Milijuni uvijek istim medijima

Više od 200 milijuna kuna podijeljeno je lokalnim radijima i televizijama iz Fonda za pluralizam kojim upravlja Vijeće za elektroničke medije, prije nego li je naručena stručna analiza koja bi pokazala učinak uloženog novca. Analiza predstavljena u Novinarskom domu početkom kolovoza obuhvatila je, međutim, tek razdoblje od 2010. do 2012. godine i njezini su rezultati dvojaki.

Istraživanje ciljane publike u ukupno 30 naselja različite veličine pokazalo je, naime, da vrlo mali broj ljudi uopće zna za subvencionirane emisije. Istodobno, intervjui s nakladnicima i glavnim urednicima deset lokalnih medija odabranih kao reprezentativni uzorak otkrivaju da je financijska potpora Fonda osnovni motiv proizvodnje bilo kakvog sadržaja od javnog interesa. Taj je motiv posljednjih godina, zbog krize na tržištu, sve izraženiji. Napokon, nakladnici kao najznačajniju ulogu Fonda prepoznaju upravo njegov utjecaj na financijsku stabilnost medija. Premda, i tu je ulogu Fond, u koji se svake godine slijeva 3 posto od naplaćene HRT-pristojbe, do sada ispunjavao vrlo različito.

Varždinska TV uvijek prva ili druga

Prema podacima o subvencijama Fonda iz godišnjih izvještaja VEM-a Saboru RH, vidljivo je, naime, da se među prvih deset najizdašnije sufinanciranih medija redovno pojavljuju ista imena. Tako je, na primjer, Varaždinska televizija od 2006. do 2012. svake godine bila na prvom ili u najgorem slučaju drugom mjestu liste najvećih korisnika subvencija. Osim Fonda, ova je televizija i među top 10 medija koji se financiraju iz lokalnih proračuna, pa su tako prihodi koje ostvaruje iz javnog proračuna činili čak 43 posto njezinih ukupnih prihoda u 2012. godini.

Slično je i s Nezavisnom televizijom gdje prihodi od Fonda i proračuna čine 41 posto ukupnih prihoda nakladnika u 2012. godini. Prema rezultatima objavljenima u analizi, kod 24 posto lokalnih televizija samo subvencije iz Fonda čine više od 30 posto ukupnih prihoda. Kod lokalnih radija ta se ovisnost pokazala znatno manjom. U godišnjim prihodima više od 80 posto radijskih nakladnika Fond nema udio veći od 20 posto. Ipak, i nakladnici kojima potpora Fonda čini realno mali udio u prihodima, relativno često navode da je i taj mali udio presudan, zaključeno je u analizi.

Unatoč tomu, u posljednje dvije godine iz etera je nestala jedna lokalna televizija i čak 20 lokalnih radija, uglavnom malog područja pokrivenosti. I prije toga, u razdoblju od 2010. do 2012., koje je obuhvatila analiza, posao na lokalnim radijima izgubilo je nešto više od 4 posto ljudi, dok je na televizijama broj zaposlenih smanjen za 6 posto. Pretpostavka je da bi ove brojke, zbog realnih poteškoća u poslovanju uzrokovanih dugotrajnom krizom, bile i puno veće, no i pojedini nakladnici pitaju se je li funkcija Fonda pomoći preživljavanju što većeg broja medija ili poticati kvalitetu sadržaja namijenjenog javnosti.

Poznanstva su važnija od kvalitete

“Pluralizam medija prvenstveno podrazumijeva različitost sadržaja proisteklu iz različitosti informacija i njihovih izvora”, navodi se u uvodu analize liberalna definicija medijske raznolikosti koja pretpostavlja da veći broj medija automatski znači i veću raznolikost sadržaja koji međusobno konkuriraju u pridobivanju što širega kruga publike. Realnost daje drugačiju sliku gdje se konkurentnost svodi na maksimalno podilaženje najnižim strastima potrošača, oglašivača, pa napokon i političkih aktera o čijoj odluci ovisi sklapanje ugovora o prijenosu sjednica, primjerice. Konačno, i sredstva Fonda u malom su se broju primjera koristila da bi se novim medijskim sadržajima privukla nova publika. Na tržištu čiji je reklamni prostor skučen na par većih marketinških agencija i bogatih tvrtki, za uspješno poslovanje medija poznanstva su važnija od kvalitete.

