Jačanje ideje europskog jedinstva i suradnje najbolji je odgovor na sve izazove s kojima se kontinent trenutačno suočava kao i na pitanja o tome kakva je njegova budućnost, zajedničko je stajalište bivših predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, Srbije Borisa Tadića, Poljske Alexandera Kwasniewskog i bivšeg premijera Grčke Georgiousa Papandreua kakvoga su zastupali na konferenciji u organizaciji zaklade Društva zajedničkih vrijednosti Madridskog kluba održanoj u četvrtak u Sarajevu, donosi Hina.
Sudjelujući kao panelist na skupu čiji je cilj promoviranje zajedničkih vrijednosti Mesić je kazao kako je dogovor uvijek moguć bez obzira na poteškoće koje se čine nepremostivima. Takav je slučaj danas unutar Europske unije baš kao što je bio i u slučaju krize bivše jugoslavenske federacije koja se mogla okončati bez rata, smatra bivši hrvatski predsjednik.
"Da smo došli do političkog dogovora rat bismo izbjegli", kazao je Mesić dodajući kako su i tada u temljima krize uz politička bila i neriješena ekonomska pitanja. Tada je, po Mesićevu sudu, trebalo stvoriti pretpostavke za tržišno gospodarstvo kroz definiranje titulara državnog vlasništva. "Društveno vlasništvo" iz bivše zajedničke države nikada nije bilo precizno definirano a različita nastojanja da se to pitanje riješi samo su omogućila privatizacijsku pljačku golemih razmjera, ocijenio je Mesić.
Kazao je kako je bio dobar prijedlog da se radnicima podijele dionice ne temelju precizno utvrđenih kriterija no to nije prošlo ni u Hrvatskom saboru kao ni u parlamentima drugih država. "Sada treba reindustrijalizirati naše zemlje na višoj tehnološkoj razini", zaključio je Mesić sugerirajući kako su to stvarni problemi a ne oni s političkom i nacionalističkom potkom.
Zaključio je i kako dobar dio ljudi u regiji naprosto "živi od ratničkih povika" skrećući time pozornost sa stvarnih interesa običnih ljudi. Mesić ne dvoji kako su europske integracije najbolje rješenje za poteškoće regije no drži kako Europska unija u tome griješi čekajući ispunjenje najstrožih mogućih uvjeta prije nego primi nove članice. Ključ je, drži Mesić, u ideji da Europa istinski postane kontinent bez granica čime će postati "prostor oslobođen motiva za novi rat".
"Kada otvorimo granice svi narodi će živjeti u svom kulturnom korupusu, Srbi, Hrvati, Mađari i svi drugi, no to na žalost nije sazrelo u mnogim europskim glavama", kazao je Mesić poručivši kako EU mora raditi na tome da se "isključi rat kao političko sredstvo" jer su upravo u Europi počinjali svi veliki ratovi. "Nadam se da ipak idemo u tom smjeru no možda ne dovoljno brzim tempom", kazao je Mesić.
Boris Tadić koji je na dužnosti predsjednika Srbije bio od 2004. do 2012. godine kazao je kako bi za regiju najbolje bilo da sama i ne čekajući na članstvo u EU gradi svoje zajedničke institucije. Podsjetio je kako se godinama zalagao da države regije po "skandinavskom modelu" uspostve zajednička veleposlanstva ali i stvaraju zajedničke sportske lige i poslovne tvrtke koje bi nastupale na trećim tržištima.
Georgios Papandreou koji je na čelu grčke vlade bio od 2009. do 2011. godine čvrsto je na stajalištu kako je za njegovu zemlju ali i za cijelu EU izlaz iz sadašnje krize više integracije. "Vjerujem da trebamo više integracije a na taj način valjalo bi riješiti i sadašnju financijsku krizu", kazao je Papandreou.
Nekadašnji predsjednik Poljske Kwasniewski koji je na toj poziciji bio od 1995. do 2005. godine kazao je kako rasprava o budućnosti EU traži oprezan pristup s obzirom na brojne izazove koji se javljaju. Ocijenio je kako se samo može nadati pozitivnom scenariju koji znači veću i bolju suradnju među državama. Pri tom je, drži Kwasniewski, važno jačati proces povjerenja i kroz odgoj prevladati stereotipe koji su uvijek iznimno jaki.