U Hrvatskoj je bez posla 45% posto mladih u dobi do 25 godina, a ukupan broj nezaposlenih dvostruko je veći nego 1989. godine Foto: FaH
Prema podacima Eurostata s kraja 2014. godine, Hrvatska i Cipar dijele neslavno treće mjesto u Europskoj uniji sa stopom nezaposlenosti od 16,3 posto. Ispred njih su tek dvije "najzloglasnije" članice - Grčka s nezaposlenošću od 25,8 posto i Španjolska sa 23,7 posto, javlja Al Jazeera.
Najmlađa članica EU-a također drži treće mjesto, iza Španjolske i Grčke, kada je u pitanju nezaposlenost mladih. U Hrvatskoj je bez posla 44,8 posto mladih u dobi do 25 godina, a ukupan broj nezaposlenih danas je dvostruko veći nego 1989. godine. Tada ih je bilo oko 140.000, naspram današnjih 330.000. Vrhunac nezaposlenosti zabilježen je u proljeće 2002. godine, kada je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih dosegao 415.000. Krajem prvog mjeseca ove godine HZZ je bilježio oko 320.000 nezaposlenih i otprilike 12.000 slobodnih radnih mjesta. Ugrubo rečeno, na jedno slobodno radno mjesto "cilja" najmanje 26 ljudi bez posla.
Ne trebaju stoga čuditi učestale vijesti o masovnim prijavama na natječaje za radna mjesta. Stotine kandidata javljaju se i na natječaje za poslove koje u normalnim okolnostima ne bi mogli nazvati atraktivnima. Gotovo da više i nema natječaja, osim za neka krajnje specifična radna mjesta ili struke, koji, zbog brojnosti prispjelih prijava, ne iziskuje bar dva selekcijska kruga.
"Danas se na jedno atraktivno radno mjesto u prosjeku prijavljuje oko 300 kandidata, a nije rijetkost da ljudi s visokom stručnom spremom žele raditi posao spremačice", rekao je nedavno Aleksandar Zemunić, direktor zagrebačke tvrtke za pronalaženje kadrova Selectio.
Proteklih godina neki su natječaji doista bili epskih razmjera. Čak i kada se nudio relativno malen broj radnih mjesta, na njih se javljalo više stotina, pa i tisuća, a ponekad i više od 10.000 kandidata. Jedan takav natječaj, koji u pozadini razotkriva turobnu stvarnost bez mnogo perspektive na vidiku, u travnju 2011. godine raspisao je koncern Agrokor.
Uz potporu države, spomenuti je koncern inicirao program "Radom iz krize", a ideja je bila da se mladi bez ikakvog ili s minimalnim radnim stažom privremeno zaposle i staknu kakvo-takvo iskustvo. Raspisan je natječaj za 1.000 radnih mjesta, a javilo se čak 15.613 kandidata.
Nekako u isto vrijeme švedski H&M otvarao je u Zagrebu i Splitu nekoliko dućana sa svojom odjećom. Za stotinjak radnih mjesta prijavilo se 4.500 ljudi. Koncem 2012. godine Podravka je otvorila natječaj za 30 pripravnika i potom primila oko 800 molbi. Iste godine sličnim je molbama bila zatrpana i državna Agencija za zaštitu okoliša - za osam radnih mjesta pristiglo joj je 690 prijava.
Potkraj 2013. godine švedska IKEA je, nakon višegodišnjih peripetija s hrvatskom birokracijom oko dobivanja dozvola za gradnju, konačno dovršavala svoj prvi veliki prodajni centar u ovom dijelu Europe. Za 29 radnih mjesta u prvom krugu zapošljavanja u IKEA-u je stiglo gotovo 2.600 prijava. Tri mjeseca kasnije navala je bila još veća. Za daljnjih 13 radnih mjesta javilo se više od 10.000 ljudi. Oba puta nakon objave natječaja IKEA-ina web-stranica urušila se zbog preopterećenosti.
Po masovnosti se isticao i natječaj koji je prošle godine raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Želeći uvesti reda u javnom prostoru, ono je pokrenulo opsežni projekt legalizacije nezakonito izgrađenih objekata. Za tu potrebu osnovana je agencija, u kojoj se otvaralo 168 radnih mjesta, a na natječaj je stiglo gotovo 11.000 ponuda.
Da navala na novootvorena radna mjesta ne jenjava govori i nekoliko vijesti s početka ove godine. Za 14 pripravničkih mjesta u gradskoj upravi Splita javilo se 256 kandidata. Među njima je i dvoje sretnika (baš tako ih je nazvala pročelnica zadužena za provedbu natječaja - sretnicima) koji će stažirati u uredu gradonačelnika.
U Zadru, pak, McDonald's uskoro otvara novi restoran, a za 50 radnih mjesta u njemu javilo se čak 900 ljudi. A na javni natječaj za predsjednika i četiri člana uprave Zagrebačkog holdinga - najvećeg poduzeća u rukama lokalne samouprave i jednog od najvećih gubitaša u Hrvatskoj - unatoč rigoroznim uvjetima- javilo se 370 kandidata.
Dok vojska nezaposlenih masovno "napada" svaki, pa i naizgled neprivlačni natječaj za posao, a broj nezaposlenih već godinama ne pada ispod 300.000, stručne analize upozoravaju da se Hrvatskoj demografski, a time i njenom tržištu rada, crno piše. Studija demografa Ivana Čipina sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta zadnja je u nizu koja donosi alarmantnu prognozu urušavanja hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava zbog loše demografske slike, i to već do 2030. godine.
Viša možete pročitati ovdje