Ministar Varga odustao od pravilnika koji je sam donio

Ministar zdravlja Siniša Varga ostao je doslovno zaleđen kada je jutro nakon bure u svim hrvatskim bolnicama pročitao vlastiti Pravilnik o dopuni pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova, općih i specijalnih bolnica. U kuloarima Ministarstva zdravlja prepričava se kako Varga nije mogao vjerovati svojim očima da je doista naredio da se u roku od šest mjeseci, dakle do polovine rujna ove godine, mora obaviti reizbor ljudi na apsolutno svim šefovskim mjestima u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.

U Varginim dopunama Pravilnika o unutarnjem ustroju bolnica (dopune imaju samo tri članka, s time da članak 3. kaže da  Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“), piše, među ostalim, da odgovornu osobu ustrojstvene jedinice u zdravstvenoj ustanovi imenuje ravnatelj odnosno sanacijski upravitelj na mandat od četiri godine na temelju provedenoga javnog natječaja. I ne bi tu bilo ništa sporno da u nastavku ne slijedi rečenica, kratka i posve jasna, da su zdravstvene ustanove obvezne imenovati odgovorne osobe ustrojstvenih jedinica u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. I dok se čelni ljudi velikih bolnica već hvataju za glavu misleći na to koliko će ih, u općoj neimaštini, koštati samo objavljivanje više stotina javnih natječaja, ministar Varga, u pokušaju smanjivanja štete, na mrežnoj strani Ministarstva zdravlja objavio je sljedeće:

„Zbog nejasnog tumačenja u medijima, dostavljamo i tumačenje odredbi novog Pravilnika. Pravilnik o dopuni pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova primjenjuje se na način da sve odgovorne osobe ustrojstvenih jedinica koje su ranije imenovane, ostaju na tom mjestu do isteka njihovog mandata. Istekom mandata, ustanova je obvezna provesti javni natječaj sukladno novom pravilniku.“ 

To bi trebalo značiti da su i ravnatelji, i sanacijski upravitelji, i šefovi klinika i odjela, i liječnici i novinari, koji su u ovom Varginom potezu iščitali daljnju čistku i postavljanje svojih kadrova  – i to sve u sljedećih šest mjeseci – prilično neinteligentni. A to je svakako uvredljivo, jer je tumačenje Ministarstva zdravlja u potpunoj kontradikciji sa člankom 2. Pravilnika o kojima je riječ. Umjesto iskrivljenog tumačenja i poruke kako je njegova veličina neshvaćena, Varga će morati priznati pogrešku i ispraviti oba pravilnika. U suprotnome, ravnatelji i sanacijski upravitelji kliničkih, općih i specijalnih bolnica morat će vrlo brzo krenuti u proceduru reizbora šefova klinika, poliklinika, odjela, zavoda, centara što, prema procjenama nekih ravnatelja, obuhvaća oko 2500 ljudi u šezdesetak hrvatskih bolnica. Kako svaka ustrojstvena jedinica ima i glavnu sestru na mandat, ovaj bi se reizbor mogao odnositi na oko 5000 osoba zaposlenih u bolnicama. A raskidanje aneksa ugovora o radu liječnicima ili medicinskim sestrama, koji su na šefovskim pozicijama, bez argumentiranih i opravdanih stručnih primjedbi, povlači za sobom tužbe prema poslodavcima i tko zna koliko financijske štete za bolnice i zdravstveni proračun.

Kao što nas je iskustvo naučilo, ravnatelji bolnica u Hrvatskoj mijenjaju se onako kako se mijenja i politika pa svaki novi ministar postavlja ravnatelje bolnica u vlasništvu države. Do sada su se preko javnih natječaja birali samo predstojnici klinika, s time da šefa klinike, među više kandidata, zapravo izabire ravnatelj u dogovoru s aktualnim ministrom. Šefovi odjela, zavoda i ostalih niže rangiranih upravljačkih struktura nisu do sada podlijegali javnom natječaju već ih je postavljao izabrani predstojnik klinike koji je tako imao otvorene ruke u odabiru svojih ljudi. 

Po novim Varginim pravilima na sve upravljačke pozicije može se doći javnim natječajem i to na mandat od četiri godini, a isti ljudi mogu biti birani na još samo jedan mandat. Ova klauzula posebno pogađa predstojnike klinika, jer, očito, aktualni ministar želi zaustaviti  „vječne“ predstojnike klinika. Neki mu u tome daju za pravo, jer, kažu, kad neki liječnik zasjedne na poziciju šefa klinike, na tom mjestu ostaje, najčešće, do kraja radnoga vijeka. Ima u tome puno istine, iako su i do sada predstojnici klinika bili promjenljivi. I do sada su se, putem javnog natječaja, birali svake četiri godine. Dakle, nitko nije bio predodređen za vječnoga šefa klinike, ali su, ponekad, odnosi unutar bolnice, odnosi sa politikom kreirali  „vječnoga šefa“.  Drugi, pak, kažu da ograničavanje mandata na osam godina nije pravedno, jer iza liječnika koji je postao šef klinike stoji najmanje dvadeset godina stručnog i znanstvenog rada i doista nije jednostavno ispuniti sve uvjete za funkciju predstojnika. I zašto uopće uspješnom, kvalitetnom šefu klinike nametati ograničenja? Pogotovo, ako boljega nema.

Dakle, nema crno-bijelih priča, a ograničavanje na osam godina za mandat šefa odjela može postati veliki problem u manjim bolnicama koje imaju samo jednog liječnika s uvjetima za to mjesto. Što učiniti u takvim slučajevima? Hoćemo li šefa odjela tražiti u inozemstvu?  – upozoravaju ravnatelji bolnica s kojima smo razgovarali, u nevjerici da ministar ovako velike promjene, s nimalo bezazlenim posljedicama, čini preko noći i bez konzultacija s Hrvatskom liječničkom komorom, bez konzultacija s Medicinskim fakultetom. I to na kraju mandata! I, koji u Pravilnik uvodi i dobnu diskriminaciju, jer voditelj jedinice u bolnici ne može postati onaj kojemu bi četverogodišnji mandat bio skraćen zbog stečenih uvjeta za starosnu mirovinu!