“Kako se pokazalo u većini studija slučajeva, ali i u ukupnoj terenskoj anketi, građani smatraju da su lokalni mediji pod utjecajem lokalnih vlasti te da vlast i političke stranke imaju tendenciju kontroliranja medijskog prostora”, navodi se u analizi, koja u tom smislu prepoznaje veliku važnost Fonda za emancipiranje lokalnih medija od negativnog utjecaja lokalne politike, što je ključno za njihovu demokratsku funkciju. Dosadašnja praksa u dodjeljivanju subvencija za pluralizam medija nije, međutim, išla u tom smjeru.

Štoviše, najveće subvencije dodjeljivale su se u pravilu najvećim medijima koji, bez sumnje, imaju i kvalitetniju produkciju, no jednako tako i puno bogatije tržište na kojem operiraju, pa i veći broj jedinica lokalne samouprave s kojima mogu ostvariti suradnju.

Analiza objavljena na web-stranicama Vijeća za elektroničke medije otvara, među ostalim, i pitanje neravnomjerne raspodjele Fonda na lokalne televizije i radiopostaje. Princip prema kojem isti iznos dijele 22 televizije i više od 150 radija pravda se puno skupljom produkcijom televizijskog sadržaja. No, s druge strane, prema podacima HURA-e, gotovo 50 posto ukupnih marketinških ulaganja odnosi se na televiziju, zatim na tisak, dok je radio tek na trećem mjestu.

Istraživanje o ulaganjima u lokalne medije iz proračuna objavljeno u strukovnom glasilu Novinar u ožujku ove godine, također je pokazalo veću sklonost televizijskom mediju. Nasuprot tome, rezultati istraživanja o učincima Fonda pokazuju da je sufinancirani sadržaj znatno bolje percipiran na radiopostajama koje, osim toga, publika drži i puno relevantnijim medijem od lokalnih televizija. Pitanje koje analiza postavlja, ne bi li se drugačijom raspodjelom Fonda i uz manja ulaganja mogli postići bitno bolji rezultati, jedno je od svakako ključnih pitanja o kojima će se raspravljati na Danima elektroničkih medija u Opatiji ovog listopada. A rasprava će biti burna jer riječ je o sredstvima koja su lokalnim medijima u ovakvim uvjetima poslovanja postala životno važna.

Ili više medija ili kvalitetniji sadržaj

I tako se vraćamo na osnovno pitanje: veći broj medija ili veća kvaliteta sadržaja? Odgovor bi se trebao nametati sam po sebi uzme li se u obzir namjera kojom je Fond uopće osnovan.

Korak prema proklamiranom cilju učinjen je i izmjenama Pravilnika o dodjeljivanju sredstava iz Fonda prošle godine. Njime je povećan broj tema od javnog interesa za koje se mediji mogu prijaviti, i smanjen broj emisija koje se mogu prijaviti.

Valorizacija manjeg broja kvalitetnih emisija olakšat će posao članovima Vijeća koji su do sada morali u ograničenom roku pregledati i preslušati nekoliko tisuća različitih pilot-projekata, jer, pokazala je analiza, najveći broj nakladnika prijavljivao je maksimalan broj od 18 projekata u pravilu izmišljenih s ciljem dobivanja što veće subvencije. Tek je manji broj uglavnom većih nakladnika prijavljivao na natječaj emisije koje već postoje u programu.  

Potreba za lokalnim medijima neupitna je, posebno u situaciji kada velike redakcije mahom ukidaju svoja dopisništva i kada vijesti o tome što se događa u mjestu gdje živite ne možete pronaći nigdje drugdje. Ipak, koliko će vašoj informiranosti pridonijeti šture vijesti ili nemušte emisije koje stalno mijenjaju termin, autore, pa čak i naziv jer ionako služe samo zadovoljavanju forme koja je nakladniku omogućila par desetaka ili stotina tisuća kuna prihoda?

Sudeći prema rezultatima analize, ne previše. Isti rezultati pokazuju i da na lokalnim medijima postoji deficit stručnoga kadra, odnosno novinara i kompetentnih urednika. To je čudno, s obzirom na to da je na lokalnim i regionalnim portalima taj nedostatak manje uočljiv. Stoga bi, umjesto prigovaranja kojima su nakladnici lokalnih elektroničkih medija dočekali otvaranje Fonda i sadržajima neprofitnih portala i produkcijama audio i vizualnog sadržaja, praktičnije bilo poraditi na novim mogućnostima suradnje. Kada bi sadržaj bio na prvom mjestu, a nije.