centra

„Kroz rad Centra i Galerije umjetnici su izravno utjecali na identitet gradske četvrti, koja je uglavnom bila radnička. Takvim akcijama i intervencijama u prostoru, ali i u radnim organizacijama, poput primjerice, TPK, Chromosa, Dukata, Unitasa, rad Centra bio je fokusiran na razvoj društva, kroz kulturu i umjetnost, te je bio izrazito uspješan“
Foto: KNAP

Prepoznatljivi KNAP-ovi murali
Foto: KNAP

Uz programe s dva, tri ili čak šest desetljeća tradicije, u Centru stalno pokreću i nove programe, pomno, pri tom, osluškuju i prate suvremene tendencije te razmatraju ideje svojih stručnih suradnika. Na fotografiji KNP-ovi oglasni stupovi
Foto: KNAP

Tekst je prilagođen slijepim i slabovidnim osobama - kliknite ovdje.

Iza Centra kulture na Peščenici punih je 68 godina tradicije. Svaka od njih ostavila je trag u javnom prostoru. Možda niste znali, ali upravo su oni zaslužni za postavljanje javnih skulptura Mali princ, Ruka prijateljstva i Mladenci, kao i stalaka za bicikle i dizajniranih koševe za otpad.

Osamdesetih su se, pak, oslikavali pothodnici i parkovi te postavljali umjetnički oblikovani oglasni stupovi, a u četiri zida Centra čitavo se to vrijeme plesalo, sviralo i glumilo. Naime, radionice plesa organiziraju se u kontinuitetu, već više od 60 godina. Zavidnu tradiciju ima i Likovni klub - grupa likovnih entuzijasta s istim se voditeljem, slikarom Franom Radakom, sastaje više od dva desetljeća. Baš u Centru na Peščenici startao je i SFeraKon - najstarija hrvatska SF konvencija.

Iako se sada bliži 70., KNAP ide ukorak s vremenom i modernim idejama – aktivan je na društvenim mrežama te ima na tisuće pratitelja, što kulturi daje jedan novi okvir.

Uoči jubilarnog, 70, rođendana, razgovarali smo s Anjom Planinčić, ravnateljicom Centra KNAP, koja nas je „provela“  kroz gotovo sedam desetljeća povijesti, počevši od 1955., kada je, na Peščenici, tada radničkom kvartu, otvoren Dom kulture, pa sve do danas, kada je ime kulturnog središte tog zagrebačkog kvarta skraćeno na četiri slova – KNAP. 

Iako je, kroz 70-ak godina kultura prošla kroz razne razvojne faze, uspone i padove, bila je u fokusu, bila je na marginama, bila je živa ili je pak samo životarila, .... ona je i dalje tu - na Peščenici.

Od 1955. do danas dogodilo se, potvrđuje nam ravnateljica, doista mnogo toga. Promjene su velike i vidljive. Nove tehnologije, internet, pojava društvenih mreža, brz tempo života, jačanje potrošačkog mentaliteta - sve to možda i nema direktan utjecaj na kulturu, ali ipak na njoj ostavlja trag i oblikuje način na koji se kultura obraća čovjeku. Danas, kultura više ne govori samo s „dasaka koje život znače“ i sa zidova galerijskih prostora. Danas kultura otvara profile na društvenim mrežama i „priča“ postovima, prikuplja „lajkove“ i komentare te virtualne ocjene svoje publike. No, iako se KNAP savršeno snašao i danas, u novim, virtualnim okvirima, ne treba zaboraviti niti na njegov sjaj u osamdesetima.

„Jer 80-e su bile godine....“

„Svako vrijeme bilježi svoje specifičnosti. Tih osamdesetih godina rad Galerije događanja, koja djeluje u sklopu Centra kulture, pamtimo kao najprogresivnije vrijeme kulture u Centru. Rad Galerije i Centra prelazio je tada granice Peščenice. Galerija je bila kultno okupljalište umjetnika i mladih, koji su rasli kroz kulturi i s kulturom.“, kaže nam ravnateljica.

Programi, koji su kretali iz Galerije, bavili su se, dodaje, istraživanjem zajednice te su aktivno utjecali na razvoj tog dijela grada. Rad Centra ostavio je trag u javnom prostoru, kroz brojne javne skulpture, dizajnirane elemente urbane opreme, poput oglasnih stupova, stalaka za bicikle, dizajniranih koševa za otpad, od kojih se poneki, još i danas mogu naći u kvartu.

„Kroz rad Centra i Galerije, umjetnici su izravno utjecali na identitet gradske četvrti, koja je uglavnom bila radnička. Takvim akcijama i intervencijama u prostoru, ali i u radnim organizacijama lokalnih tvornica, poput primjerice, TPK, Chromosa, Dukata, Unitasa, rad Centra bio je fokusiran na razvoj društva, kroz kulturu i umjetnost, te je bio izrazito uspješan. Kada ondašnje vrijeme usporedimo s današnjim, moramo se uistinu zapitati da li je neko prošlo vrijeme bilo kvalitetnije od ovog, ubrzanog i potrošačkog, u kojem danas živimo i s kojim se mi, koji radimo u kulturi, svakodnevno borimo“, pita se Planinčić, dok slikovito uspoređuje zlatne godine kulture, koje su ostavile trajan potpis u kvartu, s ubrzanom svakodnevicom.

Okružuje nas zatvoreno, uplašeno i netolerantno društvo

Kultura danas nerijetko ostaje ispod radara, u sjeni prebrzog tempa života. I dok moderne tehnologije olakšavaju život u gotovo svim segmentima, njihov utjecaj na kulturu može biti i suprotan. Naime, upravo su moderne tehnologije, poput korozije, nagrizle neke vrijednosti među kojima su solidarnost i zajedništvo. Moderno je društvo, stoga, zatvorenije i mnogo manje tolerantno. Upravo je zato kultura danas potrebnija no ikada prije - ona je poput infuzije, kojom se osnažuje svakog pojedinca, a time jača i društvo, u cjelini.

„Kultura je uvijek bila i bit će temelj svakog naprednog društva i to su zadaće koje i danas, kao i kroz povijest, intenzivno njegujemo kroz rad Centra. Usprkos svim modernim tehnologijama, danas nam je možda teže nego prije 50-tak godina, kada su vrijednosti zajednice, solidarnosti i prihvaćanja različitosti, bile vrednovane kao pozitivne. Danas nas, pak, okružuje društvo koje je zatvoreno, uplašeno i netolerantno. Suvremeno društvo izgubilo je osjećaj za pojedinca, osjećaj za zajednicu, vrijednosti poput kulture, obrazovanja i osiguravanja jednakosti, za sve skupine građana postale su marginalne“, upozorava ravnateljica Planinčić.

Upravo je iz tog razloga, rad kulturnih centara danas dragocjen. Kada društvo pada, kultura je tu, kaže Planinčić, da brine, te usprkos svim preprekama, osigurava kvalitetan sadržaj u zajednici koji će pozitivno utjecati na rast i razvoj društva.

Promjene su tu, ali cilj je isti

Promjene u pristupu kreiranja kulturnih sadržaja u odnosu na prošla vremena prirodne su i prate razvoj društva, no cilj zbog kojeg Centar postoji ostao je nepromijenjen.

„Cilj svakog centra za kulturu, pa tako i KNAP-a, je kroz svoje aktivnosti i programe pozitivno utjecati na razvoj pojedinca i zajednice, osigurati umjetničke i društvene programe, koji su dostupni, uključivi i vrijedni za zajednicu, koji će, kvalitetom sadržaja, njegovati kulturu i umjetnost, kao vrijednosti koje svakog pojedinca čine zadovoljnijim i snažnijim, a društvo naprednijim“, poručuje ravnateljica KNAP-a.

Kako smo se u razgovoru već dotaknuli modernih tehnologija, zanimalo nas je kako se jedan 68-godišnji Centar kulture danas nosi s novim trendovima, internetom i društvenim mrežama, na kojima je, kako vidimo, Knap poprilično aktivan. Samo na Facebooku ima 7000 pratitelja, a za oko nam je zapela i visoka ocjena u osvrtima, po kojoj je KNAP „odlikaš“.

Do publike klasičnim, ali i gerila metodama

Pitali smo ravnateljicu da li je, u doba kada je fokus interesa na internetskim sadržajima i društvenim mrežama, lakše ili teže privući publiku u dvoranu? Na koji se način i kojoj ciljanoj publici Centar obraća kroz tu vrstu komunikacijskih kanala?

„Vrijeme modernih tehnologija, s jedne strane, uvelike olakšava komunikaciju s ciljanim skupinama, no svjesni smo da postoje i one skupine naših potencijalnih korisnika, koje se ne koriste društvenim mrežama. Trudimo se, stoga, biti vidljivi na različite načine, od klasičnih, poput radio najava i plakata diljem kvarta, pa do 'gerila' metoda. No, moramo priznati da je naše prisustvo na društvenim mrežama značajno doprinijelo vidljivosti Centra KNAP“, kaže ravnateljica.

Da se 68-godišnjak itekako dobro prilagodio novim trendovima, potvrđuje i podatak da KNAP danas, zbog izrazito velikog broja raznovrsnih programa, ima čak pet profila na društvenim mrežama Facebook i Instagram (Centar_Knap, Kazalište_Knap, Galerija_Dogadanja, MMV, Skaz_fzka).

Uspjeli su okupiti vrlo raznoliku publiku, no najveći interes je usmjeren na programe za djecu i one obiteljskog karaktera.

„Posjećuje nas velik broj stručne publike koja prati programe galerije ili koncerata, te kazališna publika, no uistinu je teško doprijeti do populacije treće dobi, ali trudimo se. Kako su naši programi vrlo raznoliki, a održavaju se svakodnevno, ponekad je teško balansirati s najavama. Vjerovali ili ne, mi nemamo zaposlenu osobu koja se bavi marketingom Centra, možda vam se čini da smo čarobnjaci, no nismo, samo smo entuzijasti i volimo svoj posao“, kaže nam Anja Planinčić, ističući kako je ekipa s kojom radi uistinu dobra te je upravo zbog toga sve izvodivo.

Ipak, svaku bi ideju bilo bi znatno teže realizirati, bez suradnje i podrške lokalne samouprave, a nje, na sreću, za sve ove godine nije manjkalo.

Sinergija s lokalnom zajednicom

Od svojih početaka, Centar djeluje u moćnoj sinergiji s lokalnom zajednicom i upravom. Postoje i konkretni dokazi koliko je ta suradnja moćna, a to su brojne akcije u javnom prostoru, koje su se dešavale kroz povijest Centra. Podsjetimo na postavljanja javnih skulptura  - Mali princ Nade Orel u Vidrićevoj ulici, Ruka prijateljstva Milene Lah, Donje Svetice, Mladenci Ivana Lesjaka u Zapoljskoj....

Osamdesete je, pak, obilježilo oslikavanje pothodnika i parkova te postavljanja umjetnički oblikovanih oglasnih stupova (Svan Ridl). Dobra je vijest da, na tom planu, niti danas nije ništa drugačije.

„Zahvaljujući lokalnoj samoupravi građani mogu uživati u novouređenom atriju Centra, a bez podrške ne bi bilo moguće izgraditi sanitarni čvor za osobe s invaliditetom u našem kazalištu itd. Također, surađujemo i na društvenim aktivnostima, koje planiramo s Vijećem gradske četvrti, pa ćemo tako, ove godine, sudjelovati na Danima mjesnih odbora, pojedine aktivnosti Vijeća uključit će se u Dane kulture na Pešči, koji nam dolaze u lipnju“, pojašnjava ravnateljica.

Sastavni dio aktivnosti je, dodaje, suradnja s lokalnim školama, domovima umirovljenika te vrtićima. Aktivna je i suradnja s brojnim udrugama i umjetničkim organizacijama, koja je posebno izražena  posljednjih nekoliko godina, nakon što se otvorila mogućnost prostorne i tehničke podrške nezavisnim organizacijama i umjetnicima, u pripremi njihovih projekata.

Centar kulture je, naglašava Planinčić, mjesto koje spaja, mjesto susreta i suradnje te je prirodno da su vrata otvorena za sve one dionike u kulturi i obrazovanju, koji žele nešto reći, pokazati i kreativno se izraziti. No, kroz vrata Centar su, za 68 godina rada, prošle i brojne generacije posjetitelja, mnogi od njih se već desetljećima vraćaju, uvijek po novu "dozu“ kulture.

„Danas u našem dvorištu možemo sresti bake koje vode svoje unuke na ples ili dramsku grupu i pritom, s velikim veseljem, pričaju kako su i one same polazile neki od naših programa. Neki se sjećaju svojim mladenačkih dana, kada su dolazili na izložbe u Galeriju događanja. O tome se priča s posebnim žarom. Neki se, pak, prisjećaju početaka SFeraKona, najstarije i najveće hrvatske SF konvencije, koja je svoja prva izdanja realizirala baš u Centru kulture na Peščenici. To su posebno, 'luda' vremena, koja se pamte“, kaže naša sugovornica.

No, pitanje o broju posjetitelja je, kako kaže, najteže. Naime, s obzirom na raznovrsnost i broj programa, koji se tijekom jedne godine realiziraju u KNAP-u, teško je brojiti i zbrojiti sve te brojke. Ono što se sa sigurnošću može reći, je da su svi programi, u prosjeku, posjećeni 80 posto.

Ove bi godine mogli premašiti 2019.

„Prije pandemije, koja nas je zadesila prije dvije godine, broj publike i korisnika naših programa  je ubrzano rastao. Tijekom pandemije je značajno pao, no radili smo i tada, u okolnostima koje su bile dozvoljene. Sada možemo reći da nam broj ponovo ubrzano raste te smo se, u  2022., vratili brojkama iz pretpandemijske godine, a u ovoj, 2023. godini, prema sadašnjim pokazateljima, mogli bismo i premašiti slavnu 2019.“, optimistična je ravnateljica.

Uz dugovječnu publiku, koja ih posjećuje desetljećima, Centar ima i dugovječne programe. Gledano kroz povijest, „počasnu titulu“ jednog od najdugovječnijih programa imaju radionice plesa, koje se organiziraju u kontinuitetu, više od 60 godina.

Kroz to dugo razdoblje programi su se formirali prema interesima publike i trenutnim potreba lokalne zajednice, no uvijek su bili prisutni oni koji su imali za cilj edukaciju i kvalitetne sadržaje slobodnih aktivnosti.

„Jedan od dugovječnih programa je i poznati 'Pešča Campus', kreativni program koji se održava tijekom školskih praznika. Nikako ne smijemo zaboraviti ni Likovni klub, grupu likovnih entuzijasta koja se, s istim voditeljem, slikarom Franom Radakom, sastaje jednom tjedno, više od 20 godina. Nadalje, Teatar Gaudeamus je amaterska kazališna družina koja djeluje u sklopu Centra gotovo 30 godina“, kaže nam Planinčić. Ne zaboravlja niti Susrete kazališnih amatera Zagreba, koji se, dugi niz godina, organiziraju u KNAP-u, a upravo je završilo njihovo 47. izdanje.

Uz programe s dva, tri ili čak šest desetljeća tradicije, u Centru stalno pokreću i nove programe, pomno, pri tom, osluškuju i prate suvremene tendencije te razmatraju ideje svojih stručnih suradnika. Dobar primjer novog programa je svakako Festival Crta za beskraj - umjetnički festival inspiriran likom i djelom prerano preminulog umjetnika-performera, Marjana Crtalića - Crte. U svibnju ove godine, u Centru KNAP, održat će se drugo izdanje te nove, hvalevrijedne, manifestacije